Od 1996. do 2002. studirala je filozofiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2008. obranila doktorski rad pod naslovom „Moderna politika i ne-čovjek” (mentor: prof. dr. sc. Žarko Puhovski). Tijekom studija bila je stipendistica grada Kastva. Od 2007. predavala je kao asistentica i potom viša asistentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje je bila predstojnica Katedre za kulturalnu teoriju i diskursne studije (2007.–2010.). Kao vanjska suradnica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predavala je od 2008. do 2010. godine.

U znanstveno-nastavno zvanje docentice na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izabrana je 2010. g., a u zvanje izvanredne profesorice 2020. Od zaposlenja do danas kontinuirano je izvodila nastavu iz predmeta Socijalna filozofija i Filozofija roda, od akad. god. 2018./2019. do 2023./2024. izvodila je obavezni kolegij Suvremena filozofska terminologija I i II, kao i niz drugih seminara i kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. Od ak. god. 2022./2023. voditeljica je sveučilišnog diplomskog dvopredmetnog studijskog programa Rodni studiji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te funkciju voditeljice obnaša i nadalje jer proces akreditacije studija još uvijek nije zaključen. Od akademske godine 2013./2014. sudjeluje i u izvedbi nastave na Poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje teme iz područja socijalne filozofije, suvremene filozofije i filozofije roda.

Od akademske godine 2011./2012. do 2024./2025. kontinuirano je predstojnica Katedre za socijalnu filozofiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od akademske godine 2024./2025. do 2026./2027. obnaša i funkciju pročelnice Odsjeka za filozofiju. Od akademske godine 2019./2020. do 2021./2022. bila je glavna tužiteljica Stegovnog suda za studente Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u nekoliko mandata bila je i članica Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Gostovala je kao predavačica na sveučilištima u Njemačkoj, Engleskoj, Italiji, Portugalu, Latviji, Španjolskoj, Švicarskoj, Švedskoj, Austriji, Češkoj, Sloveniji, Srbiji, Grčkoj, Litvi i SAD-u, te je bila na stipendijama u Grazu, Budimpešti, Varšavi, Sofiji, Ljubljani i Novom Sadu. Članica je međunarodnog uredništva izdanja The Complete Works of Rosa Luxemburg pri izdavačkoj kući Verso (London/New York), redakcije časopisa Historical Materialism: Journal of Critical Marxist Theory (London), časopisa Transform: European Review of Politics (Beč-Atena), savjetničkog odbora u The International Marxist-Humanist Journal (Chicago) i međunarodnog uredništva časopisa Sociologija (Beograd).

Sudjelovala je u provedbi sedam znanstvenih i dvaju kulturnih projekata što ih je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH te Ministarstvo kulture RH: „Kreativne strategije“, 2010.–2013., voditeljica projekta prof. dr. sc. Andreja Kulunčić (Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu); „Povijest kao tema suvremene umjetnosti”, 2015., voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Leonida Kovač (Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu); „Povijest kao tema suvremene umjetnosti”, 2016., voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Leonida Kovač (Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu); „Kako živi narod – izvještaj o pasivnosti “, 2016., voditeljica projekta dr. sc. Kristina Leko (Institut za umjetnost Sveučilišta u Berlinu), „Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu“, 2021.–2022., voditelj projekta doc. dr. sc. Luka Boršić (Institut za filozofiju u Zagrebu); „Podržane ili pokorene – društveni rizici ugroze i mogućnost zaštite reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj”, 2023.–2024., voditeljica projekta dr. sc. Branka Galić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu); „The Common Between Substance and Subject: A Hegelian Proposal for a New Social Ontology“ (2023.–2026.), voditelj projekta dr. sc. Zdravko Kobe (ARIS, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani); „Teorija vrijednosti i proizvodnja kulture”, ak. god. 2025./2026.–2028./2029., voditelj projekta dr. sc. Sven Cvek, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; „Subjekt u učionici: filozofijsko-pedagogijska analiza mogućnosti kritičkog subjekta“, ak. god. 2025./2026.–2028./2029., voditeljica projekta dr. sc. Ivana Zagorac (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Dobitnica je Godišnje nagrade Elza Kučera Instituta za filozofiju u Zagrebu za najbolji rad o filozofkinjama objavljen u 2023. godini.

S izlaganjima sudjelovala je na 60-ak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova, a osim toga je održala u Hrvatskoj i inozemstvu više od 100 javnih predavanja o filozofijskim i društveno-političkim temama, te sudjelovala kao izlagačica na brojnim javnim tribinama i promocijama knjiga. Autorica je triju monografija (dvije na hrvatskom te jedne na engleskom i njemačkom jeziku), uredila je nekoliko knjiga, a znanstvene i stručne članke (oko 100 radova), eseje te prijevode objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima. Kao recenzentica, napisala je sedamdesetak stručnih recenzija znanstvenih članaka i knjiga za domaće i međunarodne časopise i izdavače.

Koordinirala je i koncipirala obrazovni program u Centru za ženske studije u Zagrebu od 2008. do 2018., u sklopu kojega je predavala i nekolicinu kolegija., a u Centru za mirovne studije predavala je od 2007. do 2016. Dvije je godine (od 2013. do 2015.) bila voditeljica Petog dana, emisije na HRT-u koja je posvećena analizi aktualnih društvenopolitičkih događaja. Kao jedna od koordinatora teorijskog programa Subversive festivala (festivala posvećenog političkoj, društvenoj teoriji i filmu) surađivala je od 2010. do 2014. godine. Bila je članica međunarodne delegacije pri UN-u na 59. Konferenciji o statusu žena u New Yorku (od 9.–20. ožujka 2015.). Surađuje s različitim znanstvenim, kulturnim, društvenim i radničkim organizacijama, inicijativama i projektima.

Područja njezina znanstvenog i stručnog interesa su: socijalna i politička filozofija, marksistička filozofija, suvremena filozofija, filozofija roda, feministička i queer teorija.

I. Knjige (autorske)

1. Pobunjeni um. Eseji iz radikalne socijalne filozofije. Zagreb: Jesenski i Turk i Arkzin, 2021.
2. Wacht auf, verdammte dieser Erde! Drei Essays über Rosa Luxemburg. Berlin: Rosa Luxemburg Stiftung, 2021. (Njemačko izdanje knjige Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg. Beograd: RLS, 2019.).
3. Sablasti tranzicije. Socijalna historija kapitalizma. Zagreb/Rijeka: Jesenski i Turk/Drugo more, 2019.
4. Like a Clap of Thunder. Three Essays on Rosa Luxemburg. Beograd: RLS, 2019. (Englesko izdanje knjige Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg. Beograd: RLS, 2019.).
5. Ustajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg. Beograd: RLS, 2019.

II. Knjige (uredničke)

1. Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem. Zbornik povodom 250. godišnjice rođenja Hegela, Ankica Čakardić i Luka Bogdanić (ur). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.
2. Filozofija je ženskog roda. Zbornik u čast Nadeždi Čačinovič. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019.
3. Privilegiranje rubova. Intervencije i prilozi feminističkoj epistemologiji. Zagreb: Centar za ženske studije i Hrvatsko filozofsko društvo, 2010.
4. Kategorički feminizam. Nužnost feminističke teorije i prakse. Zagreb: Centar za ženske studije, 2007.

III. Znanstveni radovi u publikacijama kategoriziranima kao a1

1. „Walking on the Edges: Rosa Luxemburg in Yugoslavia“, u: Rosa Luxemburg:
Periphery and Perception, Frank Jacob (ur.), Marburg: Büchner-Verlag, 2024., str. 21–47.
2. „The Marxism of Rosa Luxemburg: The Unity of the Concrete Totality and
Historical Reality“, Dissonância: Critical Theory Journal, vol. 7 (2023), str. 1–12.
3. Who Cares? Neoliberalism, Informal Labour and Life-Making“, u: Facing the State: Left Analyses and Perspectives, David Broder, Eric Canepa and Haris Golemis (ur.), London: Merlin Press, 2023., str. 127–141.
4. „Hoće li filozofkinja uspjeti misliti? Drugi spol i fenomenologija roda“, Filozofska istraživanja 167, 42 (2022), sv. 3, str. 461–475.
5. „Who Cares? Neoliberalism, Informal Labour, and Life-Making“, Sociologija, vol. 64, 2022, br. 4, str. 503–518.
6. „Hegel and Anticapitalism: Notes on the Political Economy of Poverty“, Praktyka Teoretyczna 1(43)/2022, str. 93–130.
7. „Creolizing the Accumulation of Capital through Social Reproduction Theory. A Distinctively Luxemburgian Feminism“, u: Creolizing Rosa Luxemburg, Drucilla Cornell i Jane Anna Gordon (ur.), Lanham/London: Rowman & Littlefield International, 2021., str. 371–397.
8. „Clara Zetkin (1857–1933)“. U: M. Sellers i S. Kirste (ur.), Encyclopedia of the Philosophy of Law and Social Philosophy. Springer, Dordrecht, 2021.
9. „Marx and Social Reproduction Theory. Three Different Historical Strands“, u: Marxist Feminist Theories and Struggles Today, Khayaat Fakier, Diana Mulinari i Nora Räthzel (ur.), London: Zed Books, 2020., str. 105–124.
10. „From Theory of Accumulation to Social Reproduction Theory: A Case for Luxemburgian Feminism“, Historical Materialism 2017, 25 (4): 37–64.
11. „Down the Neoliberal Path: The Rise of Free Choice Feminism“, AM Journal of Art and Media Studies, 14 (2017): 33–44.
12. „Locke in agrarni kapitalizem: prispevek k socialnozgodovinski analizi”. Borec, 2016, 68 (730):732, str. 82–104.
13. „Kämpfe der Frauen und die politische Ökonomie: von der jugoslawischen Selbstverwaltung zur neoliberalen Austerität“, Das Argument, 317/2016, str. 362–372.
14. „Women’s Struggles and Political Economy: From Yugoslav Self-management to Neoliberal Austerity“, u: Welcome to the Desert of Post-Socialism: Radical Politics After Yugoslavia, S. Horvat i I. Štiks (ur.), London/New York: Verso, 2015., str. 223–243.
15. „Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke ekonomije", Filozofska istraživanja, 2015 (138/2), str. 323–341.
16. “Why Do We Need Identity”, International Association for Philosophy/News and Views (IAPH), 2010 (27/3), str. 59–71.
17. „Komunikativna praksa svakodnevlja. Jezične pretpostavke društva i politike”, Filozofska istraživanja, 2010 (120/4), str. 581–595.
18. „Prije-ugovorno stanje i moderni red”, Filozofska istraživanja, sv. 1 (2008), str. 35–48.
19. „Reprodukcija biomoći”, Arhe, sv. 10 (2008), str. 77–92.
20. „Globalna neo-liberalna demokracija u minimalnoj državi. Stegnuće politike”, Filozofska istraživanja, sv. 4 (2006), str. 849–861.
21. „Država kao bratska zajednica”, Filozofska istraživanja, sv. 4 (2005), str. 841–849.

IV. Znanstveni radovi u publikacijama kategoriziranima kao a2

1. „Između jastuka, diskursa i radnog mjesta: nekoliko bilješki o društvu i reprodukciji“, u: Domagoj Račić i Paul Stubbs (ur.), Onkraj utopije: Tragovima Matka Meštrovića. Zagreb: Multimedijalni institut / Ekonomski institut, 2024., str. 142–166.
2. „Praxis škola i feminizam: marksistički humanizam i nevolje s rodom“ Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 6 (2023), br. 2, str. 102–136.
3. „Fašizam kao simptom krize kapitalizma: tumačenje Clare Zetkin“, u: Antifašizam: Zbornik odabranih radova s Petog međunarodnog znanstvenog skupa Socijalizam na klupi, Lada Duraković i Andrea Matošević (ur.). Pula-Zagreb: Srednja Europa, 2023., str. 57–85.
4. „Socijalni izvori fašizma: analiza Clare Zetkin“, u: Praktička ontologija: povodom 70 godina Lina Veljaka, Goran Sunajko, Hrvoje Jurić i Marija Selak (ur.). Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo I Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022., str. 481–499.
5. „Hegel i kapitalizam – bilješke o kritici političke ekonomije“, u: Povijest, revolucionarna dijalektika i filozofski sistem. Zbornik povodom 250. godišnjice rođenja Hegela, Ankica Čakardić i Luka Bogdanić (ur). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022., str. 136–162.
6. „Społeczne źródła faszyzmu. Lekcje Klary Zetkin z 1923 roku“, u: Myśl krytyczna wobec ruchów nacjonalistycznych i skrajnie prawicowych, Katarzyna Bielińska (ur)., Varšava: Instytut Wydawniczy Książka i Prasa, 2021., str. 23–49.
7. „Capital and Marx’s Epistemological Revolution: From Neue Marx-Lektüre to Political Marxism“, Političke perspektive, 2/3 (2020), 87–111.
8. „Socijalna filozofija Friedricha Engelsa: dijalektički empirizam i historijski materijalizam“, u: 200 godina Friedricha Engelsa, Maroje Višić i Goran Sunajko (ur.), Zagreb: Durieux, 2020., str. 67–86.
9. „Klasna historija roda i agrarni kapitalizam“, u: Filozofija je ženskog roda. Zbornik u čast Nadeždi Čačinovič, A. Čakardić (ur.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2019., str. 211–229.
10. „Kapital i kritika ‘komercijalizacijskog modela’: O Marxovoj epistemološkoj revoluciji danas”“ u: Filozofije revolucija i ideje novih svjetova, B. Mikulić i M. Žitko (ur.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018., str. 244–270.
11. „Marx i teorija socijalne reprodukcije“, u: Karl Marx: Zbornik radova povodom dvjestote obljetnice rođenja, G. Sunajko i M. Višić (ur.), Zagreb: Breza, 2018., str. 111–131.
12. „Radna teorija vrijednosti u temeljima agrarnog kapitalizma: Socijalno-historijsko tumačenje Lockeove teorije vlasništva“, u: Inačice materijalizma, B. Mikulić i M. Žitko, (ur.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017., str. 230–254.
13. „Instrumentalizacija feminizma i zaboravljene lekcije ‘crvenog feminizma’“, Treća, 2015 (17/1-2), str. 51–55.
14. „Ženski problem u političkoj ekonomiji – od jugoslavenskog samoupravljanja do mjera štednji“, Up&Underground, 2013 (23/24), str. 33–43.
15. „Minimalna država i neoliberalne strategije kapitalizma“, ur. Miloš Jadžić, Dušan Maljković i Ana Veselinović, Kriza, odgovori, levica, Beograd: Rosa Luxemburg Stiftung, 2012., str. 159.–179.
16. „Um i spol. Kontingencija feminističkoga koncepta socijalne epistemologije“; ur. Ankica Čakardić, Ankica, Privilegiranje rubova. Intervencije i prilozi feminističkoj epistemologiji, Zagreb: Centar za ženske studije i Hrvatsko filozofsko društvo, 2010., str. 19–65.
17. „Anarhizam i anarhija kao teorijsko-praktički izvid u drugačiji svijet“, ur. Suzana Marjanić i Ines Prica, Mitski zbornik, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatsko etnološko društvo, 2010., str. 395–405.
18. „Feministička politička antropologija na mirovnim studijima“, u: Iva Zenzerović Šloser (ur.), Bilješke o društvenoj promjeni, Zagreb: Centar za mirovne studije, 2008., str. 94–98.
19. „Simetrija položaja životinje i žene kao ne-čovjeka iz temeljne asimterije“, u: Kulturni bestijarij, ur. Suzana Marjanić i Antonija Zaradija Kiš, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Hrvatska sveučilišna naklada, 2007., str. 597–611.
20. „Nedostaci teorije društvenoga ugovora i spolni ugovor”, u Kategorički feminizam. Nužnost feminističke teorije i prakse, ur. Ankica Čakardić i dr., Zagreb: Centar za ženske studije, 2007., str. 130–141.
21. „Igra odgojivosti u općeprihvaćenom”, ur. Milan Polić, Filozofija i odgoj u suvremenom društvu, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2006., str. 41–49.
22. „Igra odgojivosti u općeprihvaćenom“ Metodički ogledi, sv. 1 (2005), str. 9–17.
23. „Država kao bratska zajednica“, ur. Gordana Bosanac, Hrvoje Jurić i Jasenka Kodrnja, Filozofija i rod, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2005., str. 147–157.
24. „Ekonomska globalizacija”, ur. Staša Zajović, Globalizacija: problemi, dileme, odgovori, Beograd: Žene u crnom, 2003., str. 74–90.

V. Izbor iz ostalih radova (stručni, esejistički i publicistički), objavljenih od 2017. do 2025.

1.) “Europe Has No Project for the Future”, European Review of Politics, 2 (2025): 18–36. Razgovor s Enzom Traversom.
2.) „Govor povodom Godišnje nagrade Elza Kučera Instituta za filozofiju u Zagrebu“, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 51/1(101) (2025): 175–178.
3.) „Proizvodnja smisla kao dijalektički proces“. U: Hrvatske filozofkinje: čitanka (ur. Luka Boršić i Ivana Skuhala Karasman), Zagreb: Institut za filozofiju, 2024., str. 385–405. Razgovor s Nadeždom Čačinovič. Dostupno na: https://ideje.hr/dijalekticki-proces-proizvodnje-smisla-razgovor-s-nadezdom-cacinovic/.
4.) „Referat povodom 80. obljetnice AFŽ-a“, 80 godina Antifašističke fronte žena, Beograd: Friedrich Ebert Stiftung (ISBN-978-86-83767-76-2), 2023., str. 75–79.
5.) „Today, We Remember the Women Who Liberated Yugoslavia From Fascism“, Jacobin. Dostupno na: https://jacobin.com/2022/12/women-yugoslavia-fighting-fascism-world-war-ii-peoples-liberation-struggle. 29.12.2022.
6.) „Nema alternative: ukidanje društva i ženski neformalni rad“. VoxFeminae. Dostupno na: https://voxfeminae.net/pravednost/nema-alternative-ukidanje-drustva-i-zenski-neformalni-rad/. 4. 8. 2022.
7.) „Rodno uvjetovano nasilje i historijski materijalizam“. H-alter. Intervju vodio Fran Radonić Mayr. Dostupno na: https://h-alter.org/kultura/rodno-uvjetovano-nasilje-i-historijski-materijalizam/. 25. 2. 2022.
8.) „Društveni odnosi ne mogu se i neće mijenjati ako ih mi ne dovedemo u pitanje“. Globus. Intervju vodio Srđan Sandić. 9. 2. 2022.
9.) „Gdje se izgubio praxis“. H-alter. Intervju vodio Fran Radonić Mayr. Dostupno na: https://h-alter.org/kultura/gdje-se-izgubio-praxis/. 29. 11. 2021.
10.) „Razgovor s Ankicom Čakardić“. Čemu, vol. XVI, br. 27 (2020): 322-327. Intervju vodila Matija Vigato. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/371635.
11.) „Ekonomija nemilosrdno iskorištava ženski rad u kućanstvima“. Novosti. Intervju vodila Ivana Perić. Dostupno na: https://www.portalnovosti.com/ankica-cakardic-ekonomija-nemilosrdno-iskoristava-zenski-rad-u-kucanstvima. 10. 11. 2021.
12.) „A New Extreme Center in Croatia”, Jacobin. Dostupno na: https://jacobinmag.com/2020/01/croatia-zoran-milanovic-social-democrat-president. 2020.
13.) „Učionice su uvijek polje borbe”, P-portal. Dostupno na: https://p-portal.net/ankica-cakardic-ucionice-su-uvijek-polje-borbe/. 2019.
14.) „Treba uvijek uporno provocirati norme i politički režim”, Buka. Dostupno na: https://www.6yka.com/novosti/buka-intervju-sa-ankicom-cakardic-treba-uporno-provocirati-norme-i-politicki-rezim. 2019.
15.) „Rosa Luxemburg je ciljala u samu srž feminizma”, Novosti. Dostupno na: https://www.portalnovosti.com/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-ciljala-u-samu-srz-feminizma. 2019.
16.) „Roza Luxemburg”, VoxFeminae. Dostupno na: https://voxfeminae.net/kultura/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-bila-u-pravu-tvrdeci-da-muskarci-i-zene-iste-klase-imaju-vise-zajednickog-nego-zene-razlicitih-klasa/. 2019.
17.) “Social reproduction”, Krisis: Journal for Contemporary Philosophy. Dostupno na: http://krisis.eu/social-reproduction/. 2018.
18.) „We Need to Look for Origins of Fascism in Capitalist Crises”, Left East. Dostupno na: http://www.criticatac.ro/lefteast/ankica-cakardic-origins-of-fascism-in-capitalist-crises/. 2018.
19.) „Kapital je društveni odnos”, Slobodni filozofski, 14. travnja 2018. Dostupno na: http://slobodnifilozofski.com/2018/04/kapital-drustveni-odnos.html.
20.) „Luxemburg’s Critique of Bourgeois Feminism and Early Social Reproduction Theory”, Historical Materialism. Dostupno na: http://www.historicalmaterialism.org/blog/luxemburgs-critique-bourgeois-feminism-and-early-social-reproduction-theory. 2018.
21.) „Feminizam i Alt-Right“, Voxfeminae. Dostupno na: http://www.voxfeminae.net/cunterview/politika-drustvo/item/12693-teorijska-citanka-feminizam-i-alt-right. 2018.
22.) „Feminism and Social Reproduction“, Salvage, 19. 01. 2017. Intervju sa Silvijom Federici. Dostupno na: http://salvage.zone/online.
23.) „Feminist Organising and the Women’s Strike“, Salvage, 13. 04. 2017. Intervju s Cinziom Arruzzom. Dostupno na: http://salvage.zone/online.