ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Metodika nastave filozofije

 

Naziv
Metodika nastave filozofije
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
4
Šifra
117497
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Istražiti i usvojiti temeljne znanstvene metode i umijeća nastavnog komuniciranja u izvođenju nastave filozofije, etike i logike. Studenti razmatraju teorijska, metodička i izvedbena pitanja u i o nastavi filozofije, koja uključuju analizu pristupa nastavi filozofije, nastavnih ciljeva i nastavnih metoda u uvođenju u filozofsko mišljenje, raščlambu nastavnih programa i udžbenika, planiranje, pripremu i izvedbu nastavnih sati filozofije, stilove poučavanja i motiviranja učenika, ocjenjivanje učeničkog napretka, prosudbu o vlastitom nastavnom radu.
Sadržaj
  1. Filozofija kao nastava: uvođenje u filozofsko mišljenje i nastavni proces
  2. Pristupi nastavi filozofije: kronološki, tematski, problemski
  3. Analize kurikuluma filozofije
  4. Analize kurikuluma etike i logike
  5. Pripreme za izvođenje nastavne jedinice
  6. Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje
  7. Sokratovski dijalog: majeutičko umijeće
  8. Sokratovski dijalog: koncept poučavanja bez učitelja
  9. Vrste, razine i svrhe pitanja u nastavnom procesu
  10. Poučavanje za kritičko mišljenje: argumentacija i logičke pogreške
  11. Refleksivni način poučavanja
  12. Poučavanje za kreativno i empatičko prosuđivanje
  13. Metodičke ideje i scenariji u nastavi
  14. Suradničko učenje i zajednica istraživača
  15. Analiza iskustava u nastavnoj praksi i završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Odrediti i opisati temeljne ciljeve nastave filozofije, etike i logike
  2. Analizirati i primijeniti kurikulum filozofije, etike i logike
  3. Analizirati i prosuditi mjesto i ulogu filozofije u Nacionalnom okvirnom kurikuluma.
  4. Razumjeti ideju logički i narativno uvjerljivih metodičkih pripreme za izvođenje nastavnih jedinica
  5. Usvojiti i primijeniti temeljne dijaloške metode izvođenja nastavnih jedinica
  6. Analizirati i prosuditi kontekstualnu uspješnost različitih nastavnih metoda u nastavi filozofije, etike i logike
  7. Analizirati i sintetički prosuditi različite metodičke scenarije
  8. Analizirati i vrednovati alternativne načine, postupke i izvedbe iste nastavne jedinice
  9. Analizirati i vrednovati poučavanje za kritičko i refleksivno mišljenje
  10. Prosuditi vrijednost suradničkog i cjeloživotnog učenja
Metode podučavanja
Temeljna frontalno - predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja.
Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Studenti su tijekom svakog predavanja izravno pozvani i/ili uključeni u rješavanje i prosuđivanje problemskih situacija i nedoumica.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 60 minuta podrazumijeva provjeru znanja, kompetencija i predviđenih ishoda na temelju ispitne literature, predavanja, seminara i studentske prakse u vježbaonicama. Ispit se shodno tome sastoji od tri dijela: 1. Provjere teorijskih znanja, kompetencija i ishoda, na temelju isptne literature i predavanja;
2. Analize dnevnika nastavne prakse i priprema samostalnih javnih predavanja studenata, koja uključuju i mišljenje mentora u vježbaonicama;
3. Analizi pisanih radova studenta koji se tiču komparativne analize tri zadane teme iz udžbenika filozofije, etike i logike.
Sva tri dijela ispita uključuje sljedeće metode:
1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline
2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija
3. metodu komparativnih analiza
4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja

Obavezna literatura
  1. Marinković, Josip (1983) Metodika nastave filozofije, Zagreb, Školska knjiga
  2. Kalin, Boris (2003) Povijest filozofije – priručnik za nastavnike, Zagreb, Šk. knjiga
  3. Kalin, Boris (2003) Priručnik za nastavnike uz udžbenik G. Petrovića
  4. Kalin, Boris (1982) Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb, Šk. knjiga
  5. Marinković, Josip (1990) Filozofija kao nastava, Zagreb, Hrvatsko fil. Društvo
  6. Časopis „Metodički ogledi“ (2002) Vol. 9, No. 2, Zagreb, HFD (odabrani tekstovi)
  7. Verificirani udžbenici i metodički priručnici iz filozofije, logike i etike
Dopunska literatura
  1. Marinković, Josip, (2008), Učiteljstvo kao poziv, Zagreb, Kruzak
  2. Kalin, Boris, (1986), „Izvorni tekst u nastavi filozofije“, Zgb., Institut za pedagoška istraživanja
  3. Savater, Fernando (1998) Etika za Amadora, Zagreb, Educa
  4. Jensen, Eric, (2003) Super – nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zgb, Educa
  5. Bruner, Jerome (2000) Kultura obrazovanja, Zagreb, Educa
  6. Matthews, Gareth (1980) Philosophy and the Young Child, Cambridge, MA, HUP.
  7. Critical Thinking (2008) , (ed. G. Bassham) , McGraw-Hill, New York
  8. J. Banner and H. Cannon,( 1977), The Elements of Teaching, N. Haven, Yale U.P
  9. The Art and Craft of Teaching (1984), (ed. M. Gullette), Cambridge, MA, HUP
  10. In the Classroom: An Introduction to Education (1998), (ed. A. Reed) McGraw-Hill, N.Y.

Obavezan kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij