ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Suvremeni načini poučavanja mađarskog kao inog jezika

 

Naziv
Suvremeni načini poučavanja mađarskog kao inog jezika
Organizacijska jedinica
Katedra za hungarologiju
ECTS
3
Šifra
295650
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija je upoznati polaznike sa suvremenim jezično-pedagoškim pristupima i metodološkim trendovima u poučavanju mađarskoga kao stranoga i baštinskoga jezika te poticati svjestan razvoj nastavničkih vještina. Kolegij ima izrazito praktično usmjeren karakter te se bavi aktualnim izazovima u nastavi jezika, s posebnim naglaskom na heterogenost učeničkih skupina s različitim jezičnim i obrazovnim pozadinama, te na individualne, male skupine i nastavne kontekste.
U središtu kolegija nalaze se komunikacijski i zadatkovno utemeljeni pristup usmjeren na učenika, uz snažan naglasak na poticanje autonomije učenika i osvještavanje informiranog pedagoškog odlučivanja. Nastavni sadržaji obrađuju se kroz konkretne nastavne tehnike, osmišljavanje zadataka, aktivnosti planiranja nastave i mikropoučavanje, koji polaznici mogu odmah primijeniti u vlastitoj nastavnoj praksi, već na sljedećem nastavnom satu.
Tijekom kolegija polaznici razvijaju nastavničku jezičnu uporabu, vještine davanja uputa i vođenja interakcije, stječu sigurnost u radu s heterogenim skupinama učenika te uče svjesno planirati i prilagođavati nastavu jezika različitim nastavnim kontekstima. Poseban se naglasak stavlja na refleksivnu nastavnu praksu, metodološku fleksibilnost i kontinuirano unaprjeđivanje vlastitoga pedagoškog pristupa.
Kolegij je prvenstveno namijenjen studentima hungarologije, kao i nastavnicima, lektorima (u sklopu cjeloživotnog obrazovanja) i studentima nastavničkih studija koji poučavaju mađarski kao strani ili baštinski jezik te žele proširiti svoj metodološki repertoar u nastavi jezika.
Sadržaj
  1. 1. Uvod u kolegij i uvjeti polaganja kolegija
  2. 2. Tko su učenici mađarskoga jezika? – profili učenika i načini učenja. Raznolikost učenika mađarskoga jezika: različite jezične pozadine, motivacija i putovi učenja mađarskog kao inoga i baštinskoga jezika. Uloga identiteta učenika jezika, emocionalnog odnosa prema jeziku i kulturne privrženosti u procesu učenja
  3. 3. Dobno specifične karakteristike i potrebe učenika u nastavi mađarskog jezika. Uloga dobi u usvajanju jezika (obilježja učenja djece, adolescenata i odraslih). Jezični, kognitivni, emocionalni i identitetski čimbenici u procesu učenja jezika. Analiza potreba (needs analysis), dijagnostičko promišljanje te definiranje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva učenja za učenike različite dobi i pozadina.
  4. 4. Svjestan metodološki odabir u suvremenoj jezičnoj pedagogiji. Pregled klasičnih i suvremenih pristupa poučavanju jezika. Osvještavanje metodoloških odluka: što funkcionira, kada i zašto u poučavanju mađarskoga jezika. Uloga metodološke fleksibilnosti u kontekstima stranoga i baštinskoga jezika.
  5. 5. Razvoj vještina I: Govor i slušanje. Razvoj govornih i slušnih vještina u komunikacijski usmjerenoj nastavi. Ravnoteža između tečnosti i točnosti; organizacija interakcije. Strategije slušanja i uporaba autentičnih zvučnih materijala. Nastavnička potpora (scaffolding) u razvoju vještina.
  6. 6. Planiranje nastave usmjereno na učenika i ishodi učenja. Planiranje nastave u suvremenom pedagoškom okviru usmjerenom na učenika. Definiranje ciljeva učenja i ishoda učenja. Sekvence zadataka (pre-task, task, post-task), upravljanje vremenom i fleksibilnost u heterogenim skupinama.
  7. 7. Poučavanje jezika usmjereno na zadatak (TBLT) u nastavi mađarskoga jezika. Načela i praksa, osmišljavanje i prilagodba autentičnih zadataka. Poticanje interakcije učenika, učenje usmjereno na značenje i osvještavanje jezične forme tijekom rješavanja zadataka.
  8. 8. Nastavnička jezična uporaba i razredna interakcija. Uloga nastavničkoga govora u osiguravanju jezičnoga inputa. Davanje uputa, tehnike postavljanja pitanja i uporaba neverbalnih sredstava; omjer nastavničkoga i učeničkoga govora. Analiza razredne interakcije i refleksivna obrada iskustva „unknown language” u svrhu osvještavanja nastavničke jezične uporabe.
  9. 9. Razvoj vještina II/A: Čitanje i pisanje kao temeljne jezične kompetencije. Strategije čitanja i osmišljavanje zadataka za razumijevanje teksta u nastavi mađarskoga jezika. Uporaba autentičnih pisanih tekstova; svjestan odabir tekstnih vrsta i žanrova. Pisanje kao proces: planiranje, pisanje nacrta, dorada i refleksija. Važnost podrške i povratnih informacija učitelja u postupnom razvoju vještina čitanja i pisanja.
  10. 10. Razvoj vještina II/B: Pisanje u okruženju učenja temeljenon na umjetnoj intelignciji. Poučavanje pisanja u doba umjetne inteligencije: utjecaj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji na razvoj pisanja, njihove mogućnosti i trenutačna pedagoška ograničenja. Uloga samostalnog stvaranja teksta, kritičkog mišljenja i jezične osviještenosti u okruženjima učenja uz potporu AI-alata. Specifične snage i izazovi baštinskih učenika u razvoju vještine pisanja.
  11. 11. Poučavanje gramatike u suvremenom, funkcionalnom pristupu. Induktivno poučavanje gramatike i načelo focus on form u nastavi mađarskoga jezika. Funkcionalna i značenjski usmjerena obrada gramatičkih pojava u komunikacijskim kontekstima. Tehnike induktivnog poučavanja gramatike: vođeno otkrivanje iz autentičnih tekstova, obrada gramatičkih obilježja kroz situacije i komunikacijske zadatke te uporaba vizualne i kontekstualne potpore za oblikovanje pravila. Obrada gramatičkih posebnosti mađarskoga jezika iz perspektive uporabe, usklađene s komunikacijskim ciljevima.
  12. 12. Rječnik, frazeologija i izgradnja značenja. Poučavanje leksika u nastavi mađarskoga jezika. Načela leksičkoga pristupa: jezik kao mreža leksičkih jedinica, a ne skup izoliranih riječi. Poučavanje kolokacija, frazema, čestih struktura i obrazaca u kontekstu. Izgradnja mentalnog leksikona i osvještavanje značenjskih odnosa. Rječnik kao kulturni i identitetski resurs u učenju mađarskoga jezika, s posebnim naglaskom na baštinske učenike.
  13. 13. Integrirani razvoj vještina i osmišljavanje nastave – u fokusu diferencijacija. Integrirani razvoj jezičnih vještina u složenim nastavnim okvirima. Prirodno povezivanje govora, slušanja, čitanja i pisanja. Diferencijacija u heterogenim učeničkim skupinama: upravljanje različitim razinama znanja, jezičnim pozadinama i tempom učenja. Fleksibilna prilagodba zadataka, alternativni ishodi i učenički putovi u nastavi mađarskoga jezika.
  14. 14. Refleksivna nastavna praksa i metodološki razvoj. Nastavnička samorefleksija i svjestan profesionalni razvoj. Primjena strukturiranih alata za refleksiju. Razmjena dobre prakse, sažetak kolegija i definiranje individualnih smjerova metodološkog razvoja.
  15. 15. Završetak kolegija: sažimanje i rasprava.

Ishodi učenja
  1. Cilj kolegija je omogućiti polaznicima da: • upoznaju najnovije jezično-pedagoške pristupe i metodološke trendove u poučavanju mađarskoga kao stranoga i baštinskoga jezika, uz poseban naglasak na nastavne principe usmjerene prema učeniku;
  2. • svjesno odabiru i primjenjuju komunikacijske i zadatkovno usmjerene metode u različitim nastavnim kontekstima, uključujući individualnu nastavu (jedan na jedan), rad u malim skupinama i skupnu nastavu;
  3. • razvijaju nastavničke vještine i metodološki repertoar, s naglaskom na razrednu interakciju, davanje uputa, uključivanje učenika u nastavni proces, organizaciju rada u razredu i diferencijaciju;
  4. • analiziraju vlastitu nastavnu praksu i uvode metodološke inovacije u svoj rad;
  5. • sigurnije odgovaraju na izazove poučavanja mađarskog jezika u heterogenim skupinama s učenicima različitih obrazovnih i jezičnih pozadina.
Metode podučavanja
Nastava se izvodi kroz interaktivna predavanja, seminare i radionice. Naglasak je na aktivnom sudjelovanju studenata, raspravi, refleksiji i praktičnoj primjeni suvremenih metoda poučavanja jezika. Studenti sudjeluju u analizama nastavnih primjera, izrađuju nastavne aktivnosti i planove nastavnih sati te provode mikropoučavanja uz strukturiranu povratnu informaciju. Posebna se pozornost posvećuje suradničkom učenju, refleksivnoj nastavnoj praksi i povezivanju teorijskih spoznaja s konkretnim nastavnim kontekstima.
Metode ocjenjivanja
Obveze i vrednovanje
• Aktivno sudjelovanje u nastavi
• Izrada plana nastavnog sata
• Jedno mikropoučavanje u nastavi
• Kratka, vođena refleksija o vlastitom nastavničkom razvoju

Obavezna literatura
  1. Vermeki, B. (n.é.) Órai jegyzetek és feladatok (Materijali i radni listovi podijeljeni tijekom nastave.)
  2. Bárdos, J. (szerk.). (2000). Az idegen nyelvek tanításának elméleti alapjai és gyakorlata [PDF]. Nemzeti Tankönyvkiadó. https://mek.oszk.hu/18000/18010/18010.pdf
  3. Dóla, M. (2020). Módszertani útmutató a magyar nyelv tanításához [PDF]. Károli Gáspár Református Egyetem – L’Harmattan Kiadó. https://btk.kre.hu/nyelveszet/images/_Dola_Monika_modszertani_utmutato.pdf
  4. Szita, Sz., & Pelcz, K. (2017). Modellalapú nyelvoktatás – természetes nyelvhasználat a tanteremben és a tantermen kívül. THL2, 1–2, 262–269. https://real.mtak.hu/73243/1/EPA01467_thl2_2017_01-02_262-269.pdf
  5. Vermeki, B. (2020). A feladatközpontú nyelvtanítás (Task-Based Language Teaching, TBLT) alkalmazása a magyar mint idegen nyelv órákon. THL2, 1–2, 51–62. https://epa.oszk.hu/01400/01467/00018/pdf/EPA01467_thl2_2020_01-02_051-062.pdf
  6. Vermeki, B. (2025). A nyelvórák jelenleg alkalmazott felépítési modelljeinek rendszerezése és kritikai elemzése. Modern Nyelvoktatás, 31(1–2), 23–51. https://doi.org/10.51139/monye.2025.1-2.23.51
  7. Katalinić, K., & Sekso, A. (2016). A magyar mint idegen nyelv tanítása a horvát fővárosban. THL2, 1–2, 32–44. https://real.mtak.hu/73379/1/EPA01467_thl2_2016_01-02_032-044.pdf
  8. Katalinić, K., & Tamaskó, E. (2022). “We were that small, special group in that large school with »normal« classes”: Education in a minority language in the context of Hungarians from Zagreb. Hungarian Studies Yearbook, 4, 92–112. https://doi.org/10.21030/anyp.2018.2.8
  9. Varga Erna (2022): A horvátországi magyar nyelvű oktatásról dióhéjban. A horvátországi magyarság a 21. században. Nap Kiadó. https://doi.org/10.21030/anyp.2025.4.2
Dopunska literatura
  1. Nádor, O. (szerk.). (2019). Régebbi és újabb nyelvoktatási módszerek [PDF]. Károli Gáspár Református Egyetem – L’Harmattan Kiadó. https://btk.kre.hu/nyelveszet/images/nador_orsolya_web_2019.pdf
  2. Williams, T. A. (2022). A feladatközpontú nyelvtanítás (TBLT) elmélete és gyakorlata. Magyar Pedagógia, 122(1), 47–61. https://www.magyarpedagogia.hu/index.php/magyarpedagogia/article/download/620/599/623 (DOI: 10.17670/MPed.2022.1.47)
  3. Siklósi, B. (2018). Anyanyelvápolás – kisebbségi oktatási modell Horvátországban. Anyanyelv-pedagógia, 11(2), 86–92. https://doi.org/10.21030/anyp.2018.2.8
  4. Tóth, R. (2025). A horvátországi kisebbségi magyaroktatásról: a C modell az általános iskolákban. Anyanyelv-pedagógia, 18(4), 18–32. https://doi.org/10.21030/anyp.2025.4.2

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Hungarologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar