Upoznavanje s indijskom misaonošću i filozofijom kao jednom od najbogatijih i najrazvijenijih filozofskih tradicija u svijetu.
Upoznavanje s indijskom misaonošću i filozofijom kao jednom od najbogatijih i najrazvijenijih filozofskih tradicija u svijetu.
1. Student će moći usporediti i samostalno zaključiti o sličnosti i međusobnim utjecajima i prožimanjima indijskih filozofskih tradicija. 2. Student će moći opisati specifičnosti pojedinih filozofskih škola u odnosu na druge, istovremene i prethodne, u okviru društveno-povijesnih razdoblja u razvoju kulture indijskoga potkontinenta. 3. Student će moći samostalno istražiti, kategorizirati i komentirati elemente nauka pojedinih filozofskih škola, gnoseološke, ontološke, etičke i eshatološke, te ih međusobno usporediti. 4. Student će moći kritički prosuđivati i procijeniti učenja indijskih filozofskih škola u odnosu na društveno-povijesni kontekst i u odnosu na opća i temeljna filozofska pitanja.
1. Uvod. Pojam filozofije u Indiji. Narav izvora za povijest filozofije. 2. Razdoblja povijesti indijske filozofije. 3. Vrijeme, mjesto kristalizacije i ustroj korpusa Veda. Početci indijske misaonosti u vedskim zbirkama. Primjeri. 4. Upaniṣadi prvih triju Veda: Aitareya, Chāndogya, Bṛhadāraṇyaka. Veliki učitelji: Uddālaka Āruṇi, Yājṅavalkya Vājasaneya. Uzorci tekstova. 5. Temeljni pojmovi: prajāpati, ātman, brahman, sat, prāṇa, prajñā, bhūta, karman i dr. 6. Pretpostavke buddhističke i jinističke filozofije. Mjesto, vrijeme i povijesne prilike. 7. Buddhine četiri plemenite istine, osmerostruki put: etika, spoznaja i zadubljenje; pet «debala prianjanja», uzročnost: lanac zavisnoga nastajanja; logika: četiri vrste sudova. Osnovni pojmovi: saṃsāra, nirvāṇa, dharma, saṃskāra, vijñāna, prajñā, śīla, dhyāna i dr. Uzorci tekstova. 8. Jinističke kategorije jīva i ajīva i njihova peterostruka dioba, poimanje karmana i oslobođenja, kozmologija, etika, logika: sedam vrsta sudova, eshatologija. 9. Filozofija u sanskrtskim epovima, dharmaśāstrama i purāṇama. Bhagavadgītā: jñāna, karmayoga i bhakti. Uzorci tekstova. 10. Filozofske škole starijega buddhizma: theravāda i sarvastivāda: vaibhāṣika i sautrāntika. Različite podjele saṃskṛta-dharma i asaṃskṛtadharma. 11. Filozofske škole mlađega buddhizma: madhyamaka i yogācāra. Uzorci tekstova filozofa Nāgarjune i Vasubandhua. Razine spoznaje, vjernost izvornoj buddhističkoj nauci i inovacije. Osnovni pojmovi madhyamaka: śūnya, dharma, prasaṅga, ucchedavāda i śāśvatavāda, upadāna i nirvāṇa i dr. Osnovni pojmovi yogacāra: podjela dharma, saṃskāre, osam citta, ālayavijñāna, yoga, cittamātra, tathatā i dr. Zrela sinteza buddhističke filozofije. 12. Brahmanističke filozofske škole: nyāya i vaiśeṣika, sāṃkhya i yoga. 13. Vedska renesansa: pūrvamīmāṃsā i uttaramīmāṃsā ili vedānta. Osnovni pojmovi svih škola. 14. Okosnice sustava pojedinih darśana: gnoseologija, ontologija, logika, etika, eshatologija. Grane vedānte i veliki mislioci: Śaṃkara, Rāmānuja, Madhva. 15. Pogled na tantričku filozofiju u śivizmu: kašmirski śivizam i Abhinavagupta, južnjačka śaiva siddhānta. Neohinduistička i suvremena indijska filozofija. Zaključna razmatranja o prinosima i izazovima indijske filozofske tradicije.
1. Mahadevan, T. M. P. (1974.), Invitation to Indian Philosophy, New Delhi.
2. Hiriyanna, M. (1917.), Outlines of Indian Philosophy, London. Hrv. prijev. 1980.: Osnove indijske filozofije, Zagreb.
3. Glasenapp, Helmuth von (1949.), Die Philosophie der Inder, Stuttgart.
4. Tucci, Giuseppe (1977.), Storia della filosofia indiana, Bari. Srp. prijev. 1982.: Istorija indijske filozofije, Beograd.
5. Veljačić, Čedomil (1958.), Filozofija istočnih naroda I. Indijska filozofija i odabrani tekstovi, Zagreb.
6. Veljačić, Čedomil (1978.), Razmeđa azijskih filozofija I – II, Zagreb.
7. Iveković, Rada (1981.), Pregled indijske filozofije, Zagreb.