Dr. sc. Lidija Ban Matovac, lektorica
Dr. sc. Ivančica Banković- Mandić, viša lektorica
Jelena Cvitanušić, prof, viša lektorica
Dr. sc. Marica Čilaš Mikulić, viša lektorica
Ranka Đurđević, prof., lektorica
Dr. sc. Ana Grgić, viša lektorica i znanstvena suradnica
Dr. sc. Darko Matovac, viši lektor i znanstveni suradnik
Filozofski fakultet
hrvatski
28
2
600
15
Ostalo -
Detaljno o programu
Trajna
Program stručnog usavršavanja obuhvaća temeljna teorijska i metodološka polazišta poučavanja hrvatskoga kao stranog jezika te upoznavanje s opisima razina jezične kompetencije i relevantnom stručnom literaturom. Posebna se pozornost posvećuje razvoju jezičnih vještina, sociokulturnoj kompetenciji te poučavanju ključnih gramatičkih sadržaja hrvatskoga jezika u radu s odraslim polaznicima na početnoj razini učenja.
Program uključuje i praktični rad usmjeren na planiranje i oblikovanje nastave, izradu silaba tečaja za početnu razinu učenja, planiranje nastavnih jedinica te izradu nastavnih materijala. U programu se također obrađuju načini pružanja korektivne povratne informacije u usmenom i pisanom obliku.
Ciljevi ovog programa su: unaprijediti kompetencije nastavnika za planiranje, organiziranje i provedbu nastave hrvatskoga kao stranoga jezika na početnoj razini za odrasle polaznike; unaprijediti kompetencije nastavnika za primjenu metodoloških načela poučavanja jezičnih vještina i gramatičkih sadržaja te odgovarajućih strategija poučavanja; osnažiti kompetencije nastavnika za samostalnu izradu i prilagodbu nastavnih materijala sociokulturnim i komunikacijskim potrebama učenika; unaprijediti kompetencije nastavnika za prepoznavanje i analizu tipičnih jezičnih odstupanja u učenju hrvatskoga kao stranoga jezika te za pružanje učinkovite korektivne povratne informacije.
1. 1. objasniti temeljne pojmove i teorijska polazišta poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika te opisati razine jezične kompetencije 2. 2. analizirati specifičnosti rada u homogenim i heterogenim skupinama polaznika te odabrati odgovarajuće pristupe poučavanju 3. 3. oblikovati nastavne aktivnosti i tekstove za razvoj jezičnih vještina (slušanja, govorenja, čitanja i pisanja) 4. 4. prepoznati i analizirati tipična odstupanja u izgovoru, razumijevanju vokabulara i ortografiji u učenju hrvatskoga kao inoga jezika 5. 5. primijeniti načela poučavanja sociokulturnih sadržaja u radu s heterogenim skupinama polaznika 6. 6. primijeniti metodološka načela poučavanja imenskih i glagolskih gramatičkih kategorija u hrvatskom kao inom jeziku 7. 7. oblikovati nastavne aktivnosti za poučavanje gramatičkih sadržaja na početnoj razini učenja 8. 8. oblikovati osnovni program tečaja hrvatskoga kao inoga jezika za početnu razinu učenja u skladu s potrebama ciljne skupine. 9. 9. primjenjivati načela davanja usmene i pismene korektivne povratne informacije
Polaznici će nakon odslušane nastave moći:
1. planirati, organizirati i provoditi nastavu hrvatskoga kao stranog jezika na početnoj razini poučavanja namijenjenu odraslim polaznicima
2. primjenjivati znanja o metodološkim načelima poučavanja jezičnih vještina i gramatičkih sadržaja
3. samostalno izrađivati nastavne materijale
4. prilagođavati nastavne sadržaje sociokulturnim i komunikacijskim potrebama učenika
5. analizirati tipična jezična odstupanja u učenju hrvatskoga kao stranoga na početnoj razini
6. primjenjivati odgovarajuće strategije poučavanja
7. davati korektivnu povratnu informaciju
Kolegij započinje uvodom u poučavanje hrvatskoga kao stranog jezika. Obradit će se osnovni pojmovi vezani uz proces ovladavanja inim jezikom te će se, oslanjajući se na relevantnu literaturu (ZEROJ, opisni okviri razina A2, B1 i B2), dati uvid u opis razina učenja jezika. Predstavit će se udžbenici, priručnici poput gramatike namijenjene neizvornim govornicima HJ-a te priručnici namijenjeni razvijanju pojedinih vještina kao što su čitanje, pisanje i gramatička kompetencija.
U nastavku kolegija bit će riječi o jezičnim vještinama - slušanju, čitanju, govorenju i pisanju - u hrvatskom kao stranom jeziku s obzirom na razine poznavanja jezika. Opisat će se tipična odstupanja u govorenju i kako ih ukloniti s ciljem unapređivanja razumijevanje slušanja, strategije čitanja koje olakšavaju razumijevanje čitanog teksta i analizirana vještina pisanja na hrvatskom koja uključuje osnovna ortografska pravila.
S obzirom na to da učenje jezika podrazumijeva i stjecanje sociokulturne kompetencije, polaznicima programa bit će predstavljeno s kojim bi osnovnim činjenicama o svakodnevnoj kulturi njihovi učenici trebali biti upoznati.
Nadalje će se naglasak staviti na poučavanje morfologije i semantike imenskih riječi te poučavanje glagolskih gramatičkih kategorija u hrvatskom kao stranom jeziku, s osobitim obzirom na poučavanje na razini A1. Obradit će se osnovna načela poučavanja značenja padeža i sklonidaba, poučavanja i učenja gramatičkih kategorija roda, broja i padeža imenica te osnovna načela poučavanja glagolskih gramatičkih kategorija po razinama jezične kompetencije u radu s odraslim osobama. Osobita pažnja posvetit će se poučavanju i učenju gramatičkih kategorija vremena i načina te valentnosti na početnoj razini učenja.
U nastavku kolegija bit će riječi o tome kako bi tečajevi hrvatskoga za strance trebali biti osmišljeni i usklađeni sa stvarnim potrebama i stvarnim životnim situacijama učenika, kao i s potrebama tržišta rada. Osobita će se pažnja posvetiti kritičkom pristupu i kritičkom promišljanju postojećih opisa razina učenja stranog jezika. Polaznici će dobiti uvid i u načela izrade cjelovitog nastavnog materijala uzimajući u obzir integrirani pristup poučavanju jezika u kojem su sve jezične vještine, jezična znanja i komunikacijska kompetencija povezane u smislenu nastavnu cjelinu. Također će se upoznati s načinima davanja korektivne povratne informacije u kontekstu razvoja komunikacijske kompetencije i vještine pisanja uzimajući u obzir heterogenost grupe te konkretan tip učenika.
Obavezna literatura:
1. Jelaska, Z. (ur.) (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. (str. 9-124, 170-185, 277-285, 341-352)
2. Medved Krajnović, M. (2010) Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u
istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb, Leykam International. (str.
1-30).
3. Matovac, D. (2022) Basic Croatian Grammar: For Croatian Language Learners.
Zagreb, Croatian University Press.
4. Udier, Sanda L., Gulešić Machata, Milvia i Čilaš Mikulić, Marica (2026) Hrvatski kao ini jezik u teoriji i praksi. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada
5. Opisni okviri hrvatskoga kao inog jezika za referentne razine A2, B1 i B2 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, Zagreb: FF Press
6. Serija udžbenika i vježbenica za učenje hrvatskog kao inog jezika Razgovarajte s
nama, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ili FF press
7. Zajednički europski referentni okvir za jezike — učenje, poučavanje i vrednovanje (2005) Zagreb: Školska knjiga
8. Radošević, L., Sammartino, F., Šurbek, Đ. (2023). Hrvatski kao ini i društveno korisno učenje. Tečaj latiničnoga opismenjavanja za tražitelje azila i azilante. U: Čilaš Mikulić, M. Gulešić Machata, M. i Matovac, D. (ur.) Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika. 5. zbornik radova. Zagreb: FF press. 117-135.
Dopunska literatura:
1. Banković-Mandić, I. (2023) Izgovor hrvatskog jezika može biti bajka: Priručnik za
korekciju izgovora i početno učenje hrvatskog jezika. Zagreb, FF press.
2. Serija zbornika Croaticum: Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika,
Zagreb: FF press.
3. Grgić, A., Matovac, D., Udier, S. (ur.) (2022) Opis kao temelj poučavanja
hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika (Croatica: časopis za
hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol. 46 No. 66, 2022.). Zagreb, Odsjek za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo, FF
press.
5. Jelaska, Z. (2003) Proizvodnja glagolskih oblika hrvatskoga jezika kao stranogaLiteratura
Obavezna literatura:
1. Jelaska, Z. (ur.) (2005) Hrvatski kao drugi i strani jezik. Zagreb, Hrvatska
sveučilišna naklada. (str. 9-124, 170-185, 277-285, 341-352)
2. Medved Krajnović, M. (2010) Od jednojezičnosti do višejezičnosti: Uvod u
istraživanja procesa ovladavanja inim jezikom. Zagreb, Leykam International. (str.
1-30).
3. Matovac, D. (2022) Basic Croatian Grammar: For Croatian Language Learners.
Zagreb, Croatian University Press.
4. Udier, Sanda L., Gulešić Machata, Milvia i Čilaš Mikulić, Marica (2026) Hrvatski kao ini jezik u teoriji i praksi. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada
5. Opisni okviri hrvatskoga kao inog jezika za referentne razine A2, B1 i B2 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, Zagreb: FF Press
6. Serija udžbenika i vježbenica za učenje hrvatskog kao inog jezika Razgovarajte s
nama, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada ili FF press
7. Zajednički europski referentni okvir za jezike — učenje, poučavanje i vrednovanje (2005) Zagreb: Školska knjiga
8. Radošević, L., Sammartino, F., Šurbek, Đ. (2023). Hrvatski kao ini i društveno korisno učenje. Tečaj latiničnoga opismenjavanja za tražitelje azila i azilante. U: Čilaš Mikulić, M. Gulešić Machata, M. i Matovac, D. (ur.) Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika. 5. zbornik radova. Zagreb: FF press. 117-135.
Dopunska literatura:
1. Banković-Mandić, I. (2023) Izgovor hrvatskog jezika može biti bajka: Priručnik za
korekciju izgovora i početno učenje hrvatskog jezika. Zagreb, FF press.
2. Serija zbornika Croaticum: Savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika,
Zagreb: FF press.
3. Grgić, A., Matovac, D., Udier, S. (ur.) (2022) Opis kao temelj poučavanja
hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednoga jezika (Croatica: časopis za
hrvatski jezik, književnost i kulturu, Vol. 46 No. 66, 2022.). Zagreb, Odsjek za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Hrvatsko filološko društvo, FF
press.
5. Jelaska, Z. (2003) Proizvodnja glagolskih oblika hrvatskoga jezika kao stranoga
jezika: od infinitiva prema prezentu. U: Botica, S. (ur.) Zbornik Zagrebačke
slavističke škole 2002.
6. Korajac, A. (2025) Zabavimo se sa se. Priručnik za ovladavanje glagolima sa se. Zagreb, FF Press.
7. Udier, S. (2009) Pristup obradi leksičkih jedinica u nastavi hrvatskoga kao drugoga i
stranoga jezika. Lahor (Zagreb. 2006), 1 (7), 77-94.
8. Udier, S. (2015) Glotodidaktički pogled na hrvatski pravopis. Strani jezici:
časopis za unapređenje nastave stranih jezika, 44 (2), 110-128.
Nastavnici hrvatskoga i nastavnici stranih jezika
Završen diplomski studij kroatistike, kroatologije ili stranih filologija
Kontinuirano tijekom izvedbe nastave
Podaci o prolaznosti polaznika pratit će se putem ISVU sustava. Provodit će se redovite periodične analize i rasprave o prolaznosti po programima na razini Povjerenstva za cjeloživotno obrazovanje i Odjela za cjeloživotno obrazovanje.
Redovitost pohađanja (75 %), pohađanje hospitacija, aktivno sudjelovanje u izvršavanju zadataka