Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim fenomenološkim pristupima emocijama kroz sustavno čitanje i analizu ključnih tekstova klasične i suvremene fenomenologije. Kolegij nastoji prikazati kako se emocije u fenomenološkoj tradiciji razumijevaju kao intencionalno, vrijednosno i egzistencijalno strukturirani oblici iskustva, a ne kao puki subjektivni ili psihološki fenomeni. Pritom se poseban naglasak stavlja na metodološke pretpostavke fenomenološke analize (transcendentalna i eidetska redukcija, deskripcija iskustva), kao i na raznolike načine na koje autori poput E. Husserla, M. Schelera, M. Heideggera, J.-P. Sartrea, M. Merleau-Pontyja i E. Stein tematiziraju afektivnost u odnosu prema svijesti, tijelu, svijetu i drugima. Kolegij je zamišljen kao teorijski i problemski nastavak kolegija Filozofske teorije emocija te kao tematska dopuna kolegijima iz etike, filozofske antropologije i socijalne filozofije, s ciljem poticanja samostalnog rada studenata na izvornim filozofskim tekstovima i razvijanja njihove sposobnosti kritičke interpretacije fenomenoloških analiza emocija.
Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim fenomenološkim pristupima emocijama kroz sustavno čitanje i analizu ključnih tekstova klasične i suvremene fenomenologije. Kolegij nastoji prikazati kako se emocije u fenomenološkoj tradiciji razumijevaju kao intencionalno, vrijednosno i egzistencijalno strukturirani oblici iskustva, a ne kao puki subjektivni ili psihološki fenomeni. Pritom se poseban naglasak stavlja na metodološke pretpostavke fenomenološke analize (transcendentalna i eidetska redukcija, deskripcija iskustva), kao i na raznolike načine na koje autori poput E. Husserla, M. Schelera, M. Heideggera, J.-P. Sartrea, M. Merleau-Pontyja i E. Stein tematiziraju afektivnost u odnosu prema svijesti, tijelu, svijetu i drugima. Kolegij je zamišljen kao teorijski i problemski nastavak kolegija Filozofske teorije emocija te kao tematska dopuna kolegijima iz etike, filozofske antropologije i socijalne filozofije, s ciljem poticanja samostalnog rada studenata na izvornim filozofskim tekstovima i razvijanja njihove sposobnosti kritičke interpretacije fenomenoloških analiza emocija.
1. Prepoznati osnove razlike fenomenoloških pristupa emocijama. 2. Imenovati glavne predstavnike fenomenološke struje mišljenja. 3. Objasniti razliku između transcendentalne i eidetske redukcije. 4. Razlikovati temeljno značenje pojmova emocija, osjećaj i afekt. 5. Definirati pojmove intencionalnost i transcendentalna svijest. 6. Opisati osnovna obilježja fenomenoloških teorija emocija E. Husserla i M. Heideggera. 7. Prepoznati temeljne sličnosti između fenomenoloških teorija emocija M. Schelera i E. Stein. 8. Objasniti osnovne razlike između fenomenoloških teorija emocija J.-P. Sartrea i M. Merleau-Pontyja. 9. Prepoznati moralne i socijalne emocije. 10. Primijeniti fenomenološki pristup na vlastite emocije.
1. Uvodno predavanje 2. Fenomenologija kao filozofski pravac 3. Fenomenologija i »problem« emocija 4. Transcendentalna i eidetska redukcija 5. E. Husserl: intencionalnost i afektivnost 6. E. Husserl: emocije i transcendentalna svijest 7. M. Scheler: osjećaj kao pristup vrijednostima 8. M. Scheler: simpatija i resantiman 9. E. Stein: fenomenologija empatije 10. M. Heidegger: Stimmungen i egzistencijalna afektivnost 11. J.-P. Sartre: emocija kao transformacija svijeta 12. M. Merleau-Ponty: tijelo, percepcija, emocija 13. Fenomenologija moralnih i socijalnih emocija 14. Fenomenologija i psihopatologija 15. Završna rasprava
1. Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, prev. Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb 2007. [odabrani dijelovi]
2. Max Scheler, On Feeling, Knowing, and Valuing, Selected Writings, Harold J. Bershady (ur.), The University of Chicago Press, Chicago – London 1992. [odabrani dijelovi]
3. Edith Stein, On the Problem of Empathy, prev. Waltraut Stein, Springer Science + Business Media, Dordrecht 1964. [odabrani dijelovi]
4. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, prev. Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb 1985. [odabrani dijelovi]
5. Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, prev. Daniel Bučan, sv. 1/2, Demetra, Zagreb 2006./2007. [odabrani dijelovi]
6. Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, prev. Anđelko Habazin, Veselin Masleša, Sarajevo 1978. [odabrani dijelovi]
7. Thomas Szanto, Hilge Landweer (ur.), The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion, London – New York 2020. [odabrani dijelovi]
8. Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford 2018.
9. Shaun Gallagher, How the Body Shapes the Mind, Clarendon Press, Oxford 2005.
10. Jay Odenbaugh, In a Sentimental Mood: Emotion, Evolution, and Expression, Oxford University Press, New York 2025.
11. Matthew Ratcliffe, Feelings of Being: Phenomenology, Psychiatry and the Sense of Reality, Oxford University Press, Oxford 2008.
12. Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam, prev. Vanja Sutlić, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.
13. Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, prev. Eleonora Prohić, Vanja Sutlić, Frida Filipović, Nolit, Beograd 1981., str. 5–44.
14. Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction Publishers, New Brunswick – London 2009.
15. Robert C. Solomon (ur.), What is an Emotion? Classic and Contemporary Readings, Oxford University Press, Oxford – New York 2003.
16. Robert C. Solomon, »Emotions in Phenomenology and Existentialism«, u: Hubert L. Dreyfus i Mark A. Wrathall (ur.), A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley – Blackwell, Oxford 2011., str. 289–309.
17. Anthony J. Steinbock, Moral Emotions: Reclaiming the Evidence of the Heart, Northwestern University Press, Evanston, Illinois 2014.
18. Dan Zahavi, »Phenomenology of Empathy«, u: Dan Zahavi (ur.), Self and Other: Exploring Subjectivity, Empathy, and Shame, Oxford University Press, Oxford 2016., str. 112–152.