Upoznati studente s manjim književnim oblicima (dvostih, vic i anegdota, poslovica, izreka, aforizam, epitaf, epigram, grafit), njihovim generičkim statusom; mjestom i statusom tih oblika u povijestima književnosti, važnijim ostvarajima u povijesti književnosti i suvremenim oblicima i načinima transmisije te s mogućim aspektima njihova proučavanja (lingvostilistički, književnoteorijski, folkloristički, kulturnoantropološki). Osposobiti studente za vođeno istraživanje u okviru ponuđenog sadržaja, prema uputama.
Upoznati studente s manjim književnim oblicima (dvostih, vic i anegdota, poslovica, izreka, aforizam, epitaf, epigram, grafit), njihovim generičkim statusom; mjestom i statusom tih oblika u povijestima književnosti, važnijim ostvarajima u povijesti književnosti i suvremenim oblicima i načinima transmisije te s mogućim aspektima njihova proučavanja (lingvostilistički, književnoteorijski, folkloristički, kulturnoantropološki). Osposobiti studente za vođeno istraživanje u okviru ponuđenog sadržaja, prema uputama.
1. definirati i tumačiti manje književne oblike 2. tumačiti problem usmenosti 3. sintetizirati različite istraživačke i interpretacijske pristupe malim literarnim formama (književnoteorijski, folkloristički, antropološki) 4. istražiti određenu temu iz sadržaja kolegija prema uputama 5. argumentirano izložiti rezultate svog istraživanja
1. Sitni oblici i njihov generički status. (+ Upute i savjeti za izradu seminarskog rada – 1 sat) 2. Problem književnog roda. Mikrostrukture književne vrste i stila. 3. Kraći stihovani oblici (bećarac, rera, taranjkalica). 4. Paremiologija (povijest, zapisi). 5. Poslovice (tipovi poslovica, mogućnosti klasifikacija). Izreke. 6. Zagonetka. 7. Humor, verbalni humor (lingvistički pristupi, folkloristički pristupi, antropološki pristupi). 8. Vic (povijest, vrste, usmena transmisija). 9. Anegdota. 10. Aforizam, mem. 11. Epigram. 12. Grafit (sociološki, folkloristički i filološki pristup). 13. Epitaf (povijest, tipovi). 14. Intertekstualne i intermedijalne veze suvremene književnosti i malih usmenih formi. 15. Prezentacija seminarskih radova. Rasprava i komentari.
1. Stipe Botica, Suvemeni hrvatski grafiti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2000
2. Andre Jolles, Jednostavni oblici, (prev. V. Biti), Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
3. Zdenko Škreb, Mikrostrukture stila, u: Škreb - Stamać, Uvod u književnost. Teorija i metodologija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998
4. Josip Užarević, Književni minimalizam, Disput, Zagreb, 2012.
5. Krešmir Bagić, Rječnik stilskih figura. Školska knjiga, Zagreb, 2012.
6. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
7. Stipe Botica, Novi hrvatski epitafi, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
8. Albert Cook, Mit i jezik, (prev. D. Puhalo) “Rad”, Beograd, 1986.
9. Ivan Čolović, Divlja književnost. Etnoligvističko proučavanje paraliterature, Nolit, Beograd, 1984.
10. Vedrana Delonga, Latinski epigrafički spomenici rane srednjovjekovne Hrvatske, Muzej hrvatskih arheoloških spoemnika, Split, 1996.
11. Josip Kekez, Svaki je kamen da se kuća gradi. Hrvatske poslovice sakupljene u naše dane po književnim i jezikoslovnim djelima nastalim od 12. do 19. stoljeća, Izdavački centar Revija – Radničko učilište “Božidar Maslać”, Osijek 1990.
12. Ivan Marković. Uvod u verbalni humor, Diput, Zagreb, 2019.
13. Milivoj Solar, Vic kao književna vrsta, u: Ideja i priča, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.
14. Kad ti kuća gori, a ti se ogrij. Zbirka poslovica Bartula Matijace. (prir. Stipe Botica), Naklada Pavičić, Zagreb, 2007.
15. Branko Fučić, Glagoljski natpisi, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1982.
pohađanje nastave, aktivnost na satu, istraživanje, prezentacija istraživanja na satu, esej