Cilj je osposobiti polaznike da mogu analizirati jezikoslovno, književno, povijesno i kulturološki najvažnije tekstove hrvatske srednjovjekovne književnosti, pri čemu je naglasak dan tekstovima koji su paralelno nastajali u europskoj književnosti. Studenti će razviti svijest o jedinstvu tropismovne hrvatske srednjovjekovne kulture i njezinoj važnosti u novijim književnim razdobljima.
Cilj je osposobiti polaznike da mogu analizirati jezikoslovno, književno, povijesno i kulturološki najvažnije tekstove hrvatske srednjovjekovne književnosti, pri čemu je naglasak dan tekstovima koji su paralelno nastajali u europskoj književnosti. Studenti će razviti svijest o jedinstvu tropismovne hrvatske srednjovjekovne kulture i njezinoj važnosti u novijim književnim razdobljima.
1. Objasniti procese pismenosti i pisma u srednjem vijeku te odnos staroslavenskoga jezika prema ostalim slavenskim jezicima, posebno hrvatskome. 2. Objasniti povijesni razvoj hrvatskoga jezika te razlikovati fonološka, morfološka, sintaktička i leksička obilježja lokalnih govora i hrvatskih dijalekata. 3. Interpretirati različite tipove književnih tekstova iz korpusa hrvatske usmene, starije i novije te svjetske književnosti s obzirom na različite teorijske, poetičke i kritičke pristupe i periodizacijske modele. 4. Opisivati i uspoređivati književnopovijesne dijakronijske tijekove, razdoblja, djela i autorske poetike na širokom korpusu tekstova od kanonskih do književnopovijesno apartnih u hrvatskoj književnosti primjenjujući prikladna književnoteorijska, književnopovijesna i stilistička znanja. 5. Objasniti tijekove i procese vanjske povijesti jezika i njegovih kulturnih i društvenih implikacija u izabranome razdoblju. 6. Analizirati jezične i književne značajke tekstova nastalih na hrvatskim književnim jezicima u dijakronijskoj i sinkronijskoj perspektivi.
1. Smisao filološke analize, iščitavanje teksta: opis gramatike, utvrđivanje značenja za povijest hrvatskog jezika i povijest hrvatske književnosti, kulturološka vrijednost. / Metodološke pretpostavke jezikoslovne analize hrvatskoglagoljskih zbornika 14-16. stoljeća. 2. Traktat Crnorisca Hrabra. Tekst ne pripada u formalnom smislu korpusu koji će se obrađivati na kolegiju, ali razlog za uvrštavanje je činjenica da je riječ o tekstu koji govori o počecima slavenske književnosti. / Govor toga teksta ponavlja se u hrvatskoglagoljskoj tradiciji, npr. u polemici Nikole Modruškoga. 3. Pravni spomenici u srednjem vijeku i njihovo značenje za povijest hrvatskog jezika a i književnosti. Vinodolski zakon. / Vinodolski zakon- okrivljenici i svjedoci. 4. Istarski razvod: tekstovi iz različitih vremena objedinjeni u jednome: problem jezikoslovne analize transliteriranih tekstova. / Istarski razvod u interpretaciji domaćih i inozemnih istraživača. 5. Pravilo pape Nikole IV.- pravilo kojim se uređuju odnosi unutar franjevačkog trećeg reda (glagoljički tekst). Odnos prema Reguli sv. Benedikta (glagoljički tekst) i Redu i zakonu sestara dominikanki (latinički tekst). / Pravilo pape Nikole IV. u Klimantovićevom I. zborniku (1501-1512): analiza teksta. 6. Poljički statut: hrvatski ćirilički srednjovjekovni tekstovi (Dubrovnik, Bosna, Poljica). Administrativni stil pravnih tekstova. / Poljički statut: analiza teksta. 7. Najstarija hrvatska pjesmarica. Važnost Pariške pjesmarice (oko 1380) za proučavanje srednjovjekovne hrvatske poezije. Dosadašnja književnopovijesna i jezičnopovijesna proučavanja. / Analiza pjesme iz Pariške pjesmarice: Tu mislimo bratja ča smo i dr. 8. Pariški zbornik (1375)- najstariji cjeloviti hrvatskoglagoljski zbornik: biblijski i nebiblijski tekstovi. Odnos prema brevijarima. / Pariški zbornik- Legenda o sv. Teofilu. Analiza teksta. 9. Ljetopis popa Dukljanina. Povijesna proza u srednjem vijeku. Hrvatska kronika. Odnos povijesti i legende. / Legenda o kralju Zvonimiru. Usporedba s Legendom o sv. Većeslavu.
10. Zapis popa Martinca. Drugi novljanski brevijar i njegov prepisivač pop Martinac. Martinčeva tužaljka zbog krbavske katastrofe. Staroslavenski elementi u pripovjednom tekstu: utjecaj brevijara. / Zapis popa Martinca: književna i jezična analiza. Odnos prema biblijskom tekstu. 11. Lucidar- srednjovjekovna enciklopedija. Lucidar iz glagoljičnih zbornika (Petrisov, Žgombićeva). Utjecaj čeških prijevoda na hrvatske. / Hrvatski Lucidar: analiza teksta. 12. Pjesma nada pjesmama u hrvatskim prijevodima. Srednjovjekovni prijevod iz oko 1379. godine. / Pjesma nad pjesmama u Berlinskom glagoljskom misalu (1402): analiza teksta. 13. Muka sv. Margarite- drama u stihovima. Latinska legenda nastala u ranom srednjem vijeku koja se širila u prijevodima na narodnim jezicima, pretakala se u stihove i na kraju 15. st. se dramatizirala. Zapisana je u dva glagoljska kodeksa. / Muka svete Margarite: analiza teksta. 14. Sveti Jerolim- zaštitnik učitelja i studenata. Njegova važnost u hrvatskoj kulturi. / Sveti Jerolim- latinički rukopis iz 16. st.: analiza teksta. 15. Bašćanska ploča bijaše na samom početku. Najvažniji istraživači. Mjesto Ploče među drugim glagoljičnim kamenim spomenicima. Značenje Ploče za povijesnu znanost, za hrvatsku književnost i jezičnu povijest. / Bašćanska ploča. Kojim je jezikom pisana. Hrvatskostaroslavenski kao jedna od stilizacija hrvatskog književnog jezika. Jezična analiza.
1. Damjanović, Stjepan. 2020. Slovo iskona: Staroslavenska/starohrvatska čitanka. Zagreb: Matica hrvatska. (izabrana poglavlja)
2. Fališevac, Dunja. 1980. Hrvatska srednjovjekovna proza: književnopovijesne i poetičke osobine. Zagreb: Liber
3. Hercigonja, Eduard. 2006. Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Zagreb: Matica hrvatska. (izabrana poglavlja)
4. Crnojević- Carić, Dubravka. 2014. O kazalištu i drami tijekom stoljeća, knj. 1., Zagreb: Alfa
5. Hrvatska srednjovjekovna proza I : Legende i romani. 2013. priredila i transkribirala Vesna Badurina Stipčević. Zagreb: Matica hrvatska (izabrana poglavlja)
6. Hrvatska srednjovjekovna proza II: Apokrifi, vizije, prenja, Marijini mirakuli. 2013. priredila i transkribirala Marija-Ana Dürrigl. Zagreb: Matica hrvatska (izabrana poglavlja)
Redovno pohađanje nastave, redovito obavljanje samostalnih zadataka na temelju obrađenoga gradiva (gramatičke analize); pismeni ispit.