Uz rad na izvornim tekstovima upoznati studente s istaknutim suvremenim tezama o naravi emocija. Posebno se analiziraju emocije koje se povezuje sa samosviješću te one koje se svrstava u skupinu 'moralnih emocija'. U seminarskim raspravama raspravlja se o odabranim emocijama o kojima postoji dugotrajan i intenzivan filozofijski interes. Primarna literatura su klasični tekstovi iz filozofije (Platon, Aristotel, Seneka, Nietzsche, Scheler, Sartre, Nussbaum, itd.) koji se analiziraju kroz individualne studentske izvještaje i u zajedničkom radu na nastavi.
Uz rad na izvornim tekstovima upoznati studente s istaknutim suvremenim tezama o naravi emocija. Posebno se analiziraju emocije koje se povezuje sa samosviješću te one koje se svrstava u skupinu 'moralnih emocija'. U seminarskim raspravama raspravlja se o odabranim emocijama o kojima postoji dugotrajan i intenzivan filozofijski interes. Primarna literatura su klasični tekstovi iz filozofije (Platon, Aristotel, Seneka, Nietzsche, Scheler, Sartre, Nussbaum, itd.) koji se analiziraju kroz individualne studentske izvještaje i u zajedničkom radu na nastavi.
1. Objasniti osnovne filozofijske teze o ulozi izabranih emocija u razvoju samosvijesti i moralnosti. 2. Povezati filozofijske analize izabranih emocija sa svakodnevnim iskustvom. 3. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o emociji srama. 4. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o emociji gađenja. 5. Usporediti najpoznatije filozofijske teze o empatiji.
1. Uvod u kolegij; dogovor oko načina rada 2. Uvodno predavanje: emocije i samosvijest; 'moralne emocije' 3. Stoički ideali i odgoj za vrlinu 4. Ljutnja: Aristotel i Seneka 5. Resantiman: Max Scheler 6. Resantiman: Friedrich Nietzsche 7. Sram: klasične teorije 8. Sram: fenomenologija i egzistencijalizam
9. Feministička kritika klasičnih teorija emocija 10. Gađenje: Filozofijska analiza 11. Gađenje i moral 12. Gađenje i filozofija umjetnosti 13. Emocije i politika; emocije i Drugi 14. Empatija i moralnost; empatija i pravednost 15. Završna rasprava; završni kviz
1. Seneka, Rasprava o gnevu, Biblioteka “Reč i misao”, Rad, Beograd 1963.
2. Aristotel, Nikomahova etika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992., odabrana poglavlja.
3. Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb 1989., odabrani odlomci.
4. Platon, Simpozij, u: Platon, Eros i Filia, preveo Zdeslav Dukat, Demetra, Zagreb 1996.
5. Platon, Gorgija, preveli Mirjana Drašković, Albin Vilhar, Kultura, Beograd 1968.
6. Max Scheler, Person and Self Value. Three Essays, Martinus Nijhoff Publishers, Dordrecht / Boston / Lancaster 1983., odabrani dijelovi
7. Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction publishers, New Brunswick, London, odabrani dijelovi.
8. Friedrich Nietzsche, Uz genealogiju morala, AGM, Zagreb 2002., odabrani dijelovi.
9. Ian Miller, Anatomy of Disgust, London; Cambridge, Mass.: Harvard University Press, cop. 1997, odabrana poglavlja.
10. Martha Nussbaum, »Suosjećanje – temeljna socijalna emocija«, Treći program hrvatskog radija, 57 (2000.), str. 215−225.
11. Martha C. Nussbaum, Izdizanje misli: inteligencija emocija, Biblioteka Sandorf & Mizantrop, Zagreb 2019., odabrana poglavlja.
12. Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, preveo Daniel Bučan, Demetra, Zagreb 2006., odabrani dijelovi.
13. Ostali tekstovi relevantni za rad u seminaru.