Važan cilj kolegija je ponuditi uvid u složenost pitanja iz filozofije odgoja, pri čemu je naglasak na utjecaju koji društvene strukture i politički procesi imaju na obrazovanje. U seminaru se raspravlja o emancipacijskom potencijalu obrazovanja, ali i o instrumentalizaciji obrazovanja za društvenu reprodukciju. Razmotrit će se i uloga pojedinca u preuzimanju odgovornosti za vlastiti odgoj i obrazovanje. Kod studenata se želi potaknuti kritički odmak spram iskustva obrazovanja, kao i uvid u ulogu koju pojedini akteri imaju u oblikovanju obrazovnog sustava. Širi cilj kolegija je upoznati studente s doprinosima filozofije u razmatranju ciljeva obrazovanja.
Važan cilj kolegija je ponuditi uvid u složenost pitanja iz filozofije odgoja, pri čemu je naglasak na utjecaju koji društvene strukture i politički procesi imaju na obrazovanje. U seminaru se raspravlja o emancipacijskom potencijalu obrazovanja, ali i o instrumentalizaciji obrazovanja za društvenu reprodukciju. Razmotrit će se i uloga pojedinca u preuzimanju odgovornosti za vlastiti odgoj i obrazovanje. Kod studenata se želi potaknuti kritički odmak spram iskustva obrazovanja, kao i uvid u ulogu koju pojedini akteri imaju u oblikovanju obrazovnog sustava. Širi cilj kolegija je upoznati studente s doprinosima filozofije u razmatranju ciljeva obrazovanja.
1. Objasniti osnovna obilježja kritičke teorije 2. Objasniti osnovna obilježja kritičke pedagogije 3. Prepoznati elemente skrivenog kurikuluma u nastavnoj praksi i materijalima (udžbenicima) 4. Objasniti karakteristike Freireove teze o ulozi obrazovanja 5. Opisati osnovne karakteristike kritičkog mišljenja
1. Uvod u kritičku teoriju; o načinu rada u kolegiju
2. Uvod u kritičku teoriju (II)
3. Kritička teorija i Frankfurtska škola 4. Ideologija i obrazovanje 5. Paulo Freire, Pedagogija obespravljenih (I) 6. Paulo Freire, Pedagogija obespravljenih (II) 7. Kritička svijest i kritičko mišljenje; misaoni eksperimenti 8. Uvod u kritičku pedagogiju 9. Skriveni kurikulum (I) 10. Skriveni kurikulum (II) 11. Kulturna uvjetovanost, stereotipi i predrasude 12. Je li objašnjenje u nesvjesnom? Freud i Marcuse 13. Pravo na obrazovanje; politika i obrazovanje 14. Feministička kritika; postkolonijalna kritika 15. Kritičari kritičke teorije i kritičke pedagogije
1. Henry A. Giroux, »Critical Theory and Educational Practice«, u: Theory and Resistance in Education, Bergin & Garvey, London, str. 7–41.
2. Louis Althusser, »Ideologija i ideološki aparati države«, u: Sergej Flere (ur.), Proturječja suvremenog obrazovanja. Ogledi iz sociologije obrazovanja, Zagreb, 1986., str. 119-139.
3. Paolo Freire, Pedagogija obespravljenih, Odraz, Zagreb 2002., prvo i drugo poglavlje
4. Henry Giroux, "Teachers as Transformatory Intellectuals", članak, str. 1-4.
5. Herbert Marcuse, Eros i civilizacija. Filozofsko istraživanje Freuda, str. 23–30.
6. Horkheimer i Adorno - Kulturna industrija, izvadak iz Dijalektike prosvjetiteljstva
7. Max Horkheimer, »Tradicionalna i kritička teorija«, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1976., str. 39–89.
8. Peter McLaren, »Critical Pedagogy: A Look at the Major Concepts«, u: The Critical Pedagogy Reader, str. 61–83.
9. John Dewey, »My Pedagogic Creed«, The School Journal, Volume LIV, Number 3 (January 16, 1897), str. 77–80.
10. Max Horkheimer, Critical Theory: Selected Essays, translated by Matthew J. O’Connell, et al., New York: Seabury Press; reprinted Continuum: New York, 1992., odabrana poglavlja
11. David Ingram, Julia Simon (ur.), Critica Reading. The Essential Reading, Paragon House, Saint Paul, 1991., odabrana poglavlja.
12. Odabrana poglavlja iz drugih relevantnih djela i odgovarajući tekstovi iz znanstvenih časopisa.