Kolegij obrađuje povijest i konceptualne okvire mađarske arhitekture i urbanizma od kraja 18. stoljeća do Trijanonskoga sporazuma 1920. godine. Tzv. "dugo devetnaesto stoljeće" je pritom podijeljeno na četiri etape nazvane po pojačanom intenzitetu pojedinih stilova: arhitekturu i urbanizam klasicizma, ranog romantičnog historicizma, visokog i akademskog historicizma te na razdoblje prijeloma 19. i 20. stoljeća. Kolegijem su predstavljeni glavni protagonisti i ključni primjeri graditeljskih ostvarenja koji ilustriraju arhitektonski i urbanistički diskurs vremena. Predstavljena je i refleksija utjecaja onodobne mađarske arhitekture i urbanizma na hrvatske prostore. Kolegij tako nudi temeljnu sintezu i glavni okvir za razumijevanje izgrađenog okoliša 19. stoljeća na području povijesne Ugarske.
Glavni cilj kolegija jest upoznavanje s razvojem izgrađenoga okoliša u razdoblju najintenzivnijega stvaranja mađarskoga identiteta. Polaznici kolegija pritom se upoznaju s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu ugarskoga 19. stoljeća, ali i sa njihovim specifičnostima s obzirom na koincidirajuće društvene, ekonomske, političke i kulturne tokove. Kolegij ukazuje i na poseban utjecaj mađarskih tendencija na razvoj hrvatskih gradova toga razdoblja, te obrađuje temu hrvatsko-mađarskih veza u arhitekturi. Polaznici tako, uspješnim apsolviranjem ovoga kolegija, stječu temeljna znanja o povijesti mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća, kao i vještinu komparativne analize pojedinih tema i primjera kojima se kolegij bavi.
Kolegij obrađuje povijest i konceptualne okvire mađarske arhitekture i urbanizma od kraja 18. stoljeća do Trijanonskoga sporazuma 1920. godine. Tzv. "dugo devetnaesto stoljeće" je pritom podijeljeno na četiri etape nazvane po pojačanom intenzitetu pojedinih stilova: arhitekturu i urbanizam klasicizma, ranog romantičnog historicizma, visokog i akademskog historicizma te na razdoblje prijeloma 19. i 20. stoljeća. Kolegijem su predstavljeni glavni protagonisti i ključni primjeri graditeljskih ostvarenja koji ilustriraju arhitektonski i urbanistički diskurs vremena. Predstavljena je i refleksija utjecaja onodobne mađarske arhitekture i urbanizma na hrvatske prostore. Kolegij tako nudi temeljnu sintezu i glavni okvir za razumijevanje izgrađenog okoliša 19. stoljeća na području povijesne Ugarske.
Glavni cilj kolegija jest upoznati studente s razvojem izgrađenoga okoliša u razdoblju najintenzivnijega stvaranja mađarskoga identiteta. Polaznici kolegija pritom se upoznaju s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu ugarskoga 19. stoljeća, ali i sa njihovim specifičnostima s obzirom na koincidirajuće društvene, ekonomske, političke i kulturne tokove. Kolegij ukazuje i na poseban utjecaj mađarskih tendencija na razvoj hrvatskih gradova toga razdoblja, te obrađuje temu hrvatsko-mađarskih veza u arhitekturi. Studenti tako, uspješnim apsolviranjem ovoga kolegija, stječu temeljna znanja o povijesti mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća, kao i vještinu komparativne analize pojedinih tema i primjera kojima se kolegij bavi.
1. Poznavanje periodizacijskih odrednica mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća te razumijevanje prostornih, oblikovnih, konstruktivnih i tehnoloških značajki za izgradnju tijekom pojedinih vremenskih etapa. 2. Poznavanje pojedinih arhitektonskih tipova i primjera u mađarskoj arhitekturi 19. stoljeća. 3. Temeljno znanje o istaknutim protagonistima urbanističke i arhitektonske struke. 4. Razumijevanje regionalnih specifičnosti mađarske arhitekture i njenog utjecaja s posebnim naglaskom na hrvatske prostore.
1. Polazišta za razumijevanje mađarske arhitekture i urbanizma 19. stoljeća 2. Gradogradnja mađarskoga klasicizma 3. Sakralna i državna arhitektura klasicizma: Religija, uprava, društveni standard 4. Građanska arhitektura klasicizma: Stanovanje, kultura, slobodno vrijeme 5. Kultura ladanja mađarskoga klasicizma 6. Rani historicizam i romantične tendencije u mađarskoj arhitekturi: Stari i novi graditeljski simboli Ugarske 7. Sakralna i državna arhitektura ranog historicizma: Između polukružnog i šiljastog luka 8. Građanska arhitektura ranog historicizma: Stanovanje, kultura, slobodno vrijeme 9. Visoki historicizam u mađarskoj arhitekturi: Obrazovanje i djelovanje arhitekata, konzervatora i (stilskih) restauratora 10. Sakralna i državna arhitektura visokog historicizma: Religija, uprava, društveni standard 11. Građanska arhitektura visokog historicizma: Stanovanje, kultura, slobodno vrijeme 12. Urbanističke tendencije i odlike prostornog uređenja u drugoj polovici 19. stoljeća 13. Milenijska izložba 1896. godine u Budimpešti 14. Mađarska arhitektura na početku 20. stoljeća 15. Graditeljsko naslijeđe mađarskoga 19. stoljeća u Hrvatskoj
1. Sisa, József, ur. (2016.), Motherland and Progress: Hungarian Architecture and Design 1800-1900, Birkhäuser, Basel
2. Zádor, Anna, ur. (1993.), A historizmus művészete Magyarországon: Művészettörténeti tanulmányok, Magyar Tudományos Akadémia Művészettörténeti Kutató Intézet, Budimpešta
3. Éri, Gyöngyi; Jobbágyi, Zsuzsanna (1993.), Das Goldene Zeitalter: Kunst und Gesellschaft in Ungarn 1896-1914, Corvina, Budimpešta
4. Milić, Bruno (2002.), Razvoj grada kroz stoljeća 3: Novo doba, Školska knjiga, Zagreb [izabrana poglavlja]
5. Dundović, Boris; Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (2012.), Prolegomenon to the Comparison of Stylistic Features of Hungarian and Croatian Manor Houses in Historicism, „Prostor“, 20 (2): 352-367, Zagreb
6. Hadik, András (2010.), 'There Was No Hungarian Language of Forms But There Will Be': Identity and Architecture in the 19th and 20th Century Hungary, „Autoportret“, 3: 54-63, Kraków
7. Damjanov, Jadranka, ur. (1995.), Hrvatska/Mađarska: Stoljetne književne i likovno-umjetničke veze, Croatian Writers' Association, Zagreb [izabrani tekstovi]
8. Damjanov, Jadranka, ur. (2000.), Hrvatska/Mađarska/Europa: Stoljetne likovno-umjetničke veze, Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb [izabrani tekstovi]
9. Domanovszky, Sándor, ur. (1991.), Magyar művelődéstörténet 5: Az új Magyarország, Magyar történelmi társulat, Budimpešta [izrabrani tekstovi]
10. Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana; Obad Šćitaroci, Mladen (2004.), Gradski perivoji Hrvatske u 19. stoljeću: javna perivojna arhitektura hrvatskih gradova u europskom kontekstu, Šćitaroci / Arhitektonski fakultet, Zagreb
11. Moravánszky, Ákos (1998.), Competing Visions: Aesthetic Invention and Social Imagination in Central European Architecture, 1867-1918, MIT Press, Cambridge, MA
12. Wiebenson, Dora; Sisa, József, ur. (1998.): The Architecture of Historic Hungary, The MIT Press, Cambridge, MA [izabrana poglavlja]
13. Sisa, József (2007.), Kastélyépítészet és kastélykultúra Magyarországon: A historizmus kora, Vince Kiadó, Budimpešta
14. Sisa, József, ur. (2014.), Lechner, az alkotó géniusz, Iparművészeti Múzeum, Budimpešta
15. Gerle, János; Kovács, Attila; Makovecz, Imre (1990.), A századforduló magyar építészete, Szépirodalmi könyvkiadó / Bonex, Békéscsaba
16. Gerle, János; Csáki, Tamás (2013.), Az építészet mesterei: Lajta Béla, Holnap Kiadó, Budapest
17. Iveljić, Iskra, ur. (2015.), The Entangled Histories of Vienna, Zagreb and Budapest: 18th-20th Century, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb [izabrani tekstovi]
18. Šokčević, Dinko (2006.), Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Naklada Pavičić, Zagreb [izabrana poglavlja]
19. Obad Šćitaroci, Mladen (2005.), Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Školska knjiga, Zagreb
20. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (1998.), Dvorci i perivoji u Slavoniji: Od Zagreba do Iloka, Šćitaroci, Zagreb