ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Etika - seminar: Izabrani etički problemi

 

Naziv
Etika - seminar: Izabrani etički problemi
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
198867
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima “nove etičke kulture”, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih etičkih, bioetičkih i filozofskih tema; c) u praktičkom pogledu pripremiti za aktivno sudjelovanje u raspravama o suvremenim etičkim temama.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. A. Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).
  3. B. Prva tematska cjelina zamišljena je kao uvod u postojeće etičke teorije i njihov razvoj od etike vrlina do bioetike. Razmotrit će se obrat u konstituciji i povijesnoj ulozi etike koji je proizišao iz kategorijalne i metodološke nemoći tradicionalne etike da se adekvatno postavi prema znanstveno-tehnološkom ugrožavanju opstanka čovjeka i života. “Heuristika straha” (H. Jonas) omogućila je stvaranje novih etičkih pozicija pod zajedničkim nazivnikom “etike budućnosti”. Od brojnih etičkih projekata, koji su nastali u odgovoru na situaciju ugroženosti i koji su zajednički stvorili novu etičku kulturu, u seminaru će biti apostrofirana dva ovoj temi najvažnija: svjetski etos (H. Küng) i bioetika (V. R. Potter).
  4. Studentska izlaganja
  5. A. Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  6. B. Druga tematska cjelina bit će posvećena obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (“ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda” – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće. Razmatrat će se polazišne točke, vrste mišljenja (metaforičko mišljenje, theoria i znanost, E. Grassi) te samo pitanje izgradnje „povijesnog svijeta“ (man-made world, Kangrga). U polazištu će se Baconovu velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  7. Studentska izlaganja
  8. Studentska izlaganja
  9. A. U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity).
  10. B. U trećoj tematskoj cjelini elaborirat će se okolnosti nastanka i razvojne etape bioetike od principalizma preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U ovom tematskom bloku usporedit će se do sada analizirane etičke i bioetičke teorije te njihova primjenjivost (problem solving capacity).
  11. Studentska izlaganja
  12. Studentska izlaganja
  13. A. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.
  14. B. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici “novih kretanja” i njihovog utjecaja u širem društvenom kontekstu. Fokus ovog tematskog bloka je na razmatranjima o transhumanizmu, transanimalizmu (E. Anthes), fake news, antivakcinacijskom pokretu, religijskom ekstremizmu i drugim temama vezanim uz razumijevanje odnosa društva i pojedinca u kontekstu nove bioetičke situacije.
  15. Studentska izlaganja

Ishodi učenja
  1. Služiti se stručnom literaturom.
  2. Opisati temeljna obilježja izabranih etičkih tema.
  3. Prepoznati znanstvenu problematiku u stručnom tekstu.
  4. Prikazati i objasniti sadržaj filozofijskoga teksta.
  5. Navesti temeljne pojmove pojedinih etičkih rasprava.
Metode podučavanja
Uvodna izlaganja nastavnika te rasprava u formi okruglog stola na temelju referata i pripremljenih komentiranja studenata. Po mogućnosti, organizirat će se nastupi eksperata o pojedinim problemskim segmentima.
Metode ocjenjivanja
Ocjena seminarskog rada i evaluacija ukupnog rada u seminaru

Obavezna literatura
  1. Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American/Farrar, Straus and Giroux, New York, 2014.
  2. Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-KyrreBergetal. (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, PallgraveMcMillan, New York, 2007.
  3. Čović Ante: “Integrativna bioetika i pluriperspektivizam”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76.
  4. Elil, Žak, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45 i Bratstvo iz Erevona, Beograd, 2010.
  5. Engdahl, F. William: Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
  6. Gabriel, Markus, Why the world does not exist, Polity Press, Cambridge-Berlin-Malden, 2015.
  7. Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
  8. Hösle, Vittorio: Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  9. Rinčić, Iva: Europska bioetika: ideje i institucije, Pergamena, Zagreb, 2011. Rinčić, Iva / Muzur, Amir: FritzJahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb.
  10. Kant, Immanuel: Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990.
  11. Küng, Hans: Svjetski etos za svjetsku politiku, Zagreb: Intercon, 2007.
  12. Kangrga, Milan, “Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)” u: Praxis (3-4/ 1972), str. 519-532.
  13. Singer, Peter: Praktična etika, KruZak, Zagreb, 2003.
  14. Jonas, Hans: Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
Dopunska literatura
  1. Jahr, Fritz: Selected Essays in Bioethics 1927-1934, Medizinethische Materialien, Heft 186, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010. Jahr, Fritz: Aufsätze zur Bioethik 1927-1938, Medizinethische Materialien, Heft 187, Zentrum für medizinische Ethik, Bochum, 2010.
  2. Jurić, Hrvoje: “Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera”, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, (ur.) V. Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99. Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 7. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar