ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Metafizika - seminar: Aristotel, Metafizika

 

Naziv
Metafizika - seminar: Aristotel, Metafizika
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
184198
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Cilj je seminara studiozno čitanje, proučavanje i tumačenje Aristotelove zbirke rasprava sabrane pod jedinstveno ime Metafizika, napose njezinih knjiga Alpha, Gamma i Lambda. Pritom se upoznavaju i izučavaju temeljna metafizička pitanja i problemi, koji su u bitnome odredili tijek i razvoj filozofije te općenito duhovne tradicije kroz povijest sve do današnjeg dana. Naglasak je stavljen također na terminologiju i jezične aspekte temeljnih i klasičnih metafizičkih pojmova i termina. Ujedno se sagledavaju i preispituju pojedina postojeća interpretiranja i tumačenja jednoga od najutjecajnijih djela u povijesti filozofije, koja doprinose potpunijem razumijevanju samoga spisa i njegovih glavnih tema.
Sadržaj
  1. Uvodno izlaganje, uz napomene o formalnom i sadržajnom aspektu kolegija, načinu rada, obavezama, radnim tekstovima, obveznoj i dodatnoj / izbornoj literaturi te seminarskim radovima
  2. Uvođenje u Aristotelov filozofijski sustav
  3. Aristotelova Metafizika - općenito
  4. Metafizika, knjiga Alpha (I)
  5. Metafizika, knjiga Alpha (II)
  6. Metafizika, knjiga Gamma
  7. Metafizika, knjiga Delta
  8. Metafizika, knjiga Epsilon
  9. Metafizika, knjige Zeta, Eta i Theta: problem supstancije
  10. Metafizika, knjiga Lambda: Aristotelova teologija (I)
  11. Metafizika, knjiga Lambda: Aristotelova teologija (II)
  12. Metafizika, knjiga Lambda: Aristotelova teologija (III)
  13. Interpretacije Aristotelove metafizike (I)
  14. Interpretacije Aristotelove Metafizike (II)
  15. Zaključna rasprava i osvrt na ključne momente i navlastiti sadržaj Aristotelove metafizike

Ishodi učenja
  1. Opisati Aristotelovu filozofiju s posebnim naglaskom na njegovu metafiziku
  2. Analizirati temeljne metafizičke pojmove i kategorije
  3. Upoznati temeljna metafizička naučavanja i postavke
  4. Opisati metafizičke pozicije i stavove
Metode podučavanja
Studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja; zajedničko čitanje i tumačenje Aristotelovog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika.
Metode ocjenjivanja
Pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje Aristotelovog teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika.

Obavezna literatura
  1. Aristotel, Metafizika. Preveo T. Ladan. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
Dopunska literatura
  1. J. Barnes (ur.), The Cambridge Companion to Aristotle. Cambridge: Cambridge University Press, 1995.
  2. R. Sorabji (ur.), Aristotle Transformed. The Ancient Commentators and Their Influence. London: Duckworth, 1990.
  3. H. Bonitz, Commentarius In Aristotelis Metaphysicam. Hildesheim, 1960.
  4. I. Dühring, Aristoteles. Darstellung und Interpretation seines Denkens. Heidelberg, 2005. (i druga izdanja)
  5. D. Barbarić (ur.), Aristotel i Aristotelizam. Zagreb: Matica hrvatska, 2003.
  6. P. Gregorić, F. Grgić (ur.), Aristotelova Metafizika. Zbirka rasprava, Zagreb: Kruzak, 2003.

Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar