ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Komparativna književnost: William Shakespeare i hrvatska književnost

 

Naziv
Komparativna književnost: William Shakespeare i hrvatska književnost
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
235620
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Ponuditi pregled najvažnijih aspekata recepcije djela Williama Shakespearea u hrvatskoj književnosti, kao i u hrvatskoj znanosti o književnosti, uzimajući u obzir i hrvatsko kazalište i kulturu općenito.
Sadržaj
  1. Uvod - konstitucija kolegija
  2. William Shakespeare kao kanonski autor I
  3. William Shakespeare kao kanonski autor II
  4. Europska i hrvatska recepcija – pregled
  5. Ranonovovjekovne analogije I
  6. Ranonovovjekovne analogije II
  7. Shakespeare u hrvatskoj književnosti i kazalištu XIX. stoljeća
  8. Shakespeare u hrvatskom esteticizmu I
  9. Shakespeare u hrvatskom esteticizmu II
  10. Od kasnoga modernizma do postmodernizma (Marinković, Slamnig)
  11. „Hrvatski Hamleti“ I
  12. „Hrvatski Hamleti“ II
  13. Shakespeare u postmodernoj književnosti i kulturi
  14. Shakespeareova lirika u hrvatskome kontekstu
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. kategorizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura, te formulirati i usporediti njihove postojeće obrasce;
  2. izdvojiti i komentirati najvažnije aspekte recepcije djela Williama Shakespearea u hrvatskoj književnosti i hrvatskoj znanosti o književnosti, uzimajući u obzir i hrvatsko kazalište i kulturu općenito;
  3. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji ključnih analogija između Shakespeareova djela te reprezentativnih primjera iz hrvatske ranonovovjekovne književnosti;
  4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji intertekstualnih poveznica sa Shakespeareovim opusom u hrvatskoj književnosti od XIX. st., odnosno preporoda/romantizma, do postmodernizma.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije.
Metode ocjenjivanja
Kraći pisani rad i usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Tomislav Brlek, „Shakespeare, William“, u: Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak i dr., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009. – dostupno online
  2. Janja Ciglar-Žanić, Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1979.
  3. Margareta de Grazia i Stanley Wells (ur.), The Cambridge Companion to Shakespeare, Cambridge University Press, Cambridge, 2001./2009.
  4. Ivo Hergešić, „U službi Shakespearea“, u: Shakespeare, Molière, Goethe, Znanje, Zagreb, 1978.
  5. Ivan Lupić, Shakespeare između izvedbe i knjige, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2010.
  6. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003. („Renesansa“)
  7. Boris Senker, Bard u Iliriji, Disput, Zagreb, 2006.
  8. David Šporer (ur.), Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007. (uvodni članak)
Dopunska literatura
  1. Tomislav Brlek, „Neka veća stalnost“, u: William Shakespeare, San Ivanjske noći, SysPrint, Zagreb, 2002.
  2. Tomislav Brlek, „Ništa do onog čega nema“, u: William Shakespeare, Macbeth, SysPrint, Zagreb, 2002.
  3. Lada Čale Feldman, Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD – Matica hrvatska, Zagreb, 1997. („Teatar u teatru i povijesne poetike“, „Pokušaj definicije“ i „Pokušaj tipologije“ + „Od rituala do kazališta [Venere i Adon i San Ivanjske noći]“ + „Hrvatski Hamleti“ + „Glumac i njegov dvojnik“ [Pustinja])
  4. Lada Čale Feldman, Euridikini osvrti, Naklada MD – Centar za ženske studije, Zagreb, 2001. („Ilirija prerušena“, „Žensko za muško i muško za žensko u starijoj hrvatskoj dramatici i kazalištu“)
  5. Lada Čale Feldman, „Pomet – Greenblattov Jago“, u: Putovima kanonizacije. Zbornik radova o Marinu Držiću 1508-2008, ur. Nikola Batušić i Dunja Fališevac, HAZU, Zagreb, 2008.
  6. Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
  7. Morana Čale, „Citatni performativ u Pustinji“, u: Volja za riječ. Eseji o djelu Ranka Marinkovića, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 2001.
  8. Erika Fischer-Lichte, Povijest drame: razdoblja identiteta u kazalištu od antike do današnjice. Sv. 1, Disput, Zagreb, 2011. („Kazalište kao laboratorij – čovjek kao eksperiment“)
  9. Ljiljana Ina Gjurgjan, „Shakespeare i hrvatska moderna“, Umjetnost riječi, br. 3/2002.
  10. Stephen Greenblatt, „Improvizacija moći“, u: Poetika renesansne kulture: novi historizam, Disput, Zagreb, 2007.
  11. Kristina Grgić, „'Valjana poezija izmišlja najviše': shakespeareska komedija Kako vam drago! Milana Šenoe“, u: Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera, ur. Lada Čale Feldman i Višnja Kačić Rogošić, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2017.
  12. Tatjana Jukić, „U duhu Hamleta – još jedanput o engleskom korpusu u Marinkovićevu Kiklopu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova VI. Europski obzori Marinkovićeva opusa, ur. ur. M. Tomasović i V. Glunčić-Bužančić, Književni krug, Split, 2004.
  13. Jan Kott, Shakespeare Our Contemporary, W. W. Norton, New York – London, 1974 (poglavlja po izboru: „Hamlet of the Mid-Century“, „King Lear or Endgame“, „Macbeth or Death-Infected“, „Titania and the Ass' Head“, „Prospero's Staff“; prijevod: Šeksipir naš savremenik, Svjetlost, Sarajevo, 1990.)
  14. Jan Kott, Rozalindin spol, Znanje, Zagreb, 1997. (poglavlja po izboru: „Slijepi Kupido i zlatni magarac“, „Oluja ili ponavljanje“, „Rozalindin spol“)
  15. Vinko Krišković, Shakespeare, Ex libris, Zagreb, 2017. (poglavlja po izboru)
  16. Ivan Lupić, Prijetvorni subjekt: transtekstualni okviri Shakespeareovih soneta, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 2007.
  17. Željka Matijašević, Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde, Leykam international, Zagreb, 2011. (poglavlje o Hamletu)
  18. Željka Matijašević, „Krah 'rasterećenog puzanja prema smrti' (William Shakespeare, Kralj Lear)“, u: Drama, drama, Disput, Zagreb, 2020.
  19. Pavao Pavličić, Poetika manirizma, August Cesarec, Zagreb, 1988. (I. dio)
  20. Cvijeta Pavlović, „Zoranićev san“, u: Prostori snova: oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2012.
  21. Leo Rafolt, „Profil ubojice u trima renesansnim tragedijama“, u: Čovjek, prostor, vrijeme, ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006., ili u: Drugo lice drugosti, Disput, Zagreb, 2009.
  22. Boris Senker, „Shakespeare pod zvjezdanim nebom dubrovačkim i zagrebačkim“, Hrvatska revija, br. 3/2016.
  23. Boris Senker, „Hrvatski Snovi ivanjske noći“, u: Shakespeare jučer, danas, sutra, ur. Vesna Ukić-Košta i Monika Bregović, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2019.
  24. Josip Torbarina, Kroatističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. („Šekspirske teme u djelu Marina Držića“, „Ivanjska noć u djelu Držića i Shakespearea“, „Dubrovački Romeo i Giulietta“)
  25. Ivo Vidan, „Shakespeare u Kiklopu“, u: Tekstovi u kontekstu, Liber, Zagreb, 1975.
  26. Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1996. (poglavlja po izboru)

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Ljetni semestar