ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Interakcionistička perspektiva

 

Naziv
Interakcionistička perspektiva
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
5
Šifra
265557
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznavanje studenata s interakcionizmom kao jednim od ključnih socioloških perspektiva, njegovim povijesnim i suvremenim razvojem te predstavnicima, osnovnim pojmovima i konceptima, kao i prikladnim metodama istraživanja tema obuhvaćenih ovom mikrosociološkim pristupom. Kroz kolegij studenti će razvijati sociološku imaginaciju i kritičko promišljanje o različitim smjerovima u sklopu interakcionizma te primijeniti stečeno teorijsko i empirijsko znanje na konkretnim primjerima mikrosocioloških pojava i procesa u hrvatskom i drugim društvima.
Sadržaj
  1. Povijesni razvoj interakcionizma - interpretativna sociologija (Weber)
  2. Povijesni razvoj interakcionizma - formalizam (Simmel, von Wiese)
  3. Povijesni razvoj interakcionizma - konstruktivizam (Berger, Luckmann)
  4. Povijesni razvoj interakcionizma - pragmatizam (Pierce, Dewey)
  5. Fenomenologija - razvoj, predstavnici i ključni pojmovi i koncepti
  6. Etnometodologija - razvoj, predstavnici i ključni pojmovi i koncepti
  7. Simbolički interakcionizam - razvoj, predstavnici i ključni pojmovi i koncepti
  8. George H. Mead (socijalni biheviorizam, um, osoba i društvo, jezik i simbolička komunikacija)
  9. Herbert Blumer (temeljne postavke simboličkog interakcionizma, socijalizacija)
  10. Charles H. Cooley ("zrcalni ja") i William I. Thomas (motivacija ljudskog ponašanja)
  11. Howard S. Becker (devijantnost, teorija etiketiranja, umjetnost kao kolektivno djelovanje i zanimanje)
  12. Erving Goffman (dramaturški model, interakcijski rituali, stigma, simboli)
  13. Interakcionistički relevantni društveni fenomeni (npr. devijantnost, socijalizacija, nasilje, nejednakost, društvena kontrola, igranje uloga, umjetnost, bolesti i ovisnost, emocije, stigma...)
  14. Suvremeni sociološki autori koji izučavaju interakcionistički relevantne društvene fenomene (1. dio)
  15. Suvremeni sociološki autori koji izučavaju interakcionistički relevantne društvene fenomene (2. dio)

Ishodi učenja
  1. Razlikovati osnovne teorijske pristupe unutar interakcionističke perspektive (npr. fenomenologija, etnometodologija, simbolički interakcionizam)
  2. Usporediti ključne predstavnike interakcionističke perspektive s obzirom na njihove teorijske i istraživačke pristupe
  3. Analizirati neki od društvenih fenomena koristeći se pojmovima i konceptima interakcionističke perspektive (npr. stigma)
  4. Raspraviti teorijske pristupe i metodološke alate u postojećim sociološkim radovima koji koriste interakcionističku perspektivu
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija predviđena su predavanja i seminarska nastava. Pri tome će se koristiti metode prezentacije uz pomoć multimedijalnih pomagala i metode rasprave. Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature te provedba samostalnih zadataka.
Metode ocjenjivanja
Obveza redovitih dolazaka na nastavu. Seminarsko usmeno izlaganje, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ili usmeni ispit na kraju za one koji ne prođu kolokvije ili ne budu zadovoljni ponuđenom ocjenom (o obliku kolokvija i ispita studenti će biti obavješteni na nastavi).

Obavezna literatura
  1. Mead, G. H. (2003). Um, osoba i društvo. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  2. Goffman, E. (1971). The Presentation of Self in Everyday Life. London: Penguin Books.
  3. Blumer, H. (1969). Symbolic Interactionism: Perspective and Method. Berkeley: University of California Press.
  4. Garfinkel, H. (1967). Studies in Ethnomethodology. New Jersey: Prentice Hall.
  5. Schutz, A. (1972). The Phenomenology of the Social World. London: Heinemann.
Dopunska literatura
  1. Becker, H. S. (1976). "Art Worlds and Social Types”. The American Behavioral Scientist, 19(6)
  2. Cooley, C. H. (1902). "The Looking-Glass Self". U: Human Nature and the Social Order. New York: Scribner's.
  3. Fine, G. A. (2012). Tiny Publics. A Theory of Group Action and Culture. New York: Russell Sage Foundation.
  4. Goffman, E. (1963). Stigma. Simon & Schuster.
  5. Berger, P. i Luckmann, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed.
  6. Weber, M. (1964). The Theory of Social and Economic Organization. New York: Free Press.
  7. Weber, M. (1978). Economy and Society: An Outline of Interpretive Sociology. Berkeley, CA: University of California Press.
  8. Simmel, G. (2009): Sociology: Inquiries into the Construction of Social Forms. Leiden: Brill.
  9. Reynolds, L. T. i Herman-Kinney, N. J. (ur.). (2003). Handbook of Symbolic Interactionism. Oxford: AltaMira Press.
  10. Turner, R. (1978). "The Role and the Person." American Journal of Sociology 84:1-23.
  11. Merleau-Ponty, M. (1945). “The Body as Expression and Speech”. U: Phenomenology of Perception. New York: Humanities Press.
  12. Turner, J. H. i Stets, J. E. (2011). Sociologija emocija. Zagreb: Jesenski i Turk.
  13. Collins, R. (1981). “On the Microfoundations of Macrosociology”. American Journal of Sociology, 86(5):984-1014.
  14. Collins, R. 2009. Violence: A Micro-Sociological Theory. Princeton: Princeton University Press.
  15. Simmel, G. (2004). The Philosophy of Money. London: Routledge.