ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Funkcionalistička perspektiva

 

Naziv
Funkcionalistička perspektiva
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
5
Šifra
265582
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Tematski okvir kolegija usidren je oko razmatranja različitih inačica tumačenja društva kao funkcionalno integrirane koherentne cjeline. Pri tom je cilj pružiti iscrpne informacije o temeljnim premisama, krucijalnim odrednicama i ključnim konceptima funkcionalističkog poimanja društva. Tako se daje temeljit prikaz diferentnih varijanti funkcionalističke paradigme i njezinih bitnih predstavnika počevši od izvjesnih predsocioloških preteča u historijskom razvitku društvene misli, sve do aktualnih artikulacija ove teorijske pozicije uzimajući u obzir sve srodne pristupe razumijevanju društva. Osobit naglasak pri tom je stavljen na osvjetljivanje funkcionalističke dimenzije sadržane u djelu E. Durkheima te posebice strukturnog funkcionalizma T. Parsonsa, jednako kao i kritičkih valorizacija i revizija pozicije potonjeg autora. Dužna pozornost posvećena je tematiziranju novijih izdanaka funkcionalizma, ponajprije sistemske teorije N. Luhmanna, te funkcionalističkih interpretacija društva u 21. stoljeću kao što su, primjerice, emergentizam i sociokibernetika. Vrijedi istaknuti da je poseban osvrt usmjeren na kritičko sagledavanje funkcionalističke teorijske perspektive ukazivanjem, dakle, na njene prednosti ali i naznačivanja izvjesnih ograničenja i manjkavosti.
Cilj je kolegija cjelovito upoznati studente s jednim od temeljnih pristupa razumijevanju društava u sociologiji. Objedinjavanjem različitih pristupa koji dijele zajedničko meta-razumijevanje društva kao integrirane koherentne cjeline u jedna kolegij studentima će se omogućiti da uoče sličnosti i razlike među nizom različitih socioloških teorija. Kroz ovaj kolegij studenti će se upoznati sa razvojem različitih teorija unutar ovog paradigmatskog pristupa te će razvijati vještinu analize njihove primjenjivosti na objašnjavanje različitih društvenih fenomena i procesa.
Sadržaj
  1. Pojam funkcije. Pojam sustava. Pojam strukture.
  2. Analogije bioloških organizama i društava.
  3. Funkcionalistička dimenzija Durkheimovog djela.
  4. Funkcionalizam u društvenoj znanosti ranog 20. stoljeća. (M. Mauss, B. Malinowski, A. Radcliffe-Brown…)
  5. Kibernetika – ključni koncepti. (Wiener, L. von Bertalanffy …)
  6. Strukturni funkcionalizam T. Parsonsa I.
  7. Strukturni funkcionalizam T. Parsonsa II.
  8. Strukturni funkcionalizam T. Parsonsa III.
  9. Funkcije društvenih konflikata (Merton; Gouldner; Coser)
  10. Kritike i revizije klasičnog strukturnog funkcionalizma I.
  11. Kritike i revizije klasičnog strukturnog funkcionalizma II.
  12. Recentniji izdanci funkcionalističke pozicije – sistemska teorija I.
  13. Recentniji izdanci funkcionalističke pozicije – sistemska teorija II. / sociokibernetika.
  14. Suvremene teorije sustava – emergentizam.
  15. Funkcionalističke teorijske perspektive – kritički rezime.

Ishodi učenja
  1. Identificirati temeljne premise, značajke i ključne koncepte različitih inačica funkcionalističke paradigme
  2. Razlikovati distinktivnost funkcionalističkog pristupa razumijevanja društvenih fenomena u odnosu na druga teorijska stajališta
  3. Povezati razvoj funkcionalističke misli sa širim društvenim kontekstom u kojem se pojavljuje te prepoznati praktične implikacije funkcionalizma
  4. Identificirati manjkavosti i ograničenja funkcionalizma
  5. Procijeniti primjenjivost teorije i koncepte funkcionalističke paradigme u analizi relevantnih društvenih fenomena i procesa
Metode podučavanja
predavanje; seminari i radionice; mješovito e-učenje
Metode ocjenjivanja
pohađanje nastave; esej; kolokvij; seminarski rad; usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Kuvačić, I. (1990). Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (I. Dio. Funkcionalizam u sociologiji (str. 5-84)
  2. Luhmann, N. (2011). Društvo društva (I. dio). Zagreb: Naklada breza. (Poglavlje: Društvo kao socijalni sistem (str. 17-166))
  3. Ray, L. J. (1999). Theorizing Classical Sociology. Open University Press. (Chapt. 5: Durkheim differentiation and morality (pp.86-113))
  4. Sawyer, R. K. (2005). Social Emergence: Societies as Complex Systems. Cambridge University Press. (Poglavlja: Emergence, Complexity and Social Science (str. 1-9); The Third Wave of Social Systems Theory (10-26); Emergence in Sociology (63-99))
  5. Supek, R. (1987). Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 5-18)
Dopunska literatura
  1. Alexander, J., Colomy, P. (1985). Toward Neo-Functionalism. Sociological Theory, Vol. 3(2): 11-23.
  2. Ashby, W. R. (1957). An Introduction to Cybernetics. London: Chapman & Hall Ltd. (Chapt. (pp. ))
  3. Coser, L. (2007). Funkcije društvenog sukoba. Ispitivanje koncepta društvenog sukoba i njegove upotrebe u empirijskim sociološkim istraživanjima. Novi Sad: Mediterran Publishing. (Poglavlja 1-3, str. 19-86)
  4. Davis, K., Moore, W. E. (1990). Neki principi stratifikacije, U: I. Kuvačić, Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 345-355)
  5. Durkheim, E. (1990). O podjeli društvenog rada (ulomci), U: I. Kuvačić, Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 87-113)
  6. Fanuko, N. (2002). Elementi Parsonsove teorije ideologije. Revija za sociologiju, Vol. 33(3-4): 137-158.
  7. Fuchs, C., Hofkirchner, W. (2009). Autopoiesis and Critical Social Systems Theory. In: R. Magalhães, R. Sanchez (Eds.), Autopoiesis in Organization: Theory and Practice. Bingley, UK: Emerald. pp. 111–129.
  8. Gouldner, A. W. (1970). The Coming Crisis of Western Sociology. New York – London: Basic Books Inc. (Chapt. 4: Period IV. Parsonian Structural-Functionalism (pp. 138-157); Chapt. 6: Making the World Whole: Parsons as a Systems Analyst (pp. 199-245)
  9. Gumplowitz, L. (2014). Nacrt socijalne filozofije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk / Hrvatsko sociološko društvo. (odabrani ulomci)Kuvačić, I. (1989). Funkcionalizacija u sociologiji. Revija za sociologiju, Vol. 20(3-4): 385-395.
  10. Holmwood, J. (1996). Founding Sociology?: Talcott Parsons and the Idea of General Theory. Longman. (Chapt. V. Structural-Functionalism, Theoretical Breakdown and the Embrace of Contradiction)
  11. Klüver, J., Stoica, C., Schmidt, J. (2003) Formal Models, Social Theory and Computer Simulations: Some Methodical Reflections. Journal of Artificial Societies and Social Simulation, Vol. 6, No. 2; http://jasss.soc.surrey.ac.uk/6/2/8.html
  12. Law, A. (2010). Key Concepts in Classical Social Theory. Sage.
  13. Lockwood, D. (1990). Neke primjedbe na socijalni sistem, U: I. Kuvačić, Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 377-388)
  14. Lozina, D. (1994). Teorija sustava kao instrument društvene analize. Društvena istraživanja, Vol. 3(6): 671-684.
  15. Malinowski, B. (1990). Funkcionalizam u antropologiji, U: I. Kuvačić, Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 146-164)Platon (2001). Država (ulomci). Zagreb: Naklada Jurčić.
  16. Markešić, I. (2013). Kriza eko-sustava iz perspektive Luhmannove teorije sustava. Socijalna ekologija, Vol. 22(3): 201-219.
  17. Merton, R. K. (1979). O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD. (Poglavlje 3.: Manifestne i latentne funkcije (str. 109-188)
  18. Moore, J. D. (2002). Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (Poglavlje 10. Bronislaw Malinowski: Funkcije kulture (str. 169-183))
  19. Münch, R. (1987). „Parsonian Theory Today: In Search of a New Synthesis“, In: A. Giddens, J. H. Turner (eds.), Social Theory Today. Oxford: Polity Press. (pp. 116-155)
  20. Nikodem, K. (2003). Čiji su to svjetovi iza nas? Virtualna stvarnost i ljudski identiteti. Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Vol.12(3-4): 211-230.
  21. Parsons, T. (1991). Društva. Zagreb: Biblioteka August Cesarec. (Poglavlje 2. Pojam društva: dijelovi i njihovi međuodnosi (str. 15-45))
  22. Parsons, T. (1991 [1951]). The Social System. London: Routledge. (Chapt. I. The Action Frame of Reference and the General Theory of Action Systems: Culture, Personality and the Place of Social Systems (pp. 1-14))
  23. Radcliffe-Brown, A. (1982). Struktura i funkcija u primitivnim društvima. Beograd: Prosveta. (I. Uvod (str. 5-23); IX. O pojmu funkcije u društvenim naukama (str. 248-261); X. O društvenoj strukturi (str. 262-284))
  24. Scott, B. (2009). The role of sociocybernetics in understanding world futures. Kybernetes, Vol. 38(6): 863–878.
  25. Spencer, H. (1987). Organska teorija društva u Supek, R. (ur.), Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 121-187)
  26. Tumin, M. W. (1990). Neki principi stratifikacije: kritička analiza, U: I. Kuvačić, Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 356-367)
  27. Turner, J. (1981). Emile Durkheim's Theory of Integration in Differentiated Social Systems. The Pacific Sociological Review, Vol. 24(4): 379-391.
  28. Turner, J. H., Maryanski, A. R. (1988). Is 'Neofunctionalism' Really Functional? Sociological Theory. Vol. 6(1): 110-121.
  29. Wiener, N. (1968). Cybernetics in History, In: W. Buckley (ur.) (1968). Modern Systems Research for the Behavioral Scientist. Chicago: Aldine Pub. Co.

Obavezan kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 4. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4. semestar