ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Hrvatska semantika

 

Naziv
Hrvatska semantika
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS
4
Šifra
265852
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Očekuje se da će se studenti na kolegiju upoznati sa strukturom leksika hrvatskoga jezika, s mehanizmima proizvodnje sekundarnih značenja leksemâ, s osnovnim leksičko-semantičkim odnosima te s razvojem leksičke semantike kao lingvističke discipline.
Sadržaj
  1. Uvod u semantiku I. Počeci i razvoj razmišljanja o značenju riječi. Semiotika. Semantika: lingvistička, filozofijska i psihologijska semantika. Lingvistička semantika: pragmatička, rečenična i leksička semantika. Leksička semantika prema drugim leksičkim disciplinama (leksikologiji, leksikografiji, onomastici, terminologiji, frazeologiji).
  2. Uvod u semantiku II. Kratka povijest razvoja leksičke semantike: predstrukturalistička dijakronijska semantika, strukturalistička semantika, generativna semantika, neostrukturalistička semantika, kognitivna semantika.
  3. Leksem, riječ i leksikon. Pravopisna, fonološka i gramatička riječ. Leksem kao ukupnost oblikâ i značenjâ jedne riječi. Kanonski oblik riječi. Leksička jedinica (listem). Leksikon: leksik (rječničko blago), rječnik (knjiga) i mentalni leksikon (umno skladište riječi). Opći i specijalizirani leksik.
  4. Leksikon kao knjiga. Rječnička (leksikografska) jedinica i njezina struktura. Rječnički unosak. Natuknica (lema), gramatička odrednica, definicije leksičkog značenja, sintagmatski odjeljak, frazeološki odjeljak, etimološka odrednica.
  5. Vrste i definicije značenja. Leksičko, gramatičko i pragmatičko značenje. Ogden-Richardsov značenjski trokut: znak, pojam, predmet. Denotativno i konotativno značenje. Primarno i sekundarno značenje. Specijalizirano i društveno značenje. Otvorene i zatvorene jezične klase. Punoznačne i nepunoznačne riječi.
  6. Teorije leksičkog značenja I. Komponentni pristupi značenju: semska (B. Pottier) i komponentna analiza značenja (J. Katz), prirodni semantički metajezik (A. Wierzbicka).
  7. Teorije leksičkog značenja II. Teorija prototipa (E. Rosch). Teorija konceptualne metafore (G. Lakoff, M. Johnson). Asocijativna metoda.
  8. Polisemija I. Monosemija (jednoznačnost) i polisemija (višeznačnost). Leksikogeneza: tvorba riječi, leksičko posuđivanje i polisemija. Leksička metafora kao mehanizam realizacije polisemije. Tri razine metafore: pojmovna, leksička i stilska. Vrste metaforičkih transfera. Sinestezija.
  9. Polisemija II. Leksička metonimija i leksička sinegdoha kao mehanizmi realizacije polisemije. Tri razine metonimije: pojmovna, leksička i stilska. Obrasci metonimijskih i sinegdoških transfera. Metaftonimija.
  10. Homonimija. Leksička i morfološka homonimija. Homonimi, homografi i homofoni. Pravi i nepravi homonimi. Potpuni pravi i nepotpuni (djelomični) pravi homonimi. Načini nastanka homonima. Polisemija i homonimija.
  11. Antonimija. Pojam značenjske suprotnosti. Vrste značenjske suprotnosti. Klasifikacije antonima. Raznokorijenski i istokorijenski antonimi. Konverzivni, kvalitativni (stupnjeviti), koordinacijski, reverzivni i komplementarni antonimi. Općejezični i kontekstualni antonimi. Enantiosemija. Enantiodromija.
  12. Sinonimija. Razine značenjske podudarnosti leksemâ. Sinonimija kao ljestvični leksički odnos. Cruseova ljestvica sinonimnosti: apsolutna sinonimija, kognitivna sinonimija i približna sinonimija (plezionimija). Sinonimijski niz. Kvazisinonimija.
  13. Leksičke hijerarhije I. Hiperonimija i hiponimija. Kohiponimija. Taksonimija. Kvazihiponimija.
  14. Leksičke hijerarhije II. Meronimija i holonimija. Komeronimija. Partonimija. Kvazimeronimija.
  15. Ostali odnosi među leksemima: paronimija, inkompatibilnost, međujezična homonimija.

Ishodi učenja
  1. definirati, objasniti i primijeniti temeljno nazivlje vezano uz istraživanja u leksikologiji
  2. razlikovati i objasniti osnovne paradigmatske leksičko-semantičke odnose među riječima u hrvatskome standardnom jeziku
  3. prepoznati i tumačiti mehanizme izvođenja sekundarnih značenja leksemâ u hrvatskom jeziku
  4. primijeniti znanje o različitim dimenzijama leksičkog značenja (denotativnom, konotativnom, specijaliziranom i društvenom) u komunikaciji i procijeniti njihovu primjerenost određenomu funkcionalnom stilu
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, vježbe, samostalni zadaci.
Metode ocjenjivanja
Pohađanje nastave, aktivnost na seminarima i vježbama, pismeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Lakoff, George; Mark Johnson. 2015. Metafore koje život znače (str. 3–38). Prevela Anera Ryznar. Zagreb: Disput.
  2. Petrović, Bernardina. 2005. Sinonimija u leksičkome sustavu hrvatskoga jezika. U: Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku (str. 91–146). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  3. Raffaelli, Ida. 2015. O značenju. Uvod u semantiku. Zagreb: Matica hrvatska.
  4. Samardžija, Marko. 1989. Homonimi u hrvatskom književnom jeziku. Radovi zavoda za slavensku filologiju 24: 1–70.
  5. Šarić, Ljiljana. 2007. Klasifikacija antonima. U: Antonimija u hrvatskome jeziku: semantički, tvorbeni i sintaktički opis (str. 80–121). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Dopunska literatura
  1. Berruto, Gaetano. 1994. Semantika. Zagreb: Antibarbarus. Prevela Iva Grgić.
  2. Bratanić, Maja. 1994. Leksikologija i leksikografija. Filologija 22/23: 235–244.
  3. Cruse, D. A. 1986. Lexical semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
  4. Cruse, Alan. 2006. A Glossary of Semantics and Pragmatics. Edinburgh: Edinburgh University Press.
  5. Cruse, Alan. 2000. Meaning in Language. An introduction to semantics and pragmatics. Oxford – New York: Oxford University Press.
  6. Dragićević, Rajna. 2007. Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike.
  7. Erdeljac, Vlasta. 2009. Mentalni leksikon. Zagreb: Ibis grafika.
  8. Hudeček, Lana; Milica Mihaljević. 2009. Homonimija kao leksikografski problem. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 35: 159–186.
  9. Krnić, Manuela; Tatjana Pišković. 2022. Hrvatski leksemi s najviše značenja. U: Ivan Marković, Iva Nazalević Čučević i Igor Marko Gligorić (ur.). Riječi o riječi i Riječi. Zbornik u čast Zrinki Jelaska: 685‒708. Zagreb: Disput.
  10. Lyons, John. 1995. Linguistic semantics: an introduction. Cambridge: Cambridge University Press.
  11. Lyons, John. 1977. Semantics 1. Semantics 2. Cambridge: Cambridge University Press.
  12. Ogden, C. K.; I. A. Richards. 1923. The Meaning of Meaning. New York: A Harvest Book.
  13. Pišković, Tatjana. 2013. Vremenski leksički koncepti u hrvatskome jeziku. 2013. U: Tatjana Pišković i Tvrtko Vuković (ur.). Vrijeme u jeziku – Nulti stupanj pisma. Zbornik radova 41. seminara Zagrebačke slavističke škole: 99–123. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  14. Pišković, Tatjana. 2016. Perpetuiranje rodnih stereotipa u hrvatskim rječnicima. Romanoslavica 52/2: 343–363.
  15. Pišković, Tatjana. 2021. Pristrani leksikograf u Rječniku stranih riječi, izraza i kratica (1951). U: Ivan Marković (ur.). Hrvatski jezik 1950ih: 209–237. Zagreb: Stilistika.org – Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  16. Pišković, Tatjana. 2021. Hrvatsko rječotvorje na društvenim mrežama. 2021. U: Robert Bońkowski et al. (ur). 2021. Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu: 67–94. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego.
  17. Samardžija, Marko. 2003. Hrvatski jezik 4. Zagreb: Školska knjiga.
  18. Tafra, Branka. 2005. Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga.
  19. Trask, Robert Lawrence. 2005. Temeljni lingvistički pojmovi. Preveo Benedikt Perak. Zagreb: Školska knjiga.
  20. Wierzbicka, Anna. 1996. Semantics: primes and universals. Oxford: Oxford University Press.
  21. Zgusta, Ladislav. 1991. Priručnik leksikografije. Sarajevo: Svjetlost.