ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Uvod u semantiku

 

Naziv
Uvod u semantiku
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavistiku
ECTS
3
Šifra
266018
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim teorijskim postavkama i istraživačkim metodama semantike kao lingvističke discipline. Studenti će dobiti uvid u osnovna pitanja kojima se bavi semantika, s osobitim osvrtom na teorijski okvir kognitivne semantike.
Sadržaj
  1. Uvod u semantiku I. Počeci i razvoj razmišljanja o značenju riječi. Semiotika. Semantika: lingvistička, filozofijska i psihologijska semantika. Lingvistička semantika: pragmatička, rečenična i leksička semantika. Leksička semantika prema drugim leksičkim disciplinama (leksikologiji, leksikografiji, onomastici, terminologiji, frazeologiji).
  2. Uvod u semantiku II. Kratka povijest razvoja leksičke semantike: predstrukturalistička dijakronijska semantika, strukturalistička semantika, generativna semantika, neostrukturalistička semantika, kognitivna semantika.
  3. Leksem, riječ i leksikon. Pravopisna, fonološka i gramatička riječ. Leksem kao ukupnost oblikâ i značenjâ jedne riječi. Kanonski oblik riječi. Leksička jedinica (listem). Leksikon: leksik (rječničko blago), rječnik (knjiga) i mentalni leksikon (umno skladište riječi). Opći i specijalizirani leksik.
  4. Leksikon kao knjiga. Rječnička (leksikografska) jedinica i njezina struktura. Rječnički unosak. Natuknica (lema), gramatička odrednica, definicije leksičkog značenja, sintagmatski odjeljak, frazeološki odjeljak, etimološka odrednica.
  5. Vrste i definicije značenja. Leksičko, gramatičko i pragmatičko značenje. Ogden-Richardsov značenjski trokut: znak, pojam, predmet. Denotativno i konotativno značenje. Primarno i sekundarno značenje. Specijalizirano i društveno značenje. Otvorene i zatvorene jezične klase. Punoznačne i nepunoznačne riječi.
  6. Teorije leksičkog značenja I. Komponentni pristupi značenju: semska (B. Pottier) i komponentna analiza značenja (J. Katz), prirodni semantički metajezik (A. Wierzbicka).
  7. Teorije leksičkog značenja II. Teorija prototipa (E. Rosch). Teorija konceptualne metafore (G. Lakoff, M. Johnson). Asocijativna metoda.
  8. Polisemija I. Monosemija (jednoznačnost) i polisemija (višeznačnost). Leksikogeneza: tvorba riječi, leksičko posuđivanje i polisemija. Leksička metafora kao mehanizam realizacije polisemije. Tri razine metafore: pojmovna, leksička i stilska. Vrste metaforičkih transfera. Sinestezija.
  9. Polisemija II. Leksička metonimija i leksička sinegdoha kao mehanizmi realizacije polisemije. Tri razine metonimije: pojmovna, leksička i stilska. Obrasci metonimijskih i sinegdoških transfera. Metaftonimija.
  10. Homonimija. Leksička i morfološka homonimija. Homonimi, homografi i homofoni. Pravi i nepravi homonimi. Načini nastanka homonima. Polisemija i homonimija.
  11. Antonimija. Pojam značenjske suprotnosti. Vrste značenjske suprotnosti. Klasifikacije antonima. Raznokorijenski i istokorijenski antonimi. Konverzivni, kvalitativni (stupnjeviti), koordinacijski, reverzivni i komplementarni antonimi. Općejezični i kontekstualni antonimi. Enantiosemija. Enantiodromija.
  12. Sinonimija. Razine značenjske podudarnosti leksemâ. Sinonimija kao ljestvični leksički odnos. Cruseova ljestvica sinonimnosti: apsolutna sinonimija, kognitivna sinonimija i približna sinonimija (plezionimija). Sinonimijski niz. Kvazisinonimija.
  13. Leksičke hijerarhije I. Hiperonimija i hiponimija. Kohiponimija. Taksonimija. Kvazihiponimija.
  14. Leksičke hijerarhije II. Meronimija i holonimija. Komeronimija. Partonimija. Kvazimeronimija.
  15. Ostali odnosi među leksemima: paronimija, inkompatibilnost, međujezična homonimija ("lažni prijatelji").

Ishodi učenja
  1. definirati, objasniti i primijeniti temeljno nazivlje vezano uz istraživanja u semantici
  2. razlikovati i objasniti osnovne paradigmatske leksičko-semantičke odnose
  3. prepoznati i tumačiti mehanizme izvođenja sekundarnih značenja leksema
  4. primijeniti znanje o različitim dimenzijama leksičkog značenja (denotativnom, konotativnom, specijaliziranom i društvenom) u komunikaciji i procijeniti njihovu primjerenost određenomu funkcionalnom stilu
Metode podučavanja
Predavanja, vođene diskusije, povratne informacije o domaćim zadaćama.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit, praćenje studentove aktivnosti i doprinosa seminaru.

Obavezna literatura
  1. Pišković, Tatjana. 2024. Uvod u leksičku semantiku hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
  2. Raffaelli, Ida. 2015. O značenju: Uvod u semantiku. Zagreb: Matica Hrvatska
Dopunska literatura
  1. Cruse, Alan D. 2004. Meaning in Language: An Introduction to Semantics and Pragmatics. Oxford: Oxford University Press.
  2. Jones, Steven, M. Lynn Murphy, Carita Paradis, Caroline Willners. 2012. Antonyms in English. Cambridge: Cambridge University Press.
  3. Lakoff, George. 1987. Women, Fire and Dangerous Things: What Categories Reveal about the Mind. Chicago – London: The Univeristy of Chicago Press.
  4. Lyons, John. 1977. Semantics (I, II). Cambridge: Cambridge University Press.
  5. Murphy, M. Lynne. 2003. Semantic Relations and the Lexicon. Cambridge: Cambridge University Press.
  6. Sweetser, Eve. 1990. From etymology to pragmatics. Cambridge: Cambridge University Press.
  7. Wierzbicka, Anna. 1996. Semantics: primes and universals. Oxford: Oxford University Press.
  8. Žic Fuchs, Milena. 1991. Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka SOL.

Obavezan kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 5. semestar