Naziv
Završni ispit na studiju povijesti
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS
2
Šifra
266397
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Seminar
0

Cilj
Cilj je završnog ispita provjeriti razinu ovladanosti akademskim vještinama i znanjima predviđenima ishodima učenja na prijediplomskom studiju povijesti. Na ispitu se provjerava sposobnost problemskog konceptualiziranja, analiziranja, argumentiranja te samostalnog zaključivanja. Svi ti aspekti moraju biti zastupljeni u razrješenju ispitne zadaće i prepušteni samostalnom osmišljavanju pristupnika. Ispitna zadaća mora biti razumljiva, bliska studentovu iskustvu i savladiva za prosječnog studenta. Priprema završnog ispita ne smije predstavljati posebno opterećenje u završnoj godini studija niti zahtijevati opsežne ispitne pripreme, nego se prvenstveno zasnivati na vještinama već usvojenima tijekom studija.
Sadržaj
  1. -
  2. -
  3. -
  4. -
  5. -
  6. -
  7. -
  8. -
  9. -
  10. -
  11. -
  12. -
  13. -
  14. -
  15. -

Ishodi učenja
  1. postavljati istraživački relevantna i tematski raznovrsna pitanja o prošlosti te oblikovati znanstveno i stručno utemeljene odgovore
  2. oblikovati prikaze prošlosti (seminarske radove, eseje, blogove, web-stranice) o širem dijapazonu proučavanih historiografskih tema, koristeći se stručnom terminologijom, kritičkim aparatom historijske znanosti i pravilima struke
  3. analizirati i vrednovati odabrane primarne i sekundarne povijesne izvore
  4. primjenjivati profesionalnu odgovornost, akademsku etičnost i kulturu dijaloga uvažavajući vjerske, nacionalne, rodne, političke i socijalne različitosti
Metode podučavanja
-
Metode ocjenjivanja
Završni ispit je klauzurni pismeni ispit esejskog tipa. Na ispitu pristupnik bira jedno od dva ponuđena ispitna pitanja derivirana iz unaprijed najavljene ispitne teme. Teme moraju biti zastupljene u ispitnoj literaturi dodiplomskog studija obimom dostatnim za uspješno savladavanje ispita iako se studentima može ponuditi i dodatna, neobvezatna literatura.
Ispitno pitanje mora biti precizno i problemski postavljeno (kao pitanje ili dvojbena tvrdnja) kako bi se iz pitanja moglo na više načina izvesti istraživački problem i postaviti analitička koncepcija mogućeg razrješenja problema.

Od pristupnika se očekuje:
1. da ispitno pitanje postavi kao istraživački problem (mogućnosti sagledavanja postavljenog pitanja i odabir perspektive. Može uključiti i postavljanje teze)
2. da postavi analitičku koncepciju (što će se i na koji način razmotriti kako bi se došlo do razrješenje problema/ odgovora na pitanje/ potvrde teze)
3. da kritički argumentira (razložno obrazlaganje)
4. da donese samostalan zaključak (izvođenje zaključka iz kritički održivih argumenata) .

Svaki od navedenih segmenata eseja vrednuje se u rasponu 0 - 3 boda. Dodatno se vrednuje pismenost i stilsko oblikovanje, također u rasponu - 3 boda. Iz ukupnog broja ostvarenih bodova ponderira se brojčana ocjena ispita (1 - 5). Za prolaznu ocjenu potrebno je iz svih vrednovanih segmenata ostvariti minimalno 1 bod, ukupno minimalno 5 bodova. Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti na ispitu iznosi 25 bodova.

Obavezna literatura
  1. Nikolić Jakus, Zrinka. Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum. Zagreb, LEYKAM international, 2008.
Dopunska literatura