ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Dalmatinske katedrale

 

Naziv
Dalmatinske katedrale
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS
3
Šifra
280560
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Poznavanje najznačajnijih spomenika srednjovjekovnog graditeljstva na istočnoj obali Jadrana te, uz korištenje rezultata najnovijih istraživanja, definiranje slabo istraženih ili nedovoljno poznatih segmenata istoga. Razumijevanje procesa prijenosa, tvorbe i usvajanja pojedinih stilskih elemenata i s obzirom na povijesno-političke, tradicijske i druge preduvjete njegova nastanka (pitanje centra i periferije; odnos tipoloških, konstruktivnih i dekorativnih elemenata u tvorbi stila). Razvoj metodološkog aparata kao i kritičkog stava prema do sada usvojenim gledištima i spoznajama o pojedinim spomenicima, majstorima-graditeljima i značenju pojedinih spomenika u regionalnim i širim jadranskim okvirima.


Sadržaj
  1. Uvod - kako nastaju katedrale; srednjovijekovne biskupije u Dalmaciji.....Kroz monografsku obradu osam dalmatinskih katedrala (Zadar, Trogir, Šibenik, Split, Hvar, Korčula, Dubrovnik, Kotor), te jedne koja je to trebala postati (Pag) dati će se prikaz razvoja srednjovjekovne sakralne arhitekture na istočnojadranskoj obali. Prateći razvoj pojedinih građevinskih sklopova od samih početaka ranoga kršćanstva i osnutka biskupija, preko promjena nastalih tijekom ranoga srednjega vijeka, te onih u doba romanike i gotike studenti će se upoznati kako s povijesnim okolnostima nastanka svakog pojedinačnog spomenika, njegovim tipološkim te stilsko formalnim obilježjima, tako i s nekim općim razvojnim crtama koje se, s obzirom na recepciju i difuziju stila, odražavaju u širim prostornim i vremenskim slojevima. S obzirom da je riječ mahom od djelima nejedinstvenog stilskog izraza koja su nastala slojevitim taloženjem više stilskih i građevinskih faza posebna će se pažnja posvetiti analizi odnosa tipoloških, konstruktivnih i morfoloških elemenata, ne zanemarujući pri tome i promjene nastale izmjenama liturgijskog namještaja i crkvene opreme.
  2. Katedrala sv. Anastazije u Zadru
  3. Katedrala sv. Dujma u Splitu
  4. Katedrala sv. Lovre u Trogiru
  5. Krstionica i kapela bl. Ivana Trogirskog u trogirskoj katedrali
  6. Katedrala sv. Marka u Korčuli
  7. 1. kolokvij
  8. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 1 faza
  9. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 2 faza
  10. Katedrala sv. Jakova u Šibeniku - 3 faza
  11. Kolegijalna crkva BDM U Pagu i osorska katedrala sv. Nikole
  12. Katedrala sv. Stjepana u Hvaru
  13. Katedrala sv. Gospe u Dubrovniku
  14. Katedrala sv. Tripuna u Kotoru
  15. 2. kolokvij

Ishodi učenja
  1. Prepoznati i opisati osnovne razvojne faze dalmatinskih katedrala od ranokršćanskog doba do kraja srednjeg vijeka te ih smjestiti u odgovarajući povijesni i kulturni kontekst.
  2. Analizirati tipološka, konstruktivna i stilsko-formalna obilježja pojedinih katedralnih sklopova te razlikovati njihove glavne arhitektonske i umjetničke značajke.
  3. Objasniti procese prijenosa i recepcije arhitektonskih stilova na istočnoj obali Jadrana te vrednovati utjecaj lokalnih tradicija i širih mediteranskih kulturnih strujanja na oblikovanje dalmatinskih katedrala.
  4. Kritički usporediti pojedine dalmatinske katedrale te procijeniti njihovo značenje u razvoju srednjovjekovne arhitekture istočnoga Jadrana i europskog kulturnog nasljeđa.
Metode podučavanja
predavanja sa prezentacijama
Metode ocjenjivanja
dva kolokvija tijekom semestra, usmeni a po potrebi i pismeni ispit

Obavezna literatura
  1. 1. Lj. Karaman, Dalmatinske katedrale, Zadar, 1964. 2. I. Petricioli, Katedrala sv. Stošije, Zadar, Zadar, 1985. 3. P. Vežić, Katedrala u Zadru / I. Sv. Stošija – Katedrala sv. Anastazije u Zadru, (Zadar: Zadarska nadbiskupija, 2021).*odabrana poglavlja 4. R. Bužančić, Trogirska katedrala, Turistička monografija, Zagreb, 2009. 5. P. Marković, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku. Prvih 105. Godina, Zagreb, 2010, (samo Uvod i Zaključak – str. 19.-22; 441-450.) 6. K. Prijatelj, Splitska katedrala, Zagreb-Split, 1991. 7. C. G. Nikšić, „Marko Andrijić – egregius et prudens magister“, Korčula : Grad Korčula ; izd. Gradska knjižnica Ivan Vidali, 2022. (odabrana poglavlja) 8. Fisković, Korčulanska katedrala, Zagreb, 1939. 9. C. Fisković, Hvarska katedrala, Split 1976. 10. D. Zelić, Arhitektura starih katedrala, u: Katedrala Vele Gospe u Dubrovniku, ur. K. Horvat-Levaj, Dubrovnik-Zagreb, 2014, str. 31-68. 11. M. Čanak Medić- Z. Čubrović, Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru : istorija, arhitektura, arhitektonska plastika i liturgijski namještaj, Kotor, 2010.
Dopunska literatura
  1. 1. E. A. Branderbourg, Katedrala, Zagreb, 1998. 2. Klaić, N. - Petricioli, I., Prošlost Zadra, knj.2, Zadar, 1976. (poglavlje 6, 13 3. R. Ivančević, Šibenska katedrala, Šibenik, 1998. 4. P. Marković, Šibenska katedrala u djelima austrijskih pisaca – korijeni jednog "slučaja", Zbornik radova Prvog kongresa historičara umjetnosti, izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2004, str. 61-69. 5. J. Belamarić, Sveti Vlaho i dubrovačka obitelj svetaca zaštitnika, Dubrovnik, N.s. 5 (1994), 5 ; str. 29-39 6. R. Ivančević, Reinterpretacija zborne crkve u Pagu, Peristil 25, 1982, str. 53 –80. 7. Janez Höfler, Parohijska crkva Uspenja Bogorodice i neka hronološka i stilska pitanja renesanse na Pagu, Zbornik za likovne umetnosti matice srpske, XXII, 1987, str. 43 –59. 8. Goran Nikšić, Povijest i arhitektura korčulanske katedrale Svetoga Marka, u: 700 godina korčulanske biskupije, zbornik radova, Korčula 2005, str. 117-134. 9. Lj. Karaman, O slijedu gradnje katedrale u Kotoru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 9, Split, 1955, str.5-13. 10. S. Ožujski Živkov, Građa za arhitektonsku rekonstrukciju romaničko-gotičke katedrale sv. Tripuna u Kotoru, Starohrvatska prosvjeta, III. serija – svezak/vol. 48/2021.

Izborni kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Latinski jezik i književnost, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar
  2. Povijest umjetnosti, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Ljetni semestar