ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Filozofija politike

 

Naziv
Filozofija politike
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
5
Šifra
280520
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
1. Uvesti u probleme i pitanja filozofije politike kroz raščlambu, propitivanje i utvrđivanje temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja političke zajednice.
2. Razložiti osnovne argumentacijske i povijesne načine legitimacije političkog autoriteta.
3. Oblikovati razboriti normativni okvir za prosudbu političkih institucija.
4. Analizirati temeljne vrednote političke moralnosti zapadnoga moderniteta.
5. Refleksivno i kritički razmotriti orijentire modernoga političkog djelovanja.
6. Njegovati načela demokratske kulture te kritičkog i emancipacijskog mišljenja.
Sadržaj
  1. Narav političke zajednice. Filozofski pristup problemima zajedničkoga života. Temeljni epohalni i transepohalni problemi filozofije politike.
  2. Povijesne forme i pitanja filozofije politike. Osnovne zadaće suvremene filozofije politike.
  3. Narav političkog autoriteta i povijesni oblici legitimacije političkog autoriteta: politička obveza i politička sloboda.
  4. Crkveni i politički autoritet: problem dvostruke obveze. Marsilije Padovanski i Vilim Ockham: dva različita puta ranih formi emancipacije politike.
  5. Machiavellijeva metodička revolucija u novovjekovnom razumijevanju politike.
  6. Thomas More: utopija kao forma kritike i pitanje opravdane organizacija radnog društva.
  7. Hugenotske teorije opravdanog otpora vlasti i Bodinova teorija suverenosti.
  8. Povijesni oblici legitimacije političkog autoriteta. Kontraktualističke legitimacije političkog autoriteta – pristanak kao vrsta moralnog i političkog transfera prava.
  9. Hobbesovo programsko i sistemsko utemeljenje novovjekovne filozofije politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst. Hobbesova antropomehanička metoda i koncepcija prirodnog prava. Hobbesova kontraktualistička legitimacija države: opravdanje političkog autoriteta i političke obveze putem racionalnog izbora pojedinca. Koncepcija i problemi darovnoga društvenog ugovora.
  10. Lockeova filozofija politike. Teorijski, povijesni i politički kontekst. Lockeova teorija prirodnog stanja i geneza ideje vlasničkog prava pojedinaca. Lockeova teorija zastupničkog društvenog ugovora: koncept racionalnog pristanka, političkog povjerenja, konstitucionalizma i teorija opravdanog otpora vladaru.
  11. Javno-moralna i politička vrednota tolerancije: konceptualna analiza i povijesna geneza ideje. Problemi i granice tolerancije.
  12. Filozofija politike J. J. Rousseaua: ishodišna dijagnoza moralne patologije čovjeka modernoga doba. Razvojne etape i osnovne intencije cjeline njegova djela. Rousseauovi emancipacijski projekti u moralnoj terapije čovjeka modernoga doba: pedagoški, politički i naturalistički projekt. Rousseauov transformativni društveni ugovor i načela političkog prava u republikanski ustrojenoj demokratskoj političkoj zajednici.
  13. Javna ili politička moralnost modernoga doba: Filozofsko- političke vrednote slobode, jednakosti i solidarnosti (bratstva).
  14. Filozofsko-politička i etička vrednota pravednosti. Filozofsko-politički pristupi u povijesti. Rawlsova teorija pravednosti.
  15. Suvremena filozofsko-politička učenja. Liberalno demokratska politička kultura. Završna rekapitulacija i rasprava.

Ishodi učenja
  1. Opisati posebnu narav političkog djelovanja i političke zajednice.
  2. Opisati prednosti i terete društvene suradnje te temeljne i posebne zadaće filozofije politike.
  3. Opisati temeljne pojmove filozofije politike.
  4. Prepoznati političke vrline javne odgovornosti i tolerancije.
  5. Analizirati političke vrline javne odgovornosti i tolerancije.
  6. Prepoznati, razlikovati i objasniti odabrana filozofijska razumijevanja ljudske prirode i zajedničkoga života.
  7. Poznavati, razlikovati i interpretirati temeljne pojmove i filozofijske pristupe u legitimaciji političke zajednice, političkoga autoriteta i političke obveze.
Metode podučavanja
Temeljna frontalno-predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja. Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit podrazumijeva provjeru usvojenosti obavezne literature i predavanja. Usmena pitanja provjeravaju činjenično znanje, prepoznavanje problema, analitičke i sintetičke sposobnosti, komparativne analize, sposobnosti prosuđivanja i primjene stečenoga znanja.

Obavezna literatura
  1. Strauss, J. Cropsey, Povijest političke filozofije ( poglavlja: Montesquieu, Burke, Tocqueville), Golden marketing, Zagreb 2006.
  2. Platon, Država, više izdanja
  3. Aristotel, Politika, više izdanja.
  4. Machiavelli, N., Vladar, više izdanja.
  5. More, T., Utopija ( I knjiga: u cijelosti, str. 151-231; II. knjiga: od početka tj. str.233. do str. 297.: do odlomka „Ispraznost plemstva“ i od str. 375. - odlomak unutar poglavlja „Glazba u Utopljana“ koji počinje : „Opisao sam vam što sam vjernije mogao ustroj države …“ pa do kraja – str. 385. Postoji više izdanja, a ovdje navedene stranice su prema bilingvalnom izdanju Globus, Zagreb 2003.
  6. Hobbes, T., Levijatan (I. i II. dio knjige), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  7. Spinoza, B., Politička rasprava; Teologijsko politička rasprava (Spinozin Predgovor, str. 3-17. te poglavlja od XVI. do XX. više izdanja, a prema bilingvalnom izdanju Demetra, Zagreb 2006. str. 371-487.
  8. Locke, J., Dvije rasprave o vladi, više izdanja ( samo Knjiga II.); Pismo o toleranciji, SNV, Zagreb 2015.
  9. Rousseau, J. J., Društveni ugovor; Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, više izdanja.
  10. Kant, I., Pravno - politički spisi, (spisi: „Što je prosvjetiteljstvo“; „ O općoj izreci to bi u teoriji moglo biti ispravno, ali ne vrijedi u praksi“, „Prema vječnom miru“)
  11. Hegel, G.W.F., Osnovne crte filozofije prava (Hegelov Predgovor i Uvod (par. 1-33.); par. 182. – 189.; 202 – 205; par. 257 – do kraja knjige - par. 360.
  12. Marx, „Otuđeni rad“, „Privatno vlasništvo i komunizam“, „Kritika Hegelove dijalektike i filozofije uopće“, „Teze o Feuerbachu“ u: Marx /Engels, Rani radovi, str. 244-258; 272-287; 313-336; 337-339. (ili isto u: Marx Filozofsko politički spisi.)
  13. Mill, J. S., O slobodi, više izdanja
Dopunska literatura
  1. Moderna politička teorija (ur. E. Kulenović), Fakultet političkih znanosti, Zagreb 2013,
  2. Wolff, J., Uvod u političku filozofiju, Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2011.
  3. The Oxford Handbook of the History of Political Philosophy (ed.G. Klosko), Oxford U.P. 2013.
  4. The Oxford Handbook of Political Philosophy (ed. D. Estlund), O.U.P. Oxford 2012.
  5. A Companion to Contemporary Political Philosophy (ed. Goodin/. Pettit), Blackwell 1995.
  6. Hinsley, J. H., Suverenitet, A. Cesarec, Zagreb 1992
  7. Arendt, Hannah, Vita Activa, A. Cesarec, Zagreb 1991; Politički eseji, Antibarbarus, Zagreb 1996. i „Što je politika? “, Disput, Zagreb 2013.
  8. Bodin, J., Šest knjiga o republici, Politička kultura, Zagreb 2002.
  9. Raz, J., Moralnost slobode, Kruzak, Hrv. Leskovac 2007.
  10. Rawls, John, Teorija pravde, Feniks knjiga, Zagreb 2017.
  11. Rawls, John, Politički liberalizam, Kruzak, Zagreb 2000.
  12. Rawls, John, Pravo naroda. Preispitiavnje ideje javnog uma, Kruzak 2004
  13. Larmore, Charles, What is Political Philosophy?,P. U. P. , Princeton, New Jersey 2020.
  14. Skinner, Q., The Foundations of Modern Political Thought, I-II, C.O.P. 1978.
  15. Rawls, John, Lectures on the History of Political Philosophy, (ed. S. Freeman), The Belknap Press of Harvard U. P. Cambridge/Massachusetts 2007.
  16. Estlund M. David, Democratic Authority: A Philosophical Framework, P.U: P. Princeton 2008.

Izborni kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar