Cilj je kolegija objasniti i kritički ispitati teorijske osnove i postojeću praksu Pokreta za prava prirode (Rights of Nature, RoN), čija je okosnica djelovanja osporavanje antropocentričke premise dominantnih pravnih i etičkih paradigmi zaštite okoliša. Rad na seminaru bit će usmjeren na filozofske i genealoške korijene pokreta, s naglaskom na etiku međuovisnosti, ekološku pravdu i postantropocentričke etičke teorije koje priznaju intrinzičnu vrijednost i moralni status ne-ljudskih živih bića i ekosustava. Poredbenom filozofijskom analizom postojećih pravnih dokumenata (npr. ustavnih odrednica Ekvadora i Bolivije i lokalnih uredbi i sudskih presuda poput presude Ustavnog suda Kolumbije iz 2016. o rijeci Atrato, uredbe grada Toleda (Ohio, SAD) o jezeru Erie te presuda Vrhovnog suda Indije iz 2017.) te raznorodnih studija slučaja (poput slučaja rijeke Whanganui na Novom Zelandu te slučaja »Pacha Mama« u Ekvadoru), polaznike kolegija suočit će se s temeljnim prigovorima u svrhu evaluacije etičkog i pravnog okvira koji RoN nudi te mogućnosti okolišnih učinaka i posljedica koje iz njega proizlaze. U kontekstu studijskog programa, uloga je kolegija (1) pospješiti razumijevanje stručne terminologije i argumentacijskih korpusa iz područja etike, bioetike i okolišne etike, (2) potpomoći metodologije transfera znanja proučavanjem aktualnih zbivanja i konkretnih slučajeva koji definiraju stvarnost 21. stoljeća, (3) vježbati pomnost pri proučavanju znanstvenih i pravnih tekstova te (4) osnažiti uočavanje relevantnosti filozofijskog nasljeđa za suvremeno društvo. Pogodan je za studente filozofije, sociologije i prava, ali i za sve pojedince koji žele steći osnovno znanje vezano uz teoriju i praksu Pokreta za prava prirode.