ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Filozofske teorije emocija - seminar: Fenomenološki pristupi emocijama

 

Naziv
Filozofske teorije emocija - seminar: Fenomenološki pristupi emocijama
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS
3
Šifra
295522
Semestri
zimski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim fenomenološkim pristupima emocijama kroz sustavno čitanje i analizu ključnih tekstova klasične i suvremene fenomenologije. Kolegij nastoji prikazati kako se emocije u fenomenološkoj tradiciji razumijevaju kao intencionalno, vrijednosno i egzistencijalno strukturirani oblici iskustva, a ne kao puki subjektivni ili psihološki fenomeni. Pritom se poseban naglasak stavlja na metodološke pretpostavke fenomenološke analize (transcendentalna i eidetska redukcija, deskripcija iskustva), kao i na raznolike načine na koje autori poput E. Husserla, M. Schelera, M. Heideggera, J.-P. Sartrea, M. Merleau-Pontyja i E. Stein tematiziraju afektivnost u odnosu prema svijesti, tijelu, svijetu i drugima. Rad na seminaru naglašava samostalni rad studenata na izvornim filozofskim tekstovima s ciljem razvijanja sposobnosti kritičke interpretacije fenomenoloških analiza emocija.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje
  2. Fenomenologija kao filozofski pravac
  3. Fenomenologija i »problem« emocija
  4. Transcendentalna i eidetska redukcija
  5. E. Husserl: intencionalnost i afektivnost
  6. E. Husserl: emocije i transcendentalna svijest
  7. M. Scheler: osjećaj kao pristup vrijednostima
  8. M. Scheler: simpatija i resantiman
  9. E. Stein: fenomenologija empatije
  10. M. Heidegger: Stimmungen i egzistencijalna afektivnost
  11. J.-P. Sartre: emocija kao transformacija svijeta
  12. M. Merleau-Ponty: tijelo, percepcija, emocija
  13. Fenomenologija moralnih i socijalnih emocija
  14. Fenomenologija i psihopatologija
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja
  1. Prepoznati osnove razlike fenomenoloških pristupa emocijama.
  2. Imenovati glavne predstavnike fenomenološke struje mišljenja.
  3. Objasniti razliku između transcendentalne i eidetske redukcije.
  4. Razlikovati temeljno značenje pojmova emocija, osjećaj i afekt.
  5. Definirati pojmove intencionalnost i transcendentalna svijest.
  6. Opisati osnovna obilježja fenomenoloških teorija emocija E. Husserla i M. Heideggera.
  7. Prepoznati temeljne sličnosti između fenomenoloških teorija emocija M. Schelera i E. Stein.
  8. Objasniti osnovne razlike između fenomenoloških teorija emocija J.-P. Sartrea i M. Merleau-Pontyja.
  9. Prepoznati moralne i socijalne emocije.
  10. Primijeniti fenomenološki pristup na vlastite emocije.
Metode podučavanja
Rad na tekstovima
Metode ocjenjivanja
Izlaganje; studentska anketa

Obavezna literatura
  1. Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, prev. Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb 2007. [odabrani dijelovi]
  2. Max Scheler, On Feeling, Knowing, and Valuing, Selected Writings, Harold J. Bershady (ur.), The University of Chicago Press, Chicago – London 1992. [odabrani dijelovi]
  3. Edith Stein, On the Problem of Empathy, prev. Waltraut Stein, Springer Science + Business Media, Dordrecht 1964. [odabrani dijelovi]
  4. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, prev. Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb 1985. [odabrani dijelovi]
  5. Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, prev. Daniel Bučan, sv. 1/2, Demetra, Zagreb 2006./2007. [odabrani dijelovi]
  6. Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, prev. Anđelko Habazin, Veselin Masleša, Sarajevo 1978. [odabrani dijelovi]
  7. Thomas Szanto, Hilge Landweer (ur.), The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion, London – New York 2020. [odabrani dijelovi]
Dopunska literatura
  1. Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford 2018.
  2. Shaun Gallagher, How the Body Shapes the Mind, Clarendon Press, Oxford 2005.
  3. Jay Odenbaugh, In a Sentimental Mood: Emotion, Evolution, and Expression, Oxford University Press, New York 2025.
  4. Matthew Ratcliffe, Feelings of Being: Phenomenology, Psychiatry and the Sense of Reality, Oxford University Press, Oxford 2008.
  5. Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam, prev. Vanja Sutlić, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.
  6. Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, prev. Eleonora Prohić, Vanja Sutlić, Frida Filipović, Nolit, Beograd 1981., str. 5–44.
  7. Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction Publishers, New Brunswick – London 2009.
  8. Robert C. Solomon (ur.), What is an Emotion? Classic and Contemporary Readings, Oxford University Press, Oxford – New York 2003.
  9. Robert C. Solomon, »Emotions in Phenomenology and Existentialism«, u: Hubert L. Dreyfus i Mark A. Wrathall (ur.), A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley – Blackwell, Oxford 2011., str. 289–309.
  10. Anthony J. Steinbock, Moral Emotions: Reclaiming the Evidence of the Heart, Northwestern University Press, Evanston, Illinois 2014.
  11. Dan Zahavi, »Phenomenology of Empathy«, u: Dan Zahavi (ur.), Self and Other: Exploring Subjectivity, Empathy, and Shame, Oxford University Press, Oxford 2016., str. 112–152.

Izborni kolegij na studijima
Stari studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 7. semestar
Novi i reformirani studiji
  1. Filozofija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
Fakultetska ponuda
  • Prijediplomski studij: Zimski semestar