ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2026. / 2027.

Sociologija mladih

 

Naziv
Sociologija mladih
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS
4
Šifra
295549
Semestri
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje osnovnih teorijskih znanja iz područja sociologije mladih, koja će pridonijeti
boljem razumijevanju iskustava, prilika i prepreka s kojima se mladi suočavaju u suvremenom hrvatskom društvu. Osim
teorijskog znanja stječu se i empirijska znanja o iskustvu mladih u kontekstu društvenih promjena, interpretirajući načine na koje
zapošljavanje, obrazovanje, obitelj, spol, društvena klasa, kultura mladih i prostor na različite načine oblikuju značenje mladih
osoba u 21. stoljeću. Analizom postojećih empirijskih istraživanja studenti će osmisliti vlastiti nacrt istraživanja iz područja
suvremene sociologije mladih.
Sadržaj
  1. Sadržaj kolegija uključuje: 1. Objašnjenje temeljnih značajki sociologije mladih (kvaliteta života, životne tranzicije, kultura mladih, društvena integracija, građanska participacija, društvene nejednakosti i dr.); 2. Upoznavanje studenata s društvenim položajem, obrascima ponašanja, vrijednostima i stavovima suvremene generacije mladih kao pokazatelja njihovih potreba, problema i potencijala; 3. Predstavljanje istraživačkih podataka o mladima u Hrvatskoj prema temeljnim sadržajnim domenama (obitelj i prijatelji; obrazovanje; tržište rada i prostorna mobilnost; politika i participacija; društveno povjerenje i vrijednosti; slobodno vrijeme, stil života i rizična ponašanja); 4. Rasprava o (ne)uključenosti mladih u razvoj društva i produkciju kulture kao njeni aktivni potrošači i proizvođači; 5. Analiza postojećih empirijskih radova iz sociologije mladih i osmišljavanje novih istraživačkih tema.

Ishodi učenja
  1. Raspraviti o društvenim fenomenima i procesima na temelju relevantnih podataka u pisanom i usmenom obliku.
  2. Objasniti osnovne sociološke koncepte o kulturi, identitetu i društvenim razlikama.
  3. Koristiti statističke podatke u analizi društvenih fenomena i procesa.
  4. Raspraviti aktualne društvene pojave iz sociološke perspektive.
  5. Kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanosti.
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija predviđena su predavanja i seminarska nastava. Pri tome će se koristiti metode prezentacije uz pomoć multimedijalnih pomagala i metode rasprave. Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature te provedba samostalnih zadataka. Kolegij uključuje i terensku nastavu i/ili gostujuće predavače iz relevantnih tema kolegija kada će to biti moguće realizirati.
Metode ocjenjivanja
Obvezni redoviti dolasci na nastavu (do tri izostanka). Studenti su obvezni pripremiti se za svaki seminarski termin, a njihovo sudjelovanje u raspravi će se bilježiti. Do kraja semestra studenti su dužni izvršiti samostalni radni zadatak, odnosno pripremiti vlastiti nacrt istraživanja u obliku završnog pisanog rada. Postignuća studenata ocjenjuju se brojčanom ocjenom iz prisustvovanja nastavi, sudjelovanja u seminarskim raspravama, kolokvija (vrednuje se usvojenost temeljnih pojmova i znanja iz sociologije mladih) te završnog pisanog rada (vrednuje se razumijevanje i primjena socioloških znanja na odabranom primjeru).

Obavezna literatura
  1. France, A. (2007). Understanding youth in late modernity. Berkshire: Open University Press. (odabrana poglavlja)
  2. Gvozdanović, A., Adamović, M., Antulić Majcen, S., Baketa, N., Đokić, R., Ilišin, V. i Potočnik, D. (2024). Studija o mladima Hrvatska 2024: mladi u vremenu neizvjesnosti. Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung. (odabrana poglavlja)
  3. Gvozdanović, A., Ilišin, V., Adamović, M., Potočnik, D., Baketa, N. i Kovačić, M. (2019). Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./2019. Zagreb: Friedrich Ebertt Stiftung. (odabrana poglavlja)
  4. Ilišin, V.; Bouillet, D.; Gvozdanović, A. i Potočnik, D. (2013). Mladi u vremenu krize. Prvo istraživanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Friedrich Ebert Stiftung. (odabrana poglavlja)
  5. Ilišin, V. i Spajić Vrkaš, V. (2017). Generacija osujećenih: mladi u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura
  1. Brake, M. (1980). The Sociology of Youth Culture and Youth Subcultures Sex and Drugs and Rock ‘n’ Roll?. New York: Routledge.
  2. Brake, M. (1985). Comparative youth culture: The Sociology of Youth Cultures and Youth Subcultures in America, Britain and Canada. New York: Routledge.
  3. Blossfeld, H. P., Klijzing, E., Mills, M. i Kurz, K. (2006). Globalization, Uncertainty and Youth in Society. New York: Routledge.
  4. France A., Coffey, J., Roberts, S. i Waite, C. (2020). Youth Sociology. New York: Red Globe Press.
  5. Furlong, A. i Cartmel, F. (1997). Young People and Social Change. Buckingham: Open University Press. New York: Routledge.
  6. Radin, F., Ilišin, V., Baranović, B., Štimac Radin, H. i Marinović Jerolimov, D. (2002). Mladi uoči trećeg milenija. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
  7. Wyn, J. i Cahill H. (2015). Handbook of Children and Youth Studies. Singapore: Springer.
  8. Wyn, J. i White, R. (1997). Rethinking Youth. Crows Nest: Allen & Unwin.
  9. Naterer, A. i Potočnik, D. (2025). Two Countries, One Crisis: The YO-VID22 Pandemic Study. Maribor: University of Maribor Press.

Izborni kolegij na studijima
Novi i reformirani studiji
  1. Sociologija, sveučilišni prijediplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
  2. Sociologija, sveučilišni prijediplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar