Cilj je kolegija upoznavanje studenata s nekima od temeljnih pojmova politike na deskriptivan, a ne na interpretativan način, njegujući postupak učenja i poučavanja usmjerenog na studenta. Kolegij stoga kombinira znanja i pripadnu literaturu humanističkih i društvenih znanosti, dajući opći i deskriptivni znanstveni uvid u temeljno političko pojmovlje. Cilj je kolegija, također, u današnjem kontekstu konfuznog razumijevanja političkih fenomena, fluidnosti u pristupu, dominacije interpretativnosti te osobito društveno nekritičkog zauzimanja političkih stavova, dati temeljna pojmovna određenja. Literatura se stoga ne temelji na primarnim izvorima, poput izvornih djela filozofa politike ili političkih teoretičara (što je dio filozofije politike i političke teorije), već na kompendijima, udžbenicima i leksikografskim djelima koja sadržavaju same pojmove obrađene iz filozofske, politološke, pravne, sociološke i ekonomske perspektive, upravo kako bi bili obrađeni u cijelosti i s različitih aspekata. Kolegij je ponuđen i na fakultetsku/vanjsku izbornost diplomske razine studija na kojoj se od studenata i studentica očekuje usmjerenje prema daljnjem studiranju, ali i prema temama istraživanja te će se stoga izvoditi svake četiri godine, prateći završenje trogodišnjeg ciklusa prijediplomskoga studija.
Uz predavanja, kolegij će u jednakoj mjeri sadržavati i interaktivne te participativne metode pomoću kojih će za svaki nastavni sat studenti i studentice pripremiti referat o tjednoj aktualnoj političkoj temi o kojoj će se temeljem obrađenoga pojmovlja diskutirati, čime će se postići dinamika i uključenost studenata i studentica u suvremena politička zbivanja. Ispit se sastoji od odabranih pojmova primarne (A) literature te: ili jednoga djela iz popisa sekundarne (B) literature koje studenti i studentice sami izabiru, ili temeljem studentskoga izlaganja u sklopu nastave kojim se kompenzira obveza odabira djela iz (B) literature.
