ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2025. / 2026.

Teatrologija i dramatologija: Gluma i drama

 

Naziv
Teatrologija i dramatologija: Gluma i drama
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
131549
Semestri
zimski, ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija jest pozabaviti se uzajamnim implikacijama glumačke i dramske prakse. Stoga će kolegij skrenuti pozornost na trusnu povijest socijalnog statusa glumačke profesije, ali i na teoriju glume, naime poetiku, estetiku i etiku glumačke umjetnosti, koja je - upravo poput umijeća spisateljske tvorbe dramskog lika - od svojih začetaka rubila sa samim promjenjivim poimanjem ljudske osobnosti. Posebna će se pozornost posvetiti europskoj, a tako i hrvatskoj tradiciji glumačke prakse, ali i eurocentrizmu percepcije i vrednovanja glumačke izvedbe, kao i raznolikim pokušajima transkulturnog otvaranja i auto-referencijskog izlaganja što su ih ponudile glumačke poetike 20. i početka 21. st.

Sadržaj
  1. Upoznavanje sa studentima, načinom rada, literaturom i načinom vrednovanja, te uvod u problematiku kolegija
  2. Gluma u antici (Euripid, Medeja, Gönz-Moačanin, Kvintilijan)
  3. Od srednjovjekovnog i humanističkog glumca-amatera do profesionalca komedije dell'arte (Batušić, Posavac, Apollonio)
  4. "Nisam ono što glumim": Engleska nasuprot Francuskoj u 17. st. (Molière, Versailleska improvizacija; Shakespeare, William, Kako vam se sviđa; Na tri kralja; Kott)
  5. Buđenje znanosti o glumi: između “plastične umjetnosti” i “poezije” (Diderot, Goethe, Lessing, Goldoni, Gostioničarka Mirandolina)
  6. Emocionalizam i personalizam, internacionalizacija repertoara (H. Ibsen, Kuća lutaka ili Hedda Gabler, Lewes).
  7. Gluma između drame i režije, naturalizma i avangardizma (Craig, Stanislavski, Čehov, Galeb; Mesarić, Kozmički žongleri, odlomak)
  8. Kolokvij
  9. Humorizam ili rastjelovljenje? (Pirandello, Večeras se improvizira; Jouvet)
  10. Euroazijski spoj I (Mejerholjd, Brecht, Onaj koji govori da i onaj koji govori ne)
  11. Osobnost, prostor, tekst (Gavella, Brook, Marinković, Glorija)
  12. Glumac atlet srca i umjetnost performansa (Artaud)
  13. Euroazijski spoj II (Grotowski, Barba)
  14. Post-drama, post-gluma? (Heiner Müller, Hamletmašina, Lehmann, Pavis)
  15. Test

Ishodi učenja
  1. definirati ključne elemente teatrološke i dramatološke pojmovne i metodološke aparature
  2. primijeniti teatrološke pojmove i metode u analizi odnosa glumačke umjetnosti i dramskih tekstova
  3. analizirati dramske književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom kazališnom razdoblju i pripadnoj glumačkoj poetici
  4. uočiti i razlikovati oblike i stilove glumačke izvedbe na koje računaju dramski tekstovi, kao i kategorije kazališnih organizacija, specijalizirane kazališne građevine i publike karakteristične za pojedina povijesna razdoblja
Metode podučavanja
podučavanje i raspravljanje, grupni rad, samostalna izlaganja i pismeni zadaci
Metode ocjenjivanja
sudjelovanje u radu 10%, izlaganje 30%, pismeni test 30 %, seminarski rad 30%

Obavezna literatura
  1. Fischer-Lichte, Erika (2010) Povijest drame I i II, Zagreb: Disput.
  2. Roach, Joseph (2005) Strasti glume, Zagreb: ITI.
Dopunska literatura
  1. Apollonio, Mario (1985) Povijest komedije dell'arte (III dio, "Rekonstrukcija”), Zagreb: Cekade, 97-132.
  2. Artaud, Antonin (2000) Kazalište i njegov dvojnik, Zagreb: ITI.
  3. Barba, Eugenio (1977) "Treći teatar", Prolog IX, 32, 153-173.
  4. Batušić, Nikola (1991) Narav od fortune (prva dva poglavlja), Zagreb: August Cesarec i Matica hrvatska.
  5. Brecht, Bertolt (1966) Dijalektika u teatru (dio "O glumi i pozornici" i „O kineskom teatru»), Beograd: Nolit.
  6. Brook, Peter (1972) Prazni prostor, Split: Marko Marulić.
  7. Craig, E. G. (1980) O umjetnosti kazališta (poglavlje "Glumac i nadmarioneta"), Zagreb: Cekade.
  8. Diderot, Denis (1958) Paradoks o glumcu, Zagreb: Zora.
  9. Gavella, Branko (2005) Teorija glume (poglavlje "Formiranje nove glumčeve ličnosti"), Zagreb: Akcija, 193-219.
  10. Goethe, J. W. (1995) "Pravila za glumce", Teatar & teorija 2, 73-79.
  11. Gonz-Moačanin, Klara (2002) Izvedbena obilježja klasičnih kazališnih oblika (poglavlje "Grčka tragedija"), Zagreb: Hrvatsko filološko društvo.
  12. Grotowski, Jerzy (2006) Ka siromašnom pozorištu, Beograd: D. Ilić.
  13. Jouvet, Louis (1983) Rastjelovljeni glumac (prva četiri poglavlja), Zagreb: Cekade.
  14. Kott, Jan (1997) Rozalindin spol, Zagreb: Znanje, (poglavlje «Rozalindin spol», 157-182)
  15. Kvintilijan (1985) O obrazovanju govornika (VI i XI knjiga), Sarajevo: Veselin Masleša.
  16. Lehmann, Hans-Thies (2001) "Exit the Actors", Frakcija, magazin za izvedbene umjetnosti 20-21, 5-11.
  17. Lessing, G. E. (1950) Hamburška dramaturgija (prvih pet pisama), Zagreb: Državno izdavačko poduzeće Hrvatske.
  18. Lewes, George Henry (1957) On actors and the art of acting, New York: Grove Press (poglavlje po izboru).
  19. Meierhold, V. E. (1971) "Rekonstrukcija kazališta"u: Teatar XX. stoljeća, prir. T. Sabljak, Split-Zagreb: Matica hrvatska, 49-68.
  20. Pavis, Patrice (2018) Rečnik izvedbenosti i savremenog pozorišta (natuknice “Afekat”, “Art brut”, “Aura”, “Autentičnost”; “Autobiografija”, “Autofikcija”, “Autorefleksivnost”, “Bodi art”, “Inkarnacija”, “Kiborg”, “Parada nakaza”, “Pokret”, “Postura”, “Pripovedač-glumac, “Telo i telesnost” i “Umetnički kolektiv”), Beograd: Klio.
  21. Posavac, Zlatko (1985) "Ars Histrionica", Dani hvarskog kazališta, knjiga II, Split: Književni krug, 116-132.
  22. Stanislavski, K. S. (1991) Rad glumca na sebi I, Zagreb: Cekade (poglavlja Radnja, Kad bi, date okolnosti; Mašta; Osjećanje istine i vjera; Emocionalno pamćenje; Unutarnje scensko samoosjećanje; Podsvijest u glumčevom scenskom samoosjećanju).