Naziv
Teorija književnosti: Uvod u kulturalne studije
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS
6
Šifra
64214
Semestri
zimski, ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Namjera je kolegija uvod u problemsko područje znanja koje se od početka šezdesetih godina, potaknuto fenomenima popularne kulture, naziva kulturalnim studijima. Dominantno zaokupljeni odnosom kulturalnih formi i oblika moći, kulturalni studiji tematiziraju promjene u suvremenoj (popularnoj) kulturi kao »sukobe oko značenja« koji proizlaze iz različitih socijalno diferenciranih »načina života«, oprečnih strategija komunikacije i suprotstavljenih modela reprezentacije. Uz pokušaj određenja disciplinarnih prožimanja (književna teorija, etnografija, sociologija, teorija medija, historiografija, filozofija), govorit će se o utjecaju marksizma, kulturalizma, semiotike, strukturalizma, poststrukturalizma, feminizma i postkolonijalnog diskurza, kao i o ključnim problemima ideologije i hegemonije. Ponajviše pažnje posvetit će se radu CCCS-a (Centre for Contemporary Cultural Studies) Sveučilišta u Birminghamu i njegovim glavnim predstavnicima (Stuart Hall, Paul Willis, Richard Johnson, Angela McRobbie, Paul Gilroy i dr.), odnosno njihovim analizama popularne kulture, subkulture, radničke kulture, medija, televizije i njezine publike, popularnih magazina, obrazovnog sustava, roda i rase.
Sadržaj
  1. Konstituiranje kolegija. Osnovne kategorije
  2. Ishodišta kulturalnih studija: Raymond Williams
  3. Richard Hoggart, "The Uses of Literacy" (1957) i CCCS
  4. Stuart Hall
  5. Marksizam, strukturalizam/semiotika, etnografija
  6. Kultura radničke klase
  7. Subkulture
  8. Popularna (ženska) kultura
  9. Popularna književnost
  10. Kulturalni studiji i televizija
  11. Mediji: moralna panika, zakon i red I.
  12. Mediji: moralna panika, zakon i red II.
  13. Rasa i kultura
  14. Mjesto kulturalnih studija
  15. Završna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja
  1. definirati ključne elemente književnoteorijske pojmovne i metodološke aparature
  2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  3. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku
  4. procijeniti vlastite interese i kompetencije i odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja
Metode podučavanja
predavanja, seminari, rasprava, samostalni rad
Metode ocjenjivanja
pisani ispit

Obavezna literatura
  1. D. Duda, prir. (2006), Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Zagreb: Disput
  2. A. Gray i dr. prir. (2007) CCCS Selected Working Papers, vol. 1 & 2, London & New York: Routledge
  3. L. Althusser (2018) Ideologija i ideološki aparati države, Zagreb: Jesenski i Turk
  4. D. Strinati (1995), An Introduction to Theories of Popular Culture, London & New York: Routledge
  5. Kulturalni studiji i televizija (tematski blok), Hrvatski filmski ljetopis, br. 36, (2003), str. 169-214.
  6. Hebdige, Dick (1980) Potkultura. Značenje stila, Beograd: Rad
  7. du Gay, Paul, S. Hall, L. Janes, H. Mackay & K. Negus (1997) Doing Cultural Studies. The Story of the Sony Walkman, London: Sage
  8. Hall, Stuart; C. Critcher, T. Jefferson, J. Clarke & B. Roberts (1978), Policing the Crisis. Mugging, the State, and Law and Order. London: Macmillan
  9. Storey, John, prir. (1996), What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold
Dopunska literatura
  1. C. Barker (2000), Cultural studies: Theory and Practice, London: Sage
  2. S. During, prir. (1999), The Cultural Studies Reader, London & New York: Routledge
  3. D. Dworkin (1997), Cultural Marxism in Postwar Britain, Durham & London: Duke University Press
  4. G. Turner (1996), British Cultural Studies: An Introduction, London & New York: Routledg
  5. J. Storey (2001), Cultural Theory and popular Culture, Harlow, England; New York : Pearson Prentice Hall