Naziv
Grčka književnost: Grčka komedija
Organizacijska jedinica
Katedra za grčki jezik i književnost
ECTS bodovi
7
Šifra
51414
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
hrvatski
Satnica
Predavanja
15
Seminar
45
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
Ciljevi kolegija: Razumijevanje književopovijesnoga razvoja žanra i njegovih konvencija unutar širega društvenoga i književnopovijesnoga konteksta; kompetentno vrednovanje značenja književnopovijesne mijene generičkih obilježja te književne vrste; razumijevanje razlike između grčke, rimske i novovjekovne komedije; upoznavanje najvažnijih djela klasika komedije, Menandra i Aristofana. Na kolegiju se proučava razvoj grčke komedije od njezinih početaka, preko stare i srednje do nove atičke komedije, te njezin utjecaj na potonju zapadnoeuropsku dramsku književnost. Na odabranim ulomcima iz komedija Aristofana i Menandra studenti se upoznaju s povijesnim mijenama žanra i njegovih konvencija, kao i s antičkim teorijama o komediji i komičnome. Raspravljaju se i analiziraju relevantni suvremeni prilozi interpretaciji grčke komedije. Na temelju samostalnoga istraživanja, uz primjeren nastavnikov nadzor, studenti tijekom semestra prezentiraju najprije usmeno, a potom u pisanu obliku, originalan seminarski rad koji obrađuje neki od aspekata antičkoga komičkoga kazališta.
Sadržaj
  1. Uvodna terminološka razgraničenja. Aristotel o postanju komedije. Tekstovi: Aristotel, Poetika.
  2. Komedija u fragmentima: sicilska komedija, komedija prije Aristofana. Tekstovi: Epiharmo, Kratin. Eupolid.
  3. Uvod u Aristofanovu komediju. Biografski i bibliografski podaci. Karakteristike stare komedije.
  4. "Najstariji" Aristofan. Društvena i politička pozadina komedije Aharnjani. Tekstovi: Aharnjani.
  5. Aristofan i Vitezovi. Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Vitezovi.
  6. Aristofan i Ose. Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Ose.
  7. Aristofan i Oblaci: Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Oblaci.
  8. Aristofan i Ptice. Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Ptice.
  9. Aristofan i Lizistrata. Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Lizistrata.
  10. Aristofan i Žene u narodnoj skupštini. Obilježja i specifičnosti ove komedije. Tekstovi: Žene u narodnoj skupštini.
  11. Menandar, Djevojka ošišane kose. Odabrani dijelovi.
  12. Menandar, Samljanka. Odabrani dijelovi.
  13. Menandar, Parničari. Odabrani dijelovi.
  14. Menandar, Štit. Odabrani dijelovi.
  15. Zaključni sat. Ponavljanje i sinteza razmotrenog gradiva.

Ishodi učenja
  1. prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke tragedije u kontekstu njezina nastanka i razvoja
  2. prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke tragedije u kontekstu njezina nastanka i razvoja
  3. prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke tragedije u kontekstu njezina nastanka i razvoja
  4. razumijeti značaj osobne invektive i opscenosti stare komedije te znati razloge zbog kojih se kroz razvoj žanra ona gubi
  5. razumijeti i razlikovati specifičnosti dikcije grčkih komediografa na tekstovima
  6. razumijeti obilježje performativnosti grčke komedije, grčke drame općenito, i njezinu vezanost za kazalište
  7. prepoznati i opisati osnovna obilježja grčke tragedije u kontekstu njezina nastanka i razvoja
Metode podučavanja
Korištene metode: individualni i grupni pristup; direktna metoda, korištenje računala i upotreba CD-a. Na svakom se satu tumači i obrađuje određena tekstualna cjelina iz odabranih grčkih komedija (dorska komedija, Aristofan, Menandar) s aspekta gramatičkih (morfologija/sintaksa), dijalektalnih (vezanost dijalekta i žanra) i leksičkih specifičnosti u društveno-političkom kontekstu. Na predavanju se tumači određena cjelina vezana za povijest komedijei povijest kazališta, a na seminaru se prolazi kroz dijelove komedija koje studenti predstavljaju u usmenim prezentacijama na temelju pripreme kod kuće. Studente se potiče na kritičko razmišljanje o grčkoj komediji kao književnoj vrsti i njezinim jezičnim specifičnostima.
Metode ocjenjivanja
Do početka ispitnih rokova studenti mogu izaći na kolokvije iz teorijskog dijela (građa s predavanja) i tekstualnog dijela kolegija (građa sa seminara) prema dogovoru s izvođačem nastave. Ispit na kraju semestra je pismeni i usmeni. Pismeni dio sadrži prijevod odlomka iz lektirnog teksta (15-20 redaka) i gramatički test. Za pristup usmenom ispitu oba pismena dijela moraju biti pozitivno ocijenjena.

Obavezna literatura
  1. Aristofan, Žabe
  2. Menandar, Mrzovoljnik
  3. Epiharmo, Kratin, Eupolid - fragmenti
  4. Aristofan, Aharnjani - odabrani dijelovi
  5. Aristofan, Vitezovi -
  6. Aristofan, Oblaci - odabrani dijelovi
  7. Aristofan, Ose - odabrani dijelovi
  8. Aristofan, Ptice - odabrani dijelovi
  9. Aristofan, Lizistrata - odabrani dijelovi
  10. Aristofan, Žene u narodnoj skupštini - odabrani dijelovi
  11. Menandar, Djevojka ošišane kose - odabrani dijelovi
  12. Menandar, Samljanka - odabrani dijelovi
  13. Menandar, Parničari - odabrani dijelovi
  14. Menandar, Štit - odabrani dijelovi
  15. Salopek, D.; Sironić, M. Grčka književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 7-187, Zagreb 1977
  16. Lesky, A. Povijest grčke književnosti (prev. Z. Dukat), Zagreb 2001
Dopunska literatura
  1. Dugdale, Eric. 2008. Greek Theater in Context. Cambridge - New York.
  2. Olson, S. D., Broken Laughter, Oxford, 2007
  3. Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori)

Obavezan predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar