. Glavni cilj kolegija jest upoznati studente s različitim pristupima istraživanju hrvatske povijesti 19. stoljeća, prvenstveno u okviru hrvatske historiografije. U tu svrhu na kolegiju će se analizirati reprezentativna djela najznačajnijih istraživača hrvatske povijesti 19. stoljeća, od onih najranijih, pa sve do suvremenih pristupa i tendencija. Osim toga, cilj kolegija je također produbiti znanja o smjerovima razvoja hrvatske historiografije u 20. stoljeću, kao i o različitim utjecajima i aproprijacijama europskih i svjetskih historiografskih kretanja. Naposljetku, kroz razmatranje historiografskih pristupa i smjerova razvoja stječe se i dublji uvid u samu problematiku hrvatske povijesti 19. stoljeća te u otvorene probleme koji zahtijevaju daljnje istraživačke napore.

1. Historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća 1. Uvod. Ciljevi kolegija. Pregled literature. Problemi hrvatske povijesti 19. stoljeća.
2. Smjernice razvoja hrvatske historiografije u 20. st.
3. Rana akademska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća (F. Šišić)
4. Publicistika o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća (J. Horvat).
5. Refleksije o vlastitom dobu: naprednjački pogled (M. Marjanović)
6. Akademski procvat hrvatske povijesti 19. stoljeća (J. Šidak, V. Bogdanov).
7. Otvaranje utjecajima „nove historije“ (M. Gross)
8. Hrvatske nacionalno-integracijske ideologije. Problem nacije i nacionalizma (M. Gross, N. Stančić)).
9. Vojna krajina kao historiografski problem
10. Pristupi povijesti Dalmacije i Istre u 19. stoljeću.
11. Problemi ekonomske historije (R. Bićanić, I. Karaman).
12. Radnički pokret i počeci socijalizma kao istraživačka tema socijalističke historiografije.
13. Suvremena hrvatska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća: teme i pristupi I.
14. Suvremena hrvatska historiografija o hrvatskoj povijesti 19. stoljeća: teme i pristupi II.
15. Zaključna razmatranja

1. identificirati ključne hrvatske povjesničare i osnovnu razvojnu veritkalu hrvatske historiografije
2. upoznati istraživačke probleme hrvatske povijesti 19. stoljeća
3. klasificirati metodološke i teorijske osnova različitih historiografskih pristupa
4. usporediti i sučeliti navedene teorije sukladno ideološkim postavkama
5. distingvirati činjenice od interpretacija pojedinih autora te akceptirati postojanje interpretativnog pluraliteta

izlaganje,deskripcija,komparacija; terenski rad, e-učenje

aktivnost na nastavi, pisani radovi, usmeni ispit

1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb, 1996.
2. Branimir Janković, Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb, 2016.

1. Srećko Lipovčan, Ljiljana Dobrovšak (ur.), Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva, Zagreb, 2005.
2. Iskra Iveljić, „Hrvatska historiografija o 19. stoljeću nakon sloma Jugoslavije“, Prispevki za novejšo zgodovino 19 (2004), 21-35.
3. Damir Agičić, „Doktorati iz povijesti u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata (1946-2008): Prilog istraživanju historije historijske znanosti“, Spomenica Josipa Adamčeka, Zagreb, 2009, 519-537.
4. Damir Agičić, Branimir Janković (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Zagreb, 2012.
5. Damir Agičić, Hrvatska Klio: o historiografiji i historičarima, Zagreb, 2015.
6. Neven Budak, “Hrvatska historiografija nakon 1990.: Pokazatelji s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu“, Historijski zbornik 56-57, 2003-2004, str. 91-110.
7. Magdalena Najbar-Agičić, U skladu s marksizmom ili činjenicama? Hrvatska historiografija 1945-1960, Zagreb, 2013.
8. Drago Roksandić, Kristina Milković Šarić (ur.), Vojna krajina u suvremenoj historiografiji, Zagreb, 2012.

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar
2. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar