Kolegiju je cilj da studenti upoznaju osnovne filmske škole, pravce, redatelje i probleme s kojima se susreće ruska filmska drama u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća. Polaznici će tako upoznati žanrovski problematičnu kategoriju drame te njezinom problematičnom opredjeljenju kao posebne filmske vrste. Studenti će teorijskim, ali i praktično-analitičkim radom na izabranim filmskim predlošcima steći uvid u tzv. bolna mjesta i bolne emocije s kojima se suočava ruska kinematografija sovjetskoga i postsovjetskoga perioda. U istraživanju egzistencijalnih, društveno-političkih i intimnih drama na filmskome platnu, studenti će kroz pojedinačni i grupni rad izučavati raznolikost filmskoga jezika i stilistiku različitih redatelja (od M. Kalatozova do A. Zvjaginceva), ali važnih pravaca i kretanja ruske kinematografije unutar koje su nastajali zakoni filmske dramaturgije i drame kao središnjega žanra ruske suvremene kinematografije.

1. 1. FILMSKA DRAMA – METODOLOŠKI PROBLEMI S DRAMOM. POSTAVKA PROBLEMA, IZUČAVANJE I POSTAVLJANJE GRANICA.
2. 2. NOVI FILMSKI JEZIK 1950-IH I 1960-H GODINA. BORBA PROTIV SHEMATIZMA. NOVI NARAŠTAJ RUSKIH REDATELJA.
3. 3. MIHAIL KALATOZOV KAO VJESNIK NOVOGA DISKURSA I NOVE RUSKE DRAME: ”LETJAT ŽURAVLI” I DRUGI FILMOVI.
4. 4. IZMEĐU POVIJESTI/BIOGRAFIZMA TE DUŠEVNOGA STANJA/EMOCIJA. DRAMA HERETIKA. FILM ”IVANOVO DETSTVO” A. TARKOVSKOGA.
5. 5. DRAMA U RAZDOBLJU TZV. ZASTOJA (L. BREŽNEVA) 1970-IH GODINA. DOMINACIJA EKRANIZACIJE I NJEZINE GRANICE. LJUBAVNE DRAME I MELODRAME ZABRANJENE REDATELJICE KIRE MURATOVE. FILMOVI ”KOROTKIE VSTREČI” I ”DOLGIE PROVODY” K. MURATOVE.
6. KOLOKVIJ
7. 8. RUSKA DRAMA DEVEDESETIH. NIKITA MIHALKOV. ”UTOMLENNYE SOLNCEM”, 1994. I SLUČAJ FILMA ”BRAT” A. BALABANOVA, 1997.
8. AUTORSKA DRAMA A. SOKUROVA. UVOD U GERMANA
9. FILM ”DOVLATOV” A. GERMANA MLAĐEGA
10. NOVI JEZIK DRAME. ANDREJ ZVJAGINCEV. FILM POVRATAK A. ZVJAGINCEVA.
11. KOLOKVIJ
12. ZAVRŠNA RAZMATRANJA

1. - spoznaja problematike s kojim se suočava filmska «drama» kao specifična filmska vrsta u ruskoj kinematografiji
2. - uvid u dominantne teme ruske filmske drame druge polovice 20. stoljeća
3. - prepoznavanje promjena koje nastupaju u ruskom filmskom diskursu početkom 21. stoljeća
4. - razumijevanje i prepoznavanje specifično ruskih postupaka i motiva u obradi egzistencijalnih, društvenih i drugih vrsta drama.
5. - usmeno i pismeno izlaganje na ruskome jeziku

- IZLAGANJE - RAZGOVOR, ORGANIZIRANA DISKUSIJA - POKAZIVANJE WEB MATERIJALA - OMEGA

2 kolokvija i pismeni ispit.

1. Frejlih, S. 2013. Teorija kino: ot Ejzenštejna do Tarkovskogo, Moskva: Akademičeskij proekt.
2. Margolit, E. 2012. Živye i mertvoe. Zametki k istorii sovetskogo kino 1920-1960-h godov, Sankt-Peterburg: Seans. Zorkaja, N. 2005. Historija otečestvennogo kino, Sankt-Peterburg: Aleteja.
3. Zorkaja, N. 2005. Historija otečestvennogo kino, Sankt-Peterburg: Aleteja.
4. Èjhenbaum, B. (ur.) 2001. Poètika kino, SPB: Kinopečat'.

1. Beumers, B. (ur.) 1999. Russia on Reels: The Russian Idea in Post-Soviet Cinema, I.B. Tauris: London/New York.
2. Lotman, Ju. 1973. Semiotika kino i problema kinoèstetiki, Èèsti Raamat: Tallin.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar