Kolegij se bavi kulturom i književnošću iznimno polifoničnog razdoblja ruske i sovjetske kasnosocijalističke povijesti. Premda je po sudu brojnih znanstvenika destaljinizacija započela već tijekom Drugog svjetskog rata, sveobuhvatnija je kritika monološke kulture socrealizma uslijedila nakon smrti Stalina 1953, stoga ćemo se tijekom rada na kolegiju baviti i novim tipovima junaka koji su se na valu liberalne odjuge razvijali u književnosti i filmu. Studenti će se upoznati s nekim od ključnih književnih tekstova prvog razdoblja kasnog socijalizma (do 1968.), među kojima i s djelima nobelovaca B. Pasternaka, A. Solženicyna i M. Šolohova. Posebna će se pozornost dati specifičnostima sovjetskoga / ruskog modela kasnog socijalizma, koji je bitno obilježen pregovaranjem i/ili rušenjem mitova nastalih tijekom prve polovice 20. stoljeća, poput mita o novom sovjetskom čovjeku, „svijetloj budućnosti“, Velikom Ocu-vođi, majci-Domovini, velikoj pobjedi tijekom Domovinskog rata i novom, solidarnom besklasnom društvu, na čije mjesto dolaze novi mitovi, prije svega mit o socijalizmu „s ljudskim licem“, novom „jednostavnom sovjetskom čovjeku“, mladima kao društvenoj snazi iznimne vrijednosti i utjecaja, individualizmu i Zapadu kao „imaginarnom Drugom“. Tijekom rada na kolegiju pokušat će se izbjeći promatranje ovog razdoblja ruske sovjetske kulturne povijesti kroz prizmu odrednice totalitarizma, koja heterogeno polje kulturnih i intelektualnih praksi svodi na jednoličnost i homogenost.

1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
2. Kulturna atmosfera „odjuge“. Ideja socijalizma „s ljudskim licem“ (sovjetska „lenjinijana“ – novi sovjetski mit o novom junaku). I. Erenburg, V. Pomerancev i O. Bergol'c o književnosti i umjetnosti: umjetnik kao samostalni i nezavisni istraživač stvarnosti. N. Zabolockij: Ottepel' (1953) V. Pomerancev: Ob iskrennosti v literature (1953)
3. Status i sudbina socrealističke poetike nakon Stalinove smrti 1953. i Hruščevljeve kritike „kulta ličnosti“ 1956. Temeljne tendencije u kulturi kasnog socijalizma. (Novi) mitovi (novog) tipa jednostavnog sovjetskog čovjeka: mladost, individualizam, Zapad. Šezdesetaši – nova generacija sovjetske inteligencije. Lirika „šezdesetaša“: E. Evtušenko, R. Roždestvenskij, A. Voznesenskij. Film: Ja šagaju po Moskve (red. G. Daneli, 1963)
4. Bulat Okudžava. Novi estetski principi. Žanr autorske pjesme. Arbat kao „mikrodomovina“ i kao etičko središte svijeta. Poezija Bulata Okudžave.
5. „Proza u trapericama“. Novi tip mladog refleksivnog pripovjedača. Proza o mladima i za mlade. Stil kao iskaz bunta i društvenoga protesta. Elementi opozicije prema proizvodnome romanu socrealizma; Zapad kao „imaginarno Drugo“; grad kao poprište reprezentacije novih mitova (moda urbane mladeži) Vasilij Aksenov: Kollegi (1960)
6. Vasilij Aksenov: Kollegi (1960) Film: Kollegi (red. A. Saharov, 1962)
7. Drugi svjetski rat na filmu. Film: Ballada o soldate (red. G. Čuhraj, 1959) Film: Letjat žuravli (red. M. Kalatozov, 1957)
8. Oživljavanje socrealističke koncepcije ličnosti. „Jednostavni sovjetski čovjek“ kao nositelj estetskog ideala. Žanr „monumentalne pripovijesti“. Tema sjećanja na Drugi svjetski rat. Mihail Šolohov: Sud'ba čeloveka (1956-1957)
9. Poetika Aleksandra Solženicyna. Tko je „jednostavan sovjetski čovjek“? Dokumentarizam umjetničke proze. Gulag. Kronotop logora. Aleksandr Solženicyn: Odin den' Ivana Denisoviča (1959)
10. Aleksandr Solženicyn: Odin den' Ivana Denisoviča (1959) Varlam Šalamov: Nagrobnoe slovo, Sentencija i Perčatka iz: Kolymskie rasskazy (1954-1962)
11. Uvod u čitanje romana Doktor Živago.
12. Boris Pasternak. Lik inteligenta 20. stoljeća / lik idealnog šezdesetaša – liječnik i pisac: Bоris Pasternak: Doktor Živago, 1957.
13. Boris Pasternak: Doktor Živago, 1957.
14. Boris Pasternak: Doktor Živago, 1957. Sovjetski Savez očima Hollywooda. Film: Doktor Živago (red. D. Lean, 1965)
15. Ponavljanje, zaključivanje.

1. upoznati se s ključnim informacijama o kulturnoj atmosferi vremena nakon Stalinove smrti i znati situirati književnost u kulturnom polju
2. koristiti se primjerenom književnoteorijskom i metodološkom aparaturom u analizi književnih djela
3. razumjeti značenje temeljnih koncepata kasnosocijalističke kulture i njihovu vezu s prošlošću
4. nabrojati temeljna strujanja u književnosti i popularnoj kulturi onoga vremena, znati vidjeti razlike i sličnosti među njima
5. umjeti povezati nove pojave u književnosti i kulturi kasnog socijalizma s tendencijama iz prošlosti, s lokalnim (ruskim), ali i globalnim (svjetskim) kontekstom

klasično predavanje, diskusije uz pomno čitanje književnih i tekstova kritike, gledanje filmova i video isječaka, izlaganje seminarskih radova / eseja, Power Point prezentacije, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu.

pohađanje nastave, seminarski rad, priprema za kontinuiranu provjeru znanja, kolokviji.

1. književni predlošci, filmovi (navedeno pod nastavnim jedinicima)

1. Čuprinin, S. I. 1989. Ottepel': 1953-1956. Stranicy russkoj sovetskoj literatury. Moskva.
2. Flaker, A. 1983. Proza u trapericama. Zagreb: SNL.
3. Gorusch, A. E.; Koenker, D. P. (ur.) The Socialist Sixties. Crossing Borders in the Second World. Bloomington and Indianapolis: Indiana University Press.
4. Jurčak, A. 2017. Èto bylo navsegda, poka ne končilos'. Poslednee sovetskoe pokolenie. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
5. Kremencov, L. P. (ur.). 2002. Russkaja literatura XX veka. V dvuh tomah. Tom 2: 1940-1990-e gody. Moskva: Academia.
6. Lebina, N. B. 2015. Povsednevnost' èpohi kosmosa i kukuruzy: destrukcija bol'šogo stilja. Leningrad 1950-1960-e gody. Sankt-Peterburg: Pobeda.
7. Lejderman, N. L. i Lipoveckij, M. N. 2003. Sovremennaja russkaja literatura 1950-1990- e gody. T. 1. Moskva.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar