Tijekom rada na kolegiju studenti će stjecati znanja povezana s iznimno zanimljivim razdobljem ruske i sovjetske povijesti, koje je obuhvaćeno povijesnim nazivom kasni socijalizam. Pluralizam (polifoničnost) kulture, koji je uslijedio nakon smrti Stalina 1953., odrazio se na svim područjima djelovanja tadašnjih umjetnika. U kasnijem se je razdoblju (1968-1990-e) kasnog socijalizma nastavilo raslojavanje kulture, no na bitno subverzivniji način u odnosu na u načelu optimistično razdoblje „odjuge“. Tijekom tog razdoblja socrealistička kultura i književnost, kao i mitovi proizašli iz prve polovice 20. stoljeća, poput mita o novom čovjeku, „svijetloj budućnosti“, Velikom Ocu-vođi, majci-Domovini, velikoj pobjedi tijekom Domovinskog rata i novom, solidarnom besklasnom društvu, postaje ključno tematsko i stilsko polje umjetničke polemike. Pritom je specifičnost kasnijeg razdoblja kasnog socijalizma u tome što, za razliku od ranijeg razdoblja (do 1968.), na ispražnjeno mjesto starih mirova ne dolaze novi te se demitologizacija na različite načine upisuje i zrcali u književnosti i kulturi toga razdoblja. Polifoničnost sovjetske ruske kulture u tom je razdoblju još radikalnija te su najzanimljiviji tekstovi dolazili iz „deteritorijaliziranih“ miljea undergrounda, samizdata, tamizdata i, na koncu, emigracije. Studenti će se upoznati s ključnim književnim djelima toga razdoblja i filmskim uradcima koji su kreirali to dinamično i ambivalentno kulturno polje kao polje radikalnije izraženog otpora prema dominantnim ideološkim strujanjima.

1. Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
2. Novi tip književnoga subjekta – tip „čudaka“. Uvod u tzv. derevenskuju prozu. V. Šukšin: Čudik, 1967.
3. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze
4. Ruralni tematski krug u ruskoj sovjetskoj prozi kasnog socijalizma. „Seoska proza“ kao jedan od najvažnijih književnih pravaca u kulturi kasnog socijalizma. Arhetipski oslonci ruralne proze: selo, majka, dom, zemlja. Opozicija selo – grad. V. Rasputin: Proščanie s Materoj, 1976. – poetski manifest ruske sovjetske ruralne proze
5. Kantautorska poezija V. Vysockog i A. Galiča. Subverzivnost kantautorske poezije. Poetika „nadryva“. „Junaci u ulogama“.
6. Politika književnosti. Soc-art (Kosolapov, Komar & Melamid; I. Kabakov i dr.); klasici moskovske konceptualističke škole. D. Prigov: Apofeoz milicanera, 1978. i V. Sorokin: Otkrytie sezona, 1979-1984.
7. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970.
8. Uvod u ruski postmodernizam. Svijet kao tekst. Roman-poema. Pseudoautobiografija. V. Erofeev: Moskva-Petuški, 1969-1970.
9. Razine estetskog prevrednovanja u Bitovljevoj prozi. Intertekstualnost. Puškin kao književni i kulturni mit. A. Bitov: Fotografija Puškina, 1985.
10. Poezija I. Brodskog. Roždestvenskij romans, 1961; Reč’ o prolitom moloke, 1967; Konec prekrasnoj èpohi, 1969.
11. Neorealistička proza S. Dovlatova. Pseudodokumentarizam. S. Dovlatov: Šoferskie perčatki, Kurtka Fernana Leže, 1986.
12. Ponavljanje, zaključivanje.
13. Ponavljanje, zaključivanje.
14. Ponavljanje, zaključivanje.
15. Ponavljanje, zaključivanje.

1. upoznati se s temeljnim odrednicama književnosti i kulture nakon dolaska L. Brežneva na vlast, do perestrojke i M. Gorbačova
2. uvidjeti razlike i sličnosti s prethodnim razdobljem, tzv. odjugom, kao i s ruskom kulturnom i književnom tradicijom
3. prepoznati značenje novih smjerova u tadašnjoj književnosti i kulturi (primjerice, seoska ili postmodernistička djela) za razvoju kasnije književnosti i kulture
4. uvidjeti ulogu društvenih, političkih, ideoloških i ekonomskih promjena na književnost
5. uspješno primijeniti književno-teorijsko i metodološko pojmovlje u analizi književnih djela

klasično predavanje, raspravljanje, izlaganje seminarskih radova / eseja, Power Point, video isječci, film, analiza teksta, usporedba teksta i filma, close reading, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu.

pohađanje nastave, seminarski rad, priprema za kontinuiranu provjeru znanja, kolokviji.

1. Književni tekstovi (obavezni) – navedeni u planu rada po tjednima.

1. Богданова, О. 2004. Постмодернизм в контексте русской современной литературы. Санкт-Петербург. (отрывки)
2. Гройс, Б. 1993. Постутопическое искусство: от мифа к мифологии.; Дизайнеры подсознания и их публика.; Московский концептуализм, или репрезентация сакрального. В: Искусство утопии. Gesamtkunstwerk Stalin. Статьи. Стр. 99-147; 224-231.
3. Лейдерман, Н. Л.; Липовецкий, М. Н. 2003. Современная русская литература 1950-1990-е годы. Т. 2. Москва. (отрывки)
4. Ugrešić, D. 1980. Nova ruska proza. Kretanja u ruskoj sovjetskoj prozi 70-ih godina. Zagreb.
5. Ugrešić, D. 1989. Pljuska u ruci (Antologija alternativne ruske proze). Zagreb.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 6., 8. semestar