Cilj: Zadobivanje interkulturne kompetencije u čitanju, istraživanju kritičke recepcije, tumačenju i pisanju književne kritike i esejistike. Sadržaj: Problematika književne kritike i esejistike, osobito tema – kritičke recepcije druge/strane književnosti u nacionalnom kulturnom kontekstu – relativno se rijetko javlja kao izdvojeno stručno i znanstveno područje, a može biti višestruko svrhovito. Osim što se analizira funkcija i svrha književne kritike (novinske, časopisne) i priroda esejistike, njezin stil, teme i sugestivnost, kao i određena razlika u odnosu na znanstveno i stručno pisanje o književnosti, otvaraju se pitanja nužnosti i svrhe korištenja kritike u akademskom pisanju, njezine spoznajne vrijednosti, osobito one nastale u međuknjiževnom dijalogu sudionika dviju ili više nacionalnih kultura. Iako se u osnovi uzimaju primjeri iz hrvatske književne kritike o južnoslavenskim književnostima, nisu isključene kao teme seminarskih radova i analize kritika iz drugih južnoslavenskih kultura, posebno slovenske i bosanske (bosanskohercegovačke, bošnjačke). Ne na kraju, bit će riječi i o pisanju međuknjiževne kritike danas; mogu se, umjesto seminarskog rada, napisati najmanje dvije književne kritike o suvremenim piscima (po 3 do 5 stranica) iz koje druge južnoslavenske književnosti (npr. o romanu Tome Podstenšeka, Kamen, škare i papir ili knjizi Selidba Miljenka Jergovića, koja je dogovorena kao obavezna za sve koji će pisati kritiku; drugu kritiku studenti biraju sami). Sadržaji kolegija su prirodno otvoreni problematici književnih prijevoda južnoslavenskih književnosti na hrvatski (na bosanski, srpski ili crnogorski) jezik, njihovom filološkom, jezično-stilskom, kao i književno-estetskom vrednovanju u kontekstu kulture unutar koje se pojavljuju.

1. - uvodi se problematika književne kritike i esejistike, osobito tema – kritičke recepcije druge/strane književnosti u nacionalnom kulturnom kontekstu
2. - analizira se funkcija i svrha književne kritike (novinske, časopisne) i priroda esejistike, njezin stil, teme i sugestivnost, kao i određena razlika u odnosu na znanstveno i stručno pisanje o književnosti,
3. - otvaraju se pitanja nužnosti i svrhe korištenja kritike u akademskom pisanju
4. - posebno se analiziraju književne kritike nastale u međuknjiževnom dijalogu sudionika dviju ili više nacionalnih kultura
5. - međuknjiževna kritika A. G. Matoša
6. - problematika kritičke recepcije (slovenske) književnosti u hrvatskom kulturnom kontekstu
7. - kritička recepcije drame i kazališta (Milan Begović)
8. - kritička recepcija poezije (Antun Šoljan); problematika književnih prijevoda južnoslavenskih književnosti na hrvatski (na bosanski, srpski ili crnogorski) jezik, njihovom filološkom, jezično-stilskom, kao i književno-estetskom vrednovanju
9. - kritička recepcija srpske proze i poezije (Iror Mandić, Velimir Visković)
10. - kritike Zvonimira Mrkonjića, Tonka Maroevića, Zdravka Zime, Vinka Brešića, Krešimira Nemeca
11. - suvremena kritika Krešimira Bagića, Miroslava Mićanovića i Jagne Pogačnik (prema izboru studenata)
12. - čitanje i analiza studentskih kritika
13. - čitanje i analiza studentskih kritika
14. - završni kolokvij za sve one koji svoju kritiku nisu predstavili tijekom semestra u seminarima
15. - zaključno predavanje o ocjene studentskih kritika

1. Savladati čitanje i tumačenje esejistike i književne kritike
2. Znati prepoznati međuknjiževne situacije, nova prevedena djela iz južnoslavenskih književnosti, časopise i književne kritičare u domicilnom kulturnom kontekstu .
3. Moći kritički promišljati i izraziti svoje mišljenje u formi eseja ili književne kritike.
4. Integrirati znanje o interliterarnim procesima, posebno u odnosu hrvatske prema ostalim južnoslavenskim književnostima.
5. Kritički zastupati mišljenje o interkulturnom procesu u postjugoslavenskoj književnoj situaciji.

Kolegij je kao obavezi-izborni namijenjen prvenstveno studentima diplomskoga studija južne slavistike (oba usmjerenja, ali osobito onima koji studiraju književno-interkulturni smjer), kao i studentima komparativne književnosti, kroatistike i drugih slavističkih studija koji se žele okušati u pisanju književne kritike. Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, čitati određenu kritičku literaturu te aktivno sudjelovati u nastavi na više načina: seminarskim raspravama o analiziranim kritikama i aktualnom književnom životu, pripremati seminarske radove, ali i samostalno pokušati pisati književne kritike i eseje.

Ispitne obaveze: Održana prezentacija seminarskom rada ili književne kritike; seminarski rad od pola do jednog arka (od 8 do 16 stranica) može se zamijeniti s dvije književne kritike, odnosno kraćim novinskim kritikama, u ukupnom opsegu od 8 do 10 kartica (1 kartica 1800 znakova s prazninama). Ocjena seminarskoga rada ili ocjene iz kritika su i konačne ocjene.

1. Zvonko Kovač, Kritika knjigoslovlja i druge kritike, Osijek: Revija, 1987.
2. Terry Eagleton, Književna teorija, SNL, Zagreb, 1987.
3. Hrvatska književna kritika, Teorija i praksa, Zagreb: Matica hrvatska, 2005.
4. Književna kritika i esejistika izabranih autora (npr. A. G. Matoša, Tina Ujevića, Milana Bogdanovića, Antuna Šoljana, Cirila Zlobeca, Midhada Begića i dr.)
5. Književna kritika i esejistika suvremenih književnih kritičara (prema izboru nastavnika i studenata).
6. Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike, Ur. Miljenka Buljević i Luka Ostojić, Zagreb: Booksa-Kurziv, 2018.

1. Svetozar Petrović, Priroda kritike, Zagreb: Liber, 1972. (selektivno)
2. Branimir Donat, Udio kritike, Zagreb: Znanje, 1970.
3. Igor Mandić, Kaj ste pisali, bre? Šta ste napisali, bre?, Beograd: Službeni glasnik, 2011. (selektivno
4. Antun Šoljan, Trogodišnja kronika poezije hrvatske i srpske, 1960-1962, Naprijed, Zagreb, 1965.
5. Velimir Visović, U sjeni FAK-a, V.B.Z., Zagreb, 2006.
6. Veselko Tenžera, Preživljuje dobro pisanje, O hrvatskim piscima, Zagreb: Znanje, 1995. (izbor kritika, i iz drugih njegovih knjiga).
7. Zdravko Zima, Noćna strana uma, Mladost, Zagreb, 1990.
8. Vinko Brešić, Kritike, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2008.
9. Krešimir Bagić, Brisani prostor, Meandar, Zagreb, 2002.
10. Zvonko Kovač, Interpretacijski kontekst, ICR, Rijeka, 1987. (selektivno)

1. Češki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2., 4. semestar
   • smjer Prevoditeljsko-kulturološki, 2., 4. semestar
2. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezično-prevoditeljski, 2., 4. semestar
   • smjer Književno-interkulturalni, 2., 4. semestar
3. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2. semestar
4. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
5. Poljski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar