Usvajanje znanja o razvoju pedagogijske teorije i prakse u Hrvatskoj, u komparaciji s pedagogijom i školstvom drugih zemalja. Osposobiti studente za analizu kontekstualnih odrednica, uzroka i stanja različitih aspekata pedagogijske teorije i prakse u Hrvatskoj u pojedinim društvenim razdobljima te za kritičku prosudbu stanja i predviđanje njihovog mogućeg razvoja, u skladu s kompetencijama pedagoga.

1. Povijest hrvatske pedagogije i školstva – dio hrvatske povijesti pedagogije (razvoj, metodologija, izvori).
2. Kontekstualne odrednice (društveno-političke, pravne, ekonomske, znanstvene, kulturne), kronologija i periodizacija razvoja hrvatske odgojno-obrazovne prakse i pedagogijske teorije.
3. Razvoj crkvenog školstva u Hrvatskoj.
4. Povijest hrvatskog svjetovnog školstva (razvoj sustava i pojedinih segmenata).
5. Razvoj hrvatskog školskog zakonodavstva i njegovo pedagoško značenje.
6. Hrvatski učitelji – osposobljavanje, institucionalno obrazovanje i usavršavanje; skupštine, društva.
7. Najstariji prilozi opusu hrvatske pedagogijske teorije (P. P. Vergerije, N. V. Gučetić, M. Šilobod-Bolšić).
8. Napredak – najstariji pedagoški časopis u Hrvatskoj i razvoj hrvatske pedagoške periodike.
9. Teologijski orijentirani radovi hrvatske prosvjetiteljske pedagogije od sredine do 70-ih godina 19. stoljeća (S. Ilijašević, S.Novotny).
10. Utemeljenje sustava pedagogijske teorije u Hrvatskoj.
11. Razvoj pedagogije kao sveučilišnog predmeta i studija u Hrvatskoj.
12. Reformni pedagoški pokreti i pravaci u Hrvatskoj (pokret za umjetnički odgoj, radna škola).
13. Razvoj kulturne / filozofijske pedagogije u Hrvatskoj.
14. "Socijalistička" pedagogija nakon drugog svjetskog rata.
15. Povijesna refleksija u suvremenoj hrvatskoj pedagogijskoj teoriji i odgojno-obrazovnoj praksi; korespondentnost s europskom pedagogijom i školstvom.

1. Prikazati i objasniti razvoj pedagogijske teorije i školske prakse u nacionalnim okvirima.
2. Interpretirati utjecaj kontekstualnih odrednica(društveno-političkih, kulturnih, ideoloških i gospodarskih prilika) na razvoj pedagogijske teorije i školske prakse u Hrvatskoj u različitim društvenim epohama
3. Analizirati pedagogijsku teoriju i praksu odgoja i obrazovanja koji se u nacionalnim okvirima razvijaju od 19. stoljeća te njihov utjecaj na suvremeni razvoj pedagogije i školstva u Hrvatskoj.
4. Kronološki prezentirati najistaknutije hrvatske predstavnike pedagogijske teorije i analizirati njihov utjecaj na suvremeni razvoj pedagogijske teorije i školske prakse u Hrvatskoj.
5. Kritički prosuditi korespondentnost razvoja hrvatske pedagogijske teorije s različitim pravcima i pokretima u međunarodnim okvirima.
6. Komentirati polazišta razvoja sustava i pojedinih disciplina pedagogijske znanosti u Hrvatskoj.
7. Prikazati razdoblja razvoja povijesti pedagogije kao pedagogijske discipline u Hrvatskoj te ih usporediti s razvojem u drugim zemljama.
8. Kronološki prezentirati razvoj pojedinih aktualnih pedagoških pitanja i fenomena u Hrvatskoj te vrednovati recentno stanje u odnosu na izvorišta.

Predavanja, rasprave, samostalni zadaci, seminarski radovi s prezentacijom.

Seminarski rad s prezentacijom: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 5 bodova Kolokvij: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Pismeni dio ispita: Max. = 30 bodova Prolazni prag = 18 bodova Usmeni ispit: Max. = 20 bodova Prolazni prag = 12 bodova Konačna ocjena: 90-100 bodova – izvrstan (5) 80-89 bodova – vrlo dobar (4) 70-79 bodova – dobar (3) 60-69 bodova – dovoljan (2)

1. Vuk-Pavlović, P. (1996), Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
2. Batinić, Š. (2007), Počeci reformne pedagogije u Hrvatskoj. U: Anali za povijest odgoja. Vol. 6: 7-19.
3. Čehok, I. (ur.) (1997), Filozofija odgoja: izbor tekstova hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga.
4. Dumbović, I. (1991), Razvoj školstva u Hrvatskoj, Zbornik radova Instituta za pedagogijska istraživanja, Zagreb: Filozofski fakultet
5. Dumbović, I. (1999), Razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj. U: Mijatović, A. (ur.): Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatsko pedagoško književni zbor, 79-100.
6. Posavec, K. (1998), Utemeljenje pedagogije kao sveučilišnog predmeta i studija (1876-1928) Sveučilišta u Zagrebu. Napredak, 139(2): 205-212.
7. Posavec, K. (2012), Razvoj hrvatske povijesti pedagogije do 1918. godine. U: Anali za povijest odgoja. Vol. 11: 25-50.

1. Cuvaj, A. (1910-1913): Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Drugo ispravljeno i popunjeno izdanje. 1 - XI. Zagreb: Naklada kr.hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjel za bogoštovlje i nastavu.
2. Engelbrecht, H. (1984, 1986), Geschichte des österreichichen Bildungswesens. Sv. 3 i 4. Wien: Österreichischer Bundesverlag.
3. Franković, D. (ur.) (1958), Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor.
4. Matičević, S. (1934), K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak nadbiskupske tiskare.
5. Posavec, K. (1998), Doprinos Antuna Cuvaja povijesnom pregledu razvoja pedagoške izobrazbe, osposobljavanja i usavršavanja hrvatskih učitelja. U: Anali za povijest odgoja. Vol. 3: 57-81.
6. Previšić, V.; Rosić, V.; Radeka, I. (2003), Studij pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko društvo.

1. Pedagogija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar