Uvid u osnovna razlikovna obilježja rimske književnosti carskoga razdoblja; usvajanje osnovnih biobibliografskih podataka o najistaknutijim autorima od 30. pr. Kr. do 524.; cjelovit pregled žanrovskoga inventara u tom vremenu; uočavanje sukoba poganske i kršćanske književne tradicije; raspoznavanje najvažnijih metričkih oblika rimskoga pjesništva.

1. Razlikovna obilježja književnosti carskoga razdoblja; periodizacijska shema.
2. Augustovo doba (30. pr. Kr. -14).
3. Klasicistički ideal: Vergilije, Horacije; rimska ljubavna elegija (Propercije, Tibul, Ovidije).
4. Književnost tzv. srebrnoga vijeka (14-117).
5. Antiklasicistička reakcija (Seneka, Petronije, Lukan) i odgovor tradicionalista (Valerije Flak, Stacije, Silije Italik).
6. Epigram i satira: Marcijal, Perzije, Juvenal.
7. Historiografija i retorika: Tacit, Plinije Mlađi, Kvintilijan.
8. Posljednje razdoblje (117-524).
9. Arhaizam (Fronton, Aulo Gelije).
10. Druga sofistika na rimski način: Apulej.
11. Svetonije i Marko Aurelije.
12. Pojava kršćanske književnosti (Tertulijan, Minucije Feliks, Ciprijan, Laktancije).
13. Književnost IV. st.: Simah, Makrobije, Klaudijan, Amijan Marcelin, Donat, Marcijan Kapela.
14. Veliki crkveni oci: Ambrozije, Jeronim, Augustin.
15. Kraj rimske književnosti: Kasiodor, Boetije.

1. pokazati svoje razumijevanje latinskog teksta odgovaranjem na pitanja i prepričavanjem sadržaja teksta
2. identificirati i komentirati kulturne, društvene i povijesne procese u antičkom Rimu
3. opisati i protumačiti žanrovski sustav antičke književnosti, te njegove razlike u odnosu na suvremeni sustav žanrova
4. usporediti obilježja rimskog i grčkog žanrovskog sustava, ustanoviti njihove sličnosti i razlike i identificirati utjecaje grčke književnosti na rimsku
5. nabrojati najvažnije predstavnike i djela iz carskog razdoblja rimske književnosti
6. prepoznati, objasniti i upotrijebiti osnovnu kritičku terminologiju znanosti o književnosti - osnovne književnokritičke pojmove nužne za analizu književnoga djela
7. izraziti svojim riječima specifičnosti pojedinih književnopovijesnih razdoblja, književnostilskih formacija u povijesti latinske književnosti
8. primijeniti naučenu književnokritičku terminologiju i temeljne spoznaje o književnostilskim formacijama u analizi i tumačenju književnih djela napisanih latinskim jezikom

Tumačenje povijesnih podataka i pojava. Rad na primjerima.

Znanje se provjerava tijekom seminara, tako da studenti moraju pokazati da su svladali teorijske upute s predavanja te da ih umiju primijeniti u praktičnom radu. Pisani ispit sastoji se od 15 upita, na koje studenti 45 minuta odgovaraju kratkim rečenicama. Tijekom usmenoga ispita studenti dokazuju da su svladali i dijelove gradiva na koje nisu točno odgovorili u pisanom dijelu ispita; moraju dokazati da poznaju gradivo u cijelosti.

1. Vratović, V., Rimska književnost u: Povijest svjetske književnosti 2, ur. V. Vratović, str. 245-312 Zagreb 1977.
2. Bricko, M.; Novaković, D.; Salopek, D.; Šešelj, Z.; Škiljan, D.: Leksikon antičkih autora, ur. D. Škiljan, Zagreb 1996. (obrađivani autori)
3. Golik, Julije: "Metrika Horacijevih pjesama" u: Kvinta Horacija Flaka izabrane pjesme, Zagreb 1941.
4. Škiljan, Dubravko: "Gaj Valerije Katul", u: Katul: Pjesme, Zagreb 1987.
5. Katul, Gaj Valerije: Carmina (bilo koje cjelovito izdanje, izabrane pjesme)
6. Horacije Flak, Kvint: Carminum libri IV; Epodon liber (bilo koje cjelovito izdanje, izabrane pjesme)

1. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar