ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2018 / 2019

Seminar iz izabranih tema epistemologije društvenih znanosti

 

Naziv
Seminar iz izabranih tema epistemologije društvenih znanosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
4
Šifra
118208
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
hrvatski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
Upoznavanje s temeljnim problemima epistemologije znanstvenih istraživanja u društvenim znanostima, te razumijevanje temeljnih principa teorijskog i empirijskog znanja, teorijskog rada, odnosa teorijskog i istraživačkog rada, kao i problematike napredovanja društvenih znanosti.
Sadržaj
  1. Uvodni termin; dogovor o načinu rada; podjela seminarskih obveza
  2. Trodimenzionalni odnos epistemologije i sociologije:Svrha seminara je teorijsko utemeljenje pojmova: „pojam“, „teorija“, „teorijski model“, „znanost“, „znanstvena metoda“, „metodologija“ i „epistemologija“. Epistemologija (1) kao opća teorija o znanju i (2) kao dio mnogo općenitije discipline gnoseologije], kao i ukazivanje na tri dimenzije odnosa epistemologije i sociologije: Epistemologija sociologije versus Sociološka epistemologija versus Sociologija epistemologije (Popper, Merton i Planck)
  3. Znanje i napredak znanosti:Svrha seminara je razumijevanje prosvjetiteljskog pojma „Progresa“, kršćanskog nasuprot prosvjetiteljskom razumijevanju povijesti, razlike Lamarckove i Darwinove teorija evolucije i utjecaj ovih teorija na razumijevanje znanosti kao sredstva progresa odnosno na razumijevanje progresa u znanosti, kritika Kuhnovog razumijevanja napretka znanosti, Lakatosevih istraživačkih programa i Laudanove istraživačke tradicije.
  4. Epistemološki anarhizam i kritika znanosti: Svrha seminara je teorijska elaboracija ideologizacije znanosti, znanstvovanja nasuprot spoznavanju, te problem represivnosti suvremene znanosti (poznanstvljenje društva) i utemeljenje epistemološkog anarhizma kao znanstvene kritike i zahtjeva za uspostavu socijalne kontrolu znanosti.
  5. Što je to znanje? Empirizam, racionalizam i Polanyeva teorija „utjelovljenog znanja“:Svrha seminara je raspraviti pojam subjektivnog i objektivnog, odnosno, tacitnog, implicitnog i eksplicitnog znanja, kao i razmotriti znanje u horizontu iskustva jezične zajednice i društvene dinamike. Naglasak je na „kognitivnoj karti“ pojma znanje, razgraničenju podataka, informacija, znanja i mudrosti ukazivanjem na razliku između formata, strukture i konteksta znanja, SEKI procese (Nonaka), kontekst značenj
  6. Ideologija i utopija:Svrha seminara je razumijevanje i kritika pojma ideologije kao učenja o idejama (senzualizam), kao iskrivljene svijesti (Marx i Engels), kao partikularne svijesti (Mannheim), kao „derivata“ (Pareto) te teze o kraju ideologije i apsolutnom trijumfu liberalnog kapitalizma (Fukuyama). Posebna pozornost posvećena je problemu neutralnosti i vrijednosno socijalne uvjetovanosti znanja.
  7. Istina i metoda: Svrha seminara je kritičko razmatranje povijesne svijesti i mogućnosti povijesne spoznaje, pri čemu se razumijevanje promatra kao centralni aspekt čovjekovog odnosa spram bitka (Heidegger), a hermeneutika kao teorijsko poimanje ovog odnosa (Gadamer). Polazeći od Schleirmacherovog nacrta univerzalne hermeneutike, razmatra se utemeljenja duhovnih znanosti i kritički valorizira utemeljenja hermeneutičke metode (Betti). Posebno se akcentira hermeneutičko utemeljenje sociologije (We
  8. Komunikacijsko djelovanje:Svrha seminara je kritičko razumijevanje nedovršenosti pojma moderne (Habermas) te razmatranje odnosa između instrumentalnog, praktičkog i emancipacijskog znanja kao temelja za strategijsko, komunikacijsko i emancipacijsko djelovanje. Sociologija, koja fokusira djelovanje socijalnih aktera (Weber) za razumijevanje suvremenog društva mora nužno razumjeti tipove djelovanja (Simmel), svoje ontološko utemeljenje ima u djelovanju ili praksi. Posebna se pažnja posvećuje krit
  9. Vizija nove sociologije – Giddens:Svrha seminara je kritički razmotriti ideju sociologije kao studije moderniteta i radikaliziranog moderniteta (Giddens), viziju nove sociologije čiji je centralni problem dualnost strukture i akcije, čiji međuodnos opisuje teorija strukturacije kao teorija društvenog djelovanja koje dobiva značenje samo kroz „generativne sheme struktura“, dok se s druge strane strukture održavaju samo kroz akciju. Teorija strukturacije utemeljuje ideju jedinstva strukture i akc
  10. Sociološka teorija društvene prakse – Pierre Bourdieu:Svrha seminara je kritička evaluacija teorije društvene prakse (Bourdieu) kao prevladavanja mikro - makro, kvalitativno - kvantitativno, subjektivno - objektivno i akcija - institucija (struktura) dihotomija u sociologiji, kao i sociologije „genetičkog strukturalizma“ koja koristi intelektualne resurse strukturalne analize ali prilazi strukturama na način da ih razumije kao producirane i reproducirane kroz akciju. Posebna pozornost posvećena
  11. Metodološki individualizam, elisionizam i analitički dualizam:Svrha seminara je teorijsko razmatranje odnosa epistemološke pozicije metodološkog individualizma (Hayek, Popper, i Mises), elisionizma (Giddens, Bourdieu) i analitičkog dualizma (Archer, Sawyer) na artikulaciju sociološke teorije pri čemu je fokus na kritici metodološkog individualizma kao svojevrsnog redukcionizma u sociologiji (Sztompka) i elisionizma (procesna ontologija i neodvojivost individualnog i socijalnog nivoa analize) ka
  12. Sociokulturni sustavi sa stanovišta opće teorije sustava:Svrha seminara je kritičko razmatranje primjene „Opće teorije sustava“ u sociologiji s kritičkom valorizacijom mehaničkog, organskog i procesnog modela sustava i njihovih primjena u sociološkim teorijskim artikulacijama. Centralna tema je razumijevanje bioloških i genetičkih temelja ljudskog ponašanja u razlici spram kulturne uvjetovanosti socijalnog ponašanja na način na koji ova ponašanja analitički razmatraju teorije sustava u sociolog
  13. Morfogenički i morfostatički sustavi:Svrha seminara je razumijevanje suvremenog analitičkog dualizma u sociologiji koji polazi od pretpostavki da je društvo sasvim posebna vrsta sustava različita od jezika, ili kibernetičke organizacije, zbog svoje principijelne otvorenosti inovacijama. Procesi socijalnog strukturiranja (Morfogeneza) i procesi očuvanja organizacijskog stanja (Morfostatika) centralni su procesi suvremenog pristupa sustavnog promišljanja društva u kojem se struktura i kultura raz
  14. Socijalna struktura i kultura:Svrha seminara je razumijevanje odnosa strukture i kulture to jest utjecaja koju kulturne ideje imaju u određivanju socijalne strukture. Ova problematika prati se u radovima Comtea, Sorokina i Ogburna koji svaki na svoj način ukazuju na međuodnos kulture i strukture. Fokus je na socijalnim i kulturnim promjenama pri čemu se uspoređuju Comteov linearni i Sorokinov ciklički model te Ogburnova sinteza u cikličko - linearni model odnosa kulture i strukture.
  15. Relacionistički pristupi / feministička epistemologija / postkolonijalna epistemologija; izlaganje tema predloženih od strane studenata/tica; evaluacija kolegija.

Ishodi učenja
  1. Kritički vrednovati pojedine odabrane relevantne tekstove epistemološke tematike
  2. Prepoznati i kritički valorizirati temeljne principe teorijskog i empirijskog znanja, teorijskog rada te odnosa teorijskog i istraživačkog rada
  3. Koristiti i kritički promišljati stručne termine i koncepte
  4. Argumentirano raspravljati o određenim relevantnim epistemološkim pitanjima te valorizirati njihov značaj pri koncipiranju fundamentalnih kategorija društvenih znanosti, posebice sociologije
  5. Prepoznati, analizirati i kritički vrednovati epistemološke prijepore prisutne kod pojedinačnih teorijskih perspektiva i metodoloških procedura zastupljenih u društvenim znanostima, posebice sociologiji
  6. Napisati i argumentirano obraniti pregledni znanstveni rad o određenoj temi iz problemskog okvira epistemologije društvenih znanosti
Metode podučavanja
Dijaloška metoda; vođena diskusija; usmeno izlaganje obrazovnih sadržaja; grupni rad, odnosno skupno rješavanje pojedinih problemskih pitanja; konzultacije za izradu seminarskih radova. U izvedbi nastave koriste se suvremena tehnička i elektronska pomagala (računalo, tekst procesor, prezentacije, video materijali).
Metode ocjenjivanja
U okviru kolegija nije predviđen ispit već studenti/ce potvrdu o uredno izvršenim obvezama odnosno, potpis, dobivaju na temelju kolokvija. Kolokvij se sastoji od izrade, predaje i usmene obrane pisanog problemskog seminarskog rada te pretpostavlja ispunjene seminarske obveze. Napisani radovi bit će objavljeni na internetskim stranicama. Detaljnije upute o izradi problemskog seminarskog rada studenti/ce će dobiti na uvodnom terminu nastave.

Obavezna literatura
  1. Afrić, V. (1989). Struktura sociološke teorije. Zagreb: Naprijed. (str. 7-32; 100-147)
  2. Greco, J. (2004). Što je epistemologija? u Greco, J. – Sosa, E. (ur.) Epistemologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (str. 1-38)
  3. Schmitt, F. (2004). Socijalna epistemologija u Greco, J. – Sosa, E. (ur.) Epistemologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (str. 437-473)
  4. Shapin, S. (2008). Science and the Modern World u Hackett, E. J. – Amsterdamska, O. – Lynch, M. – Wajcman, J. (ur.) The Handbook of Science and Technology Studies. Cambridge/Massachusetts/London: The MIT Press. (str. 433-448)
  5. Solomon, M. (2008). STS and Social Epistemology of Science u Hackett, E. J. – Amsterdamska, O. – Lynch, M. – Wajcman, J. (ur.) The Handbook of Science and Technology Studies. Cambridge/Massachusetts/London: The MIT Press. (str. 241-258)
  6. Afrić, V. (1989). Struktura sociološke teorije. Zagreb: Naprijed. (str. 33-99)
  7. Eckberg, D. L., Hill, L. (1988). Koncept paradigme i sociologija u Revija za sociologiju God. 19 (1988), br. 3(68), (str. 325-340)
  8. Kuhn, T. S. (1999). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/HSD.
  9. Kuhn, T. S. (19??). Naknadna razmišljanja o paradigmama u Sesardić, N. (ur.) Filozofija nauke. Beograd: Nolit. (str. 313-336)
  10. Lakatos, I. (19??). Historija nauke i njezine racionalne rekonstrukcije u Sesardić, N. (ur.) Filozofija nauke. Beograd: Nolit. (str. 266-312)
  11. Laudan, L. (19??). Sagledavanje naučnog progresa sa stanovišta rješavanja problema u Sesardić, N. (ur.) Filozofija nauke. Beograd: Nolit. (str. 337-349)
  12. Popper, K. R. (1979). Objective Knowledge – An Evolutionary Approach. Oxford: University Press. (67-70; 256-284) ili Popper, K. R. (2002). Objektivno saznanje - Evolutivni pristup. Beograd: Paideia
  13. Feyerabend, P. (1987). Protiv metode. Sarajevo: Veselin Masleša
  14. Feyerabend, P. (19??). Kako zaštiti društvo od nauke u Sesardić, N. (ur.) Filozofija nauke. Beograd: Nolit. (str. 350-364)
  15. Feyerabend, P. (1988). Farewell to Reason. London – New York: Verso Books. (Poglavlje: Knowledge and Role of Theories; str. 103-127)
  16. Bronowski, J. (1981). Porijeklo znanja i imaginacije. Zagreb: Stvarnost.
  17. Polany, M. (1962). Personal Knowledge. Chicago: The University of Chicago Press. Poglavlja: The Art of Knowing (str. 1-65); The Tacit Component (str. 67-245); The Justification of Personal Knowledge (str. 247-324); Knowing and Being (str. 325-405)
  18. Zagzebski, L. (2004). Što je znanje? u Greco, J. – Sosa, E. (ur.) Epistemologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (str. 113-142)
  19. Afrić, V., Lasić-Lazić, J., Banek Zorica, M. (2004). Znanje, učenje i upravljanje znanjem. // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Lasić-Lazić, Jadranka (ur.). Zagreb: Zavod za informacijske studije. (str. 33-62.)
  20. Kuvačić, I. (1988). Rasprave o metodi: problemi pristupa u društvenim znanostima, Zagreb: Naprijed.
  21. Bacon, F. (1986). Novi organon. Zagreb: Naprijed. (str. 37-119)
  22. Mannheim, K. (2007). Ideologija i utopija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/HSD. Poglavlja: Ideologija i utopija (str. 65-121); Sociologija znanja (str. 281-335)
  23. Marx, K., Engels, F. (1989). Njemačka ideologija u Rani radovi. Zagreb: Naprijed. (str. 355-428).
  24. Pareto, V. (2003). The Mind and Society (Pt. III Theory of Derivations – Chapt. IX Derivations.) u Thompson, K. (ur.) The Early Sociology of Culture. London-New York: Routledge. (str. 885-989)
  25. Weber, M. (1989). Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus. Poglavlja: «Objektivnost» spoznaje u društvenoj znanosti i društvenoj politici (str. 21-84); Smisao «vrijednosne neutralnosti» sociologijskih i ekonomijskih znanosti (str. 203-251)
  26. Dilthey, W. (1980). Zasnivanje duhovnih nauka. Beograd: Prosveta. (str. 94-236)
  27. Gadamer, H. G. (1986). The Historicity of Understanding u Mueller Vollmer, K. (ur.) The Hermeneutics Reader. Oxford: Basil Blackwell. (str. 256-292)
  28. Mills, W. (1963). Sociološka imaginacija. Beograd: Savremena škola. (Poglavlje: Perspektive društvenih nauka; str. 7-31)
  29. Schleiermacher, F. D. E. (1986). Foundations: General Theory and Art of Interpretation u Mueller Vollmer, K. (ur.) The Hermeneutics Reader. Oxford: Basil Blackwell. (str. 72-97)
  30. Weber, M. (1989). Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus. (Poglavlje: O nekim kategorijama razumijevajuće sociologije; str. 157-201)
  31. Westphal, M. (2004). Hermeneutika kao epistemologija u Greco, J. – Sosa, E. (ur.) Epistemologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (str. 514-539)
  32. Habermas, J. (1988). Filozofski diskurs moderne. Zagreb: Globus. (Poglavlje: Svijest o vremenu moderne i njezina potreba za samoizvjesnošću; str. 7-26)
  33. Habermas, J. (1986). Hermeneutics and Social Sciences u Mueller Vollmer, K. (ur.) The Hermeneutics Reader. Oxford: Basil Blackwell. (str. 293-319)
  34. Habermas, J. (1984). The Theory of Communicative Action Vol. I (Reason and the Rationalization of Society). Cambridge: Polity Press. Poglavlja: Introduction: Approaches to the Problem of Rationality; Odjeljak: Relations to the World and Aspects of Rationality in Four Sociological Concepts of Action (str. 75 – 101); Intermediate Reflections: Social Action, Purpose Activity and Communication (str. 273-337)
  35. Habermas, J. (1987). The Theory of Communicative Action Vol. II (Lifeworld and System: A Critique of Functionalist Reason). Boston, Mass.: Beacon Press. Poglavlja: The Paradigm Shift in Mead and Durkheim: From Purposive Activity to Communicative Action (str. 1-111); Intermediate Reflections: System and Lifeworld (str. 113-197)
  36. Von Wright, G. H. (1975). Objašnjenje i razumijevanje. Beograd: Nolit
  37. Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/HSD. (str. 23-56)
  38. Giddens, A. (1993). New Rules of Sociological Method. Cambridge: Polity Press. (str. 28-135; 163-170)
  39. Giddens, A. (1974). Capitalism and Modern Social Theory. Cambridge: University Press. (str. 185-242)
  40. Giddens, A. (2003). The Constitution of Society: Outline of the Theory of Structuration. Cambridge: Polity Press; Oxford: Blackwell Publishing Ltd. Poglavlje: Elements of the Theory of Structuration (str. 1-40)
  41. Nisbet, Robert A. (2007). Sociološka tradicija. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga. (Dio: Ideje i konteksti; str. 21-65)
  42. Bohman, J. (2000). Practical Reason and Cultural Constraint: Agency in Bourdieu's Theory of Practice u Shusterman, R. (ur.) Bourdieu: A Critical Reader. Oxford: Blackwell Publishers. (str. 129-152)
  43. Bourdieu, P. (1992). Language & Symbolic Power. Oxford: Polity Press. Poglavlja: The Social Institution of Symbolic Power (str. 103-159); Symbolic Power and the Political Field (str. 161-251)
  44. Bouveresse, J. (2000). Rules, Dispositions, and the Habitus u Shusterman, R. (ur.) Bourdieu: A Critical Reader. Oxford: Blackwell Publishers. (str. 45-63)
  45. Dreyfus, H., Rabinow, P. (2000). Can there be a Science of Existential Structure and Social Meaning? U Shusterman, R. (ur.) Bourdieu: A Critical Reader. Oxford: Blackwell Publishers. (str. 84-93)
  46. Margolis, J. (2000). Habitus and the Logic of Practice u Shusterman, R. (ur.) Bourdieu: A Critical Reader. Oxford: Blackwell Publishers. (str. 64-83)
  47. Poupeau, F. (2000). Reasons for Domination, Bourdieu versus Habermas u Fowler, B. (ur.) Reading Bourdieu on Society and Culture. Oxford: Blackwell Publishers/The Sociological Review. (str. 69-87)
  48. Elster, J. (2000). Uvod u društvene znanosti, Zagreb: Jesenski i Turk.
  49. Hayek, F. A. V. (2001). Individualizam: istiniti i lažni u Politička misao God. 38 (2001.), br. 1 (str. 42-63)
  50. Homans, G. (1950). The Human Group. New York: Harcourt, Brace and Company. Poglavlja: Plans and Purposes (1-23); The Elements of Behavior (24-47); A System of Interpersonal Relations (230-280); Social Control (281-312); The Individual and the Group (313-333)
  51. Latour, B. (2005). Reassembling the Social: An Introduction to Actor-Network Theory. Oxford: Oxford University Press.
  52. Popper, K. R. (2003). Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji Zagreb: KruZak.
  53. Popper, K. R. (1996). Bijeda historicizma; [s engleskog preveo Danko Ivanec] Zagreb: KruZak.
  54. Sawyer, R. Keith (2005). Social Emergence: Societies as Complex Systems. Cambridge University Press. Poglavlja: Emergence, Complexity and Social Science (str. 1-9); The Third Wave of Social Systems Theory (10-26); Emergence in Sociology (63-99); Emergence and Elisionism (125-144); The Emergence Paradigm (189-230)
  55. Buckley, W. (ur.) (1968). Modern Systems Research for the Behavioral Scientist. Chicago: Aldine Pub. Co. (Part I: General Systems Research: Overview; str. 1-36)
  56. Dawkins, R. (1997). Sebični gen. Zagreb: Izvori.
  57. Luhmann, N. (1981). Teorija sistema: svrhovitost i racionalnost. Zagreb: Globus.
  58. Spencer, H. (1987). Organska teorija društva u Supek, R. (ur.) Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 121-187)
  59. Supek, R. (1987). Herbert Spencer i biologizam u sociologiji. Zagreb: Naprijed. (str. 5-18)
  60. Archer, M. S. (1995). Realist Social Theory : The Morphogenetic Approach. Cambridge: Cambridge University Press. Part II: The morphogenic cycle; Poglavlja: Analytical Dualism: the basis of the morphogenetic approach (str. 165-194); Structual and cultural conditioning (str. 195-246); The Morphogenesis and agency (str. 247-293); Social elaboration (str. 294-344)
  61. Berger, P. L. - Luckmann, T. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed. Poglavlja: Problem sociologije znanja/Temelji znanja u svakodnevnom životu (str.15-64); Društvo kao objektivna zbilja (str. 65-152); Društvo kao subjektivna zbilja (str. 153-216)
  62. Blau, P. (1987). Social Exchange u Thompson, K. – Tunstall, J. (ur.) Sociological perspectives. Harmondsworth: Penguin Books.
  63. Durkheim, E. (2008). Elementarni oblici religijskog života. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk/HSD. (str. 249-280; 439-467)
  64. Comte, A. (1989). Kurs pozitivne filozofije. Nikšić: Univerzitetska riječ. (str. 19-195; 221-306)
  65. Sorokin, P. (2007). Društvena i kulturna dinamika. Zagreb: Fabula nova. I. dio (str. 33-153)
  66. Sorokin, P. (2007). Društvena i kulturna dinamika. Zagreb: Fabula nova. II. dio (str.11-60; 239-311)
  67. Ogburn, W. F. (1964). On Culture and Social Change. Chicago: University of Chicago Press; London: Phoenix Books. Part I.: Social Evolution (str. 3-95)
  68. Parsons, T. (1991). Društva. Zagreb: August Cesarec. (Poglavlje: Pojam društva: Dijelovi i njihovi međuodnosi str. 15-45)
  69. Young, R. (2001). Postcolonialism: An Historical Introduction. Oxford and Malden: Blackwell Publishers.
  70. Smith, L. T. (1999) Decolonizing Methodologies. London – New York: Zed Books.
  71. Rosa, H. (2013). Social Acceleration. A New Theory of Modernity. New York: Columbia University Press.
  72. Latour, B. (2005). Reassembling the Social: An Introduction to Actor-Network Theory. Oxford: Oxford University Press.
  73. Kothari, U. (ed.) (2005). A Radical History Of Development Studies. London – New York: Zed Books.
  74. Geiger Zeman, M. (2002). Feministička epistemologija: Kratak pregled feminističke kritike znanosti. Revija za sociologiju, 33(1-2): 103-105.
  75. Elias, N. (2007). Što je sociologija? Zagreb: Antibarbarus.
  76. Donati, P. (2014). Relational Sociology, Critical Realism and Social Morphogenesis. Sociologia e Politiche Sociali, Vol. 17(1):9-26.
  77. Bokan, N. (2005). Feministička epistemologija. Filozofska istraživanja, 25(4): 865-875.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij