Razmotriti, usvojiti i uvježbati nastavne metode i argumentacijske strategije potrebne za izvođenje nastave filozofije i minimalnu nastavničku kompetenciju. Cilj kolegija je nadalje raspraviti metodičke scenarije, načine izvođenja i argumentacijske strategije odabranih nastavnih jedinica i tema iz nastavnih programa filozofije i etike. Na temelju kratkih uvodnih izlaganja studenata, otvara se rasprava koja treba propitati stručne i metodičke postupke izlaganja teme, utvrditi alternativne scenarije, pokazati načine otvaranja, vođenja i evaluacije diskusija. Teme obuhvaćaju tri bloka: filozofske discipline, monografske analize filozofskih učenja, obrade filozofskih problema, a što odgovra različitim tipovima nastavnih jedinica iz filozofije i etike.

1. Uvodno određenje uzajamnih očekivanja i zahtjeva. Povezanost seminarskog rada s predavanjima, te hospitacijama studenata i samostalnim javnim predavanjima.
2. Uvodno izlaganje i demonstracija obrade nastavne jedinice, analize i diskusije
3. Na navedene, hotimice apstrakne i opće teme, od četvrtog do petnaestog susreta, zadaća je uvodničara da načini i izvede logičko-znanstveni i metodički scenarij . Prva takva tema je : Uvođenje u filozofsko mišljenje
4. Metafizika
5. Filozofija politike
6. Etika
7. Heraklit
8. Francis Bacon
9. Hobbes
10. Lockeova filozofija politike
11. Sloboda i paternalizam
12. Pravednost
13. Etički smisao kazne
14. Tolerancija
15. Analiza rada i zaključna rasprava

1. Odrediti, opisati i razumjeti povezanosti između teorisjkog rada na predavanjima, praktičnog rada u seminarima i vježbanja u gimnazijama
2. Odrediti i razumjeti strukturu nastavne komunikacije
3. Uvježbati pripremanje nastavnih jedinica obzirom na potrebnu selekciju gradiva i logičku strukturu
4. Uvježbati različite metodičke scenarije s kojima se znanstveno znanje metodički i didaktički oblikuje na primjereni način
5. Razumjeti, primjeniti i uvježbati razvedenosti i strukturu filozofskog dijaloga
6. Njegovati i uvježbavati logičku i retoričku kvalitetu iskaza: dobar govor i adekvatna objašnjenja
7. Uvježbati i savladati različite načine postavljanja problema i vođenja dijaloga
8. Uvježbati i savladati umijeće poticanja na učenje
9. Uvježbati adekvatnu neverbalnu komunikaciju koja se tiče boje i visine glasa, držanja, kretnji i gestikulacija
10. Samostalno voditi nastavu komunikaciju i proces izvođenja nastavne jedinice od pripremanja do evaluacije i podrške

Korištene metode: kratka uvodna izlaganja studenata, dijalog, rasprave, diskusije, rad u skupinama, rad na tekstu ili predlošku, vježbe.

Seminar iz Metodike nastave filozofije I primarno se opisno ocjenjuje s obzirom na kvalitetu participacije u zajedničkom radu te shodno savladanim i usvojenim ishodima seminara. Od posebne je važnosti kvalitete utemeljenosti, argumentiranja i komunikativnosti u uvodnom izlaganju i/ili pisanom seminarskom radu. Sekundarno se uspješnost izvedbe u seminaru uzima u obzir u okvirima polaganja ispita iz Metodike nastave filozofije.

1. Stručna literatura ovisi o odabranoj temi za svaki od 3. do 14. susreta. Student sam odlučuje o potrebnoj literaturi, a na konzultacijama brni svoj odabir.Metodička literatura je istaknuta u syllabusu predavanja

1. Za svaku samostalnu temu uvodnog izlaganja, shodno vlastitom stručnom i metodičkom rješenju, student sam pronalazi dodatnu literaturu i na konzultcijama brani svoj izbor.

1. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1. semestar