Kolegij daje pregled hrvatske književnosti 19. stoljeća u kojemu su Hrvati postali europskom književnom nacijom. Riječ je o procesu koji je trajao od kraja 18. do početka 20. stoljeća. U njegovu se tumačenju polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukturirane institucije, odnosno od ideje hrvatske književnosti kao relativno čvrste strukture. Glavnu ulogu u njoj imaju žanrovi kao forme koje reprezentiraju različita područja ljudskog iskustva i književne prakse. Zato kolegij prati žanrovsku sliku hrvatske književnosti, a cilj mu je pružiti osnovna znanja ne samo o žanrovima, stilovima, poetikama, autorima i glavnim djelima, nego i o medijima, institucijama, europskome kontekstu, prevoditeljima, nakladništvu, knjižarstvu i čitateljima.

1. Upoznavanje s kolegijem, njegovim ciljem, metodama i sadržajem. Pojam i struktura hrvatske književnosti od Baščanske ploče do danas
2. Pojam i struktura novije hrvatske književnosti: hrvatski narodni preporod – ilirski pokret – ilirizam – romantizam – moderna/modernizam/avangarda
3. Odnos starije i novije hrvatske književnosti, periodizacijske sheme, kriteriji i žanrovska slika
4. Lirika: pojam i status lirike u književnim sustavima od ilirizma do avangarde, vrste i poetike
5. Lirika: glavni autori, djela i obilježja
6. Proza: povijest, pojam i status proze u književnim sustavima do avangarde
7. Proza: vrste i poetike
8. Proza: glavni autori, djela i obilježja
9. Drama: Povijest, pojam i status drame u književnim sustavima do avangarde, vrste i poetike
10. Drama: glavni autori, djela i obilježja
11. Kritika, polemika i historiografija: povijest, pojam i status kritike i polemike u književnim sustavima do avangarde, vrste i koncepcije, glavni autori, djela i obilježja – Počeci književne znanosti, glavni književni povjesničari, njihove koncepcije i obilježja
12. Mediji i institucije: pojam, povijest, vrste i uloga medija: tiskani medij (knjige, kalendari, almanasi, časopisi i novine) – Povijest i uloga institucija (MH, JAZU/HAZU, DHK) u stvaranju, oblikovanju i kanonizaciji nacionalne kulture
13. Europski pisci i prevoditelji: europski kontekst hrvatske književnosti do avangarde, najpopularniji europski pisci i djela i najznačajniji hrvatski prijevodi i prevoditelji
14. Nakladništvo, knjižarstvo i čitatelji: tiskare, knjigovežnice, knjižare i čitaonice, cijene i distribucija, najčitanija djela i autori, struktura, kulturne navike, utjecaj i moć čitatelja
15. Zaključak, pregled i analiza glavne predmetne literature; ispitni predrok

1. Razumijevanje hrvatske književnosti kao historiografske konstrukcija koja polazi od ideje nacije i ideje književnosti kao strukure
2. Razumijevanje 19. st. kao procesa u kojemu Hrvati postaju književnom nacijom
3. Razumijevanje procesa proizvodnje žanrovske slike nacionalne kao moderne europske književnosti

Predavanje, raspravljanje, pitanja, odgovori i ponavljanja, analiza i multimedijalna prezentacija

Pisanje testova i eseja, prema potrebi usmeni ispitni razgovor

1. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015.

1. Badurina, Natka, Nezakonite kćeri Ilirina. Hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2009.
2. Bobinac, Marijan, Uvod u romantizam, Zagreb 2012.
3. Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4 (ur. V. Visković), Zagreb 2010-2012.
4. Hobsbawm, J. Eric, Doba revolucije. Evropa 1789-1848, Zagreb 1987. – Prev. S. Lovrenčić
5. Protrka, Marina, Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb 2008.
6. Rapacka, Joanna, Leksikon hrvatskih tradicija, Zagreb 2002. – Prev. D. Blažina

1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar
2. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar