Objasniti procese u komparativnoj povijesti hrvatske književnosti od srednjega vijeka do suvremenosti kojima se tumače pojmovi ishodišne i ciljne kulture, centra i periferije i sl. Prikazati motivske sklopove u kontekstu kategorija imagologije. Putem analize tekstova na odabranim primjerima usvojiti metode književne interpretacije; kategorizirati različite oblike komunikacije između književnosti i kultura; objasniti silnice emisije i recepcije usporedbene povijesti književnosti.

1. Konstitucija kolegija
2. Uvod u područje
3. Metodologija
4. Stručno nazivlje / pojmovnik
5. Polazišta
6. Kontekst
7. Stanje istraživanja I
8. Stanje istraživanja II
9. Provedba teme
10. Rad na primjerima I
11. Rad na primjerima II
12. Prezentacija seminarskih radova I
13. Prezentacija seminarskih radova II
14. Zaključna razmatranja
15. Evaluacija

1. primijeniti pojmove i metode književnoteorijskih pravaca u interdisciplinarnoj analizi književnih tekstova i drugih kulturnih i društvenih fenomena
2. preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija u samostalnoj analizi književnih tekstova u širem kulturnom, društvenom i povijesnom kontekstu
3. kritički prosuđivati postojeće klasifikacije povijesti hrvatske književnosti, kao i njezin položaj u europskom i svjetskom kontekstu
4. tumačiti različite pojave iz hrvatske književnosti, ustanoviti njihove sličnosti i razlike sa srodnim fenomenima iz drugih nacionalnih književnosti i kultura te samostalno istražiti različite oblike komunikacije između hrvatske te drugih inozemnih književnosti i kultura
5. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem dva svjetska jezika
6. samostalno isplanirati i provesti istraživanje u nekom od područja struke (komparatistika, dramatologija i teatrologija, filmologija) ili njihovim kombinacijama te argumentirano izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku u skladu s etičkim i profesionalnim standardima akademskog pisanja
7. procijeniti vlastite interese i kompetencije te odabrati odgovarajuća područja za nastavak obrazovanja ili samostalnog rada

1. Ivo Hergešić: Komparativna književnost, Ex libris, Zagreb, 2005.
2. Ivo Hergešić: Strani i domaći, Zagreb, 1935.; Ivo Hergešić: Domaći i strani, Ex libris, Zagreb, 2005.
3. Uvod u imagologiju. Kako vidimo strane zemlje, prir. Davor Dukić, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, Srednja Europa, Zagreb, 2009.

1. Stewart Hall: Kome treba identitet?, u: Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija, ur. D. Duda, Disput, Zagreb, 2006. = Who needs identity. Introduction, „Questions of Cultural Identity“, ur. S. Hall & P. Du Gay, Sage, London, 1998., str. 1–17.
2. H. Dyserinck: Zum Problem der «images» und «mirages» und ihrer Untersuchung im Rahmen der Vergleichenden Literaturwissenschaft, Arcadia, 1966., 1.
3. J.-M. Carré: Les écrivains français et le mirage allemand, Paris, 1947.
4. Tzvetan Todorov: The Conquest of America: The Question of the Other, New York, 1984.
5. Cvijeta Pavlović: Alberto Fortis i hrvatska književnost, «Umjetnost riječi» XLVIII (2004), 1, str. 25–41
6. Cvijeta Pavlović: August Šenoa i Jules Verne: Percepcija pučke ili popularne i beletrističke književnosti u 19. stoljeću, u: Dani Hvarskoga kazališta, knj. 44, Pučko i popularno II. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug, Zagreb – Split, 2018., str. 38–57
7. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. Hrvatska književnost XX. stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split, 2007. – Cvijeta Pavlović: Hrvatska književnost u orijentalnom krugu: «Orijentalne priče» Marguerite Yourcenar, str. 191–204; Jelena Šesnić: Novija hrvatsko-američka književnost: od iseljeničkog, etničkog do dijasporijskog pisma, str. 292–311.

1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar

• Diplomski studij: Zimski semestar