U prvom tematskom krugu razmotrit će se zlo kao metafizički problem, poglavito iz teološke perspektive. Na tom tragu sagledat će se različita tumačenja teodiceje u filozofiji Plotina, Augustina, Platona, Tome Akvinskoga i Leibniza. U drugom tematskom krugu pod nazivom »Antropologija zla« postavit će se pitanje je li zlo sastavni dio ljudske prirode. U tom smislu suprotstavit će se Kantova ideja radikalnog zla i banalnost zla Hannahe Arendt. Zatim će se otvoriti pitanje odnosa pojedinca i okoline gdje će se studente uputiti na Svendsenovo tumačenje zla kao djela »drugoga«, ali i na povezivanje zla s opscenim užitkom, što je podrobnije razradio Terry Eagleton. U trećem tematskom krugu zlo će se postaviti kao praktički problem. Levinasova filozofija hitlerizma, Bernsteinovo problematiziranje totalitarnih režima te inteligencija zla Jeana Baudrillarda poslužit će kao podloga za promišljanje zla u konkretnoj svjetskopovijesnoj situaciji te će se postaviti pitanje postoji li i kakva je odgovornost filozofa u njegovom suzbijanju.