Upoznavanje studenata s periodizacijom i regijama židovske povijesti od pojave Rima na Bliskom istoku, židovskih ustanaka i posljedica, koje suštinski mijenjaju židovstvo iz civilizacije kulta u civilizaciju svitka, preko predrimske babilonske i perzijske Dijaspore do kasnoantičkih odnosno ranosrednjovjekovnih migracija, koje stvaraju židovske etnografske skupine koje i danas čine okosnicu židovske civilizacije. Dublje razumijevanje složenosti i međusobne uvjetovanosti odvojenog razvoja svake pojedine židovske komponente, ali i njihove međusobne komunikacije i intereakcije, stupanj komunikacije s okolnim narodima i usvajanje koncepata naroda u čijoj sredinama egzistiraju židovske zajednice kao i zašto je židovska povijest, unatoč geografskoj i političkoj rascjepkanosti zapravo jedna povijest. Ovaj, kao i ostali povijesni kolegiji na studiju judaistike pridonosi usvajanju znanja o židovskoj povijesti u dijaspori te povijesti Izraela, kao i načina povijesnog razmišljanja, koji je neophodan u oblikovanju prvostupnika judaistike.

1. Uvod: opći pojmovi, terminologija, periodizacija.
2. Prvi spomeni Židova u povijesnim izvorima.
3. Pregled židovske povijest u razdoblju Drugog Hrama.
4. Pregled židovske povijest u razdoblju Drugog Hrama.
5. Uspon kršćanstva; teološki i pravni položaj Židova u društvu.
6. Židovi u Istočnom Rimskom Carstvu/Bizantu.
7. Bavel: prva židovska dijaspora. Židovska samouprava (gaonat i egzilarhat), institucija ješive; literatura responsa.
8. Uspon islama i židovski položaj u islamskim društvima. Kairska geniza.
9. Židovske migracije i naseljavanja u ranom srednjem vijeku.
10. Židovske migracije i naseljavanja u ranom srednjem vijeku.
11. S'farad: Židovi na Iberskom poluotoku. Islamska osvajanja. Reconquista.
12. Srednjovjekovna židovska povijest i kultura i intelektualna povijest na Iberskom poluotoku: Muslimanske države, Kastilja, Aragon. La Convivencia. Disputacije. Rambam i Ramban.
13. Aškenaz: židovska samouprava, križarski ratovi i njegove posljedice, protjerivanje Židova iz Engleske i Francuske i polagano pomicanje prema istoku.
14. Intelektualna povijest Aškenaza: Rabenu Geršom, Raši, tosafisti.
15. Zaključna razmatranja

1. steći relevantnih znanja iz židovske antičke, i povijesti, od razdoblja Drugog hrama
2. steći relevantnih znanja iz židovske srednjevjekovne povijesti
3. steći relevantnih znanja iz židovske povijesti ranog novog i novog vijeka
4. objasniti povijesne fenomene u komparativnohistorijskoj perspektivi
5. objasniti i ocijeniti značaj proučavanih fenomena u širem povijesnom kontekstu
6. usvojiti i vještinu kritičkog vrednovanja izvora i literature

Metoda izlaganja i tumačenja. Raspravljanje i razgovor sa studentima. Analiza historijskih djela. Predavanja u kombinaciji sa seminarom i terenskom nastavom.

Ocjenjuje se: redovno prisustvo studenta i aktivno sudjelovanje u nastavi i završni pismeni ispit. Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.

1. Haim Hillel Ben-Sasson i dr., A History of the Jewish People, Harvard, 1976
2. Burton Visotzky, David Fishman, From Mesopotamia To Modernity: Ten Introductions To Jewish History And Literature, Perseus, 1999. (odabrana poglavlja)
3. Odabrani članci prema popisu na Omegi

1. N. Stillman, The Jews of Arab Lands, JPS, Philadelphia, 1979.
2. Qur’an: Sure 1 i 2 (Princeton Uni Press; Ali)
3. S. D. Goitein, A Mediterranean Society, str. 29-74.
4. R. Brody, The Geonim of Babylonia and the Shaping of Medieval Jewish Culture, str. 3-82.
5. D. Sklare, The Religious and Legal Thought of Samuel ben Hofni Gaon: Texts and Studies in Cultural History, str. 100-140.
6. L. Nemoy, Karaite Anthology, str. 3-29.
7. H. Malter, Saadia’s Controversy with Ben Meir, in his Saadia Gaon, str. 69-88.
8. E. Rivkin, The Saadia – David ben Zakkai Controversy…, u Meir Ben-Horin et al., eds., Studies and Essays Presented in Honor of Abraham Neuman, str. 388-423.
9. Z. Ankori, Karaites in Byzantium, str. 3-25.
10. Twersky, A Maimonides Reader, str. 1-29.
11. Maimonides/Rambam: The Guide to Perplexed (prijevod. S. Pines, str. 619-628.)
12. Epistle to Yemen, in A. S. Halkin ed., Epistle to Yemen, str. I-XXX.
13. R. Chazan ed., Church, State, and Jew in the Middle Ages, str. 57-68.
14. B. Bachrach, Jewish Merchant Charters, in B. Bachrach, Jews in Barbarian Europe, str. 70-71; R. Chazan, European Jewry and the First Crusade, str. 11-37.
15. Haim Hilel Ben-Sasson, The ‘Northern’ European Jewish Community and Its Ideals, in idem. and S. Ettiger eds., Jewish Society through the Ages, str. 208-219.
16. H. Soloveitichik, Three Themes in Sefer Hasidim, AJS. Review 1, str. 311-357.
17. Grossman, Pious and Rebellious. Jewish Women in Medieval Europe, str. 174-197; 273-281.
18. E. Baugarten, Mothers and Children. Jewish Family Life in Medieval Europe, str. 154-189.
19. J. R. Marcus, The Jew in the Medieval World, odabrani ulomci.
20. Odlomci iz Toledot Yeshu (engleski prijevod) u B. Bachrach, Jews in Barbarian Europe, str. 98-102
21. S. Menache, The King, the Church, and the Jews: some Considerations on the Expulsions from England and France, in Medieval History 13 (1987), str. 223-250.
22. W. C. Jordan, Jews, regalian Rights, and the Constitution in Medieval France, in AJS Review 23 (1998), str. 1-16.

1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar