Razjasniti promjenu: kolonijalna književnost – nacionalne književnosti u novostvorenim republikama – odnos prema zajedničkom okviru „hispanskoamerička književnost“. Opisati mijene u odnosu hispanskoameričkih književnih sredina prema hispanskom naslijeđu i ulozi književnosti u istodobnoj gradnji nacionalnih identiteta. Objasniti pojave u književnosti uzrokovane slijeđenjem europskih uzora s jedne te samosvojnost nacionalnih književnosti s druge strane. Predstaviti i razjasniti promjenu odnosa prema vlastitom kulturnom naslijeđu svih hispanskoameričkih sredina u početku XX stoljeća. Predstaviti vremensku koincidenciju takva stava s interesom za kulturnu „drugost“ u europskim središtima kulture i razjasniti utjecaj takva duha epohe na afirmaciju hispanskoameričke književnosti kao važnog dijela književnosti Zapada u tijeku XX. stoljeća.

Izravno poučavanje na predavanjima i interaktivno učenje. Studenti na svakom predavanju dobivaju male zadatke: provjeru određenih podataka o književnim djelima, čitanje kraćih tekstova sekundarne literature i sl. Na svakom predavanju u tijeku rada provjerava se njihova pripremljenost, tj. obavljanje zadatka. Također moraju pripremiti dijelove tekstova primarne literature navedenih u sadržaju. Na seminarima studenti moraju pripremati svaki od tekstova za seminar po prethodno dogovorenom rasporedu te sudjelovati u nastavi tako da traže pojašnjenja za sve dijelove teksta koje sami nisu bili u stanju dobro razumjeti. Pismena provjera razumijevanja i analize tekstova na seminaru provjerava se pismeno nakon završenog čitanja pojedinog teksta.

Uvjeti za pristupanje ispitu su redovito pohađanje nastave na predavanjima i seminarima (najviše 3 izostanka) te položene pismene provjere na seminaru. Ocjena rada na seminaru tvori 30% ocjene na predmetu, a aktivnost na satu do 15%, ovisno o kvaliteti aktivnosti. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita na kojem student u dužim odgovorima na složena pitanja pokazuje kako je ovladao građom propisanom za ispit.