ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Historijska demografija

 

Naziv
Historijska demografija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
ECTS bodovi
5
Šifra
117682
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
15

Cilj
Upoznati studente s nastankom i razvojem historijske demografije te predmetom i metodama istraživanja. Upoznati studente s čimbenicima demografskog razvoja i strukturom stanovništva hrvatskog ranonovovjekovnog prostora u europskim regionalnim kontekstima (habsburškom, mletačkom i osmanskom), napose s utjecajem prostorne pokretljivosti stanovništva (migracija) na sociodemografske, etnodemografske i konfesionalnodemografske promjene u ranom novovjekovlju. Uputiti studente u uzroke raspadanja regionalne sociodemografske strukture, te istaknuti imperijalna sučeljavanja ratove i epidemije kao regulacijske faktore depopulacijskih procesa. Uputiti studente u istraživački rad s različitim vrstama povijesnih vrela koja pružaju relevantne podatke za rekonstrukciju demografske slike stanovništva na hrvatskom povijesnom prostoru u ranom novom vijeku.
Sadržaj
  1. Porezni popisi (habsburški, osmanski) kao izvori za istraživanje kretanja broja stanovništva i demografske strukture hrvatskih prostora. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
  2. Matice krštenih, vjenčanih i umrlih kao izvori za istraživanje kretanja broja stanovništva i demografske strukture u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
  3. Vojni popisi kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
  4. Popisi vlastelinstava kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Terminologija. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
  5. Ostale vrste građe (narativni izvori, vizitacijska izvješća...) kao izvori za istraživanje stanovništva u ranom novom vijeku. Mogućnosti obrade, kontekstualizacije i prezentacije rezultata istraživanja.
  6. Imperijalna sučeljavanja Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije kao uzroci stagnacije i depopulacije hrvatskih prostora. Kontinuiteti i diskontinuiteti naseljenosti.
  7. Ranonovovjekovne migracije i utjecaj na socijalnu, etničku i konfesionalnu strukturu hrvatskih prostora.. Uzroci, smjerovi i posljedice. Rezultati dosadašnjih istraživanja i mogućnosti daljnje obrade.
  8. Epidemije, bolesti, higijena i prehrana kao regulacijski procesi demografskog kretanja. Metode i rezultati istraživanja.
  9. Socijalna struktura i kulturni modeli obitelji na hrvatskim prostorima u ranom novom vijeku. (Razlike u veličini obitelji, ženidbenoj dobi, vlasništvu nad posjedom itd.). Izvori i literatura.
  10. Biološka i socijalna obilježja (natalitet, mortalitet, fertilitet itd.) stanovništva hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku.
  11. Ekonomski čimbenici kretanja stanovništva i međuovisnost utjecaja demografske strukture na urbani i gospodarski razvoj hrvatskih zemalja u ranom novom vijeku.
  12. Zaključna rasprava.
  13. Historijska demografija kao povijesna disciplina. Nastanak i razvoj u europskoj i svjetskoj historiografiji, interdisciplinarnost.
  14. Predmet i smjerovi istraživanja historijske demografije u hrvatskoj historiografiji, priručnici i literatura.
  15. Posebnosti istraživanja stanovništva u ranom novom vijeku, napose posebnosti istraživanja hrvatskih povijesnih prostora. Specifičnosti rada s protostatističkim izvorima. Rezultati dosadašnjih istraživanja.

Ishodi učenja
  1. Osposobiti studente za rad s različitim ranonovovjekovnim povijesnim vrelima relevantnim za historijsko-demografska istraživanja
  2. Osposobiti studente za samostalno služenje referentnom literaturom
  3. Osposobiti studente za kritičko promišljanje literature
  4. Osposobiti studente za samostalnu obradu izvora
  5. Osposobiti studente za prepoznavanje relevantnih povijesno demografskih struktura, procesa i fenomena
  6. Produbljeno razumijevanje temeljnih procesa i pojava koji su utjecali na demografsko kretanje i strukturu stanovništva hrvatskih prostora i prostora u okruženju
  7. Osposobiti studente za služenje stručnom terminologijom
Metode podučavanja
Nastava je organizirana u obliku problemskih predavanja i praktikuma. Budući da je predmet izrazito istraživački usmjeren, glavni oblik nastave je praktični rad s ranonovovjekovnim izvorima pogodnima za povijesnodemografsku analizu (protostatistički popisi, primjerice porezni i vojni popisi, popisi vlastelinstava, matične knjige), kao i s drugim relevantnim izvorima (narativna vrela, vizitacijska izvješća…). U nastavi se koristi i građa objavljena na internetu. Ovakav rad zahtijeva računalnu obradu izvora, izradbu seminarskih radova, kratkih power-point prezentacija te specijalnih baza podataka.
Metode ocjenjivanja
Nastavnik tijekom semestra kontinuirano prati i zasebno vrednuje svaki tip pojedinačnog studentskog doprinosa, na predavanjima i na praktikumu.
Student može dobiti potpis i ocjenu ako sakupi sve ECTS-bodove. Ukupna ocjena formira se na osnovu ocjene iz ispita znanja te na osnovu ocjene rada u praktikumu. Pismeni ispit znanja izvodi se na kraju semestra, u predviđenim ispitnim rokovima. Pitanja za ispit znanja koncipirana su na osnovu ispitne literature. Uspjeh na ispitu znanja čini 40% ukupne ocjene, a ocjena praktikumskog rada 60% ukupne ocjene.

Uspješnost nastavnikove izvedbe provjerava se anonimnom anketom koju ispunjavaju studenti na kraju semestra.

Obavezna literatura
  1. Bertoša, Miroslav. «Matične knjige – arhivsko vrelo o demografskim previranjima predindustrijske Europe», Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 41/42, 1999/2000, 315-352
  2. Kula, Witold. «Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost». Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, vol. 8, Zagreb, 1981, 17-79
  3. Stipetić, Vladimir i Vekarić, Nenad. Povijesna demografija Hrvatske. Zagreb-Dubrovnik, 2004, 9-31
  4. Vranješ-Šoljan, Božena. «Mjesto demografije u povijesnoj znanosti». Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 22, 1989, 303-309.
Dopunska literatura
  1. Adamček, Josip – Kampuš, Ivan. Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV I XVI stoljeću. Zagreb, 1996;
  2. Bertoša, Slaven. Život i smrt u Puli. Pazin, 2002
  3. Friganović, Mladen. Demogeografija. Stanovništvo svijeta. Zagreb, 1990
  4. Grandits, Hannes & Kaser, Karl. Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Militärgrenze: Lika und Krbava zu beginn des 18. Jahrhunderts», u Roksandić, Drago (ed). Microhistory of the Triplex Confinium, Budapest, 1998., 27-68
  5. Hafizović, Fazileta. Popis sandžaka Požega 1579. godine. Osijek, 2001
  6. Hammel, Eugen A. «Vrednovanje slavonskog popisa stanovništva iz 1698. godine». Etnološka tribina, 19, 1996, 109-150
  7. Jurković, Ivan. «Klasifikacija hrvatskih raseljenika za trajanje osmanske ugroze, od 1463. do 1593.», Migracijske teme, Year 19, No 2-3, Zagreb, 2003, 147-143
  8. Kaser, Karl. Porodica i srodstvo na Balkanu. Analiza jedne kulture koja nestaje. Beograd, 2002
  9. Kaser, Karl. Slobodan seljak i vojnik. Svezak I, II. Zagreb, 1997
  10. Kaser, Karl. Popis Like i Krbave 1712. godine. Zagreb, 2003
  11. Krivošić, Stjepan. Zagreb i njegovo stanovništvo od najstarijih vremena do sredine XIX. stoljeća. Zagreb, 1981
  12. Krivošić, Stjepan. Stanovništvo Dubrovnika. Dubrovnik, 1990
  13. Krivošić, Stjepan. «Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća», Rad HAZU, knj. 30, 1991, 17-58
  14. Livi-Bacci, Massimo. A concise History of World Population. Cambridge, 1992
  15. Livi-Bacci, Massimo – Croft, Tania – Murray, Carl Ipsen. «Population and Nutrition: An Essay on European Demographic History», Cambridge Studies in Population, Economy and Society in Past Time, New York – Cambridge, 1991
  16. Mažuran, Ivan. Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine. Osijek, 1988
  17. Sršan, Stjepan. „Organizacija i pisanje matičnih knjiga poslije odlaska Turaka.“ Peti Znanstveni sabor Slavonije i Baranje: zbornik radova. Osijek, 1991, 185-195
  18. Vekarić, Nenad et al. Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća). Zagreb-Dubrovnik, 2000
  19. Willigan, J. Dennis i Lynch, Katherine. Sources and Methode of Historical Demography, New York, 1982
  20. Wertheimer Baletić, Alica. Stanovništvo i razvoj. Zagreb, 1999, 195-379.
  21. Čapo, Jasna. Pogled etnologa na proučavanje kvantitativne građe o kućanstvima. Narodna umjetnost: Vol. 27, 1990, 59-71.
  22. Skenderović, Robert. Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701.-1735.). Slavonski Brod, 2012
  23. Krivošić,Stjepan. Izvori za historijsku demografiju:starije matične knjige. Arhivski vjesnik, Vol. 32, 1988, 13-30.
  24. Mažuran, Ive. Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine i njihova ekonomska podloga. Osijek, 1993.
  25. Mažuran, Ive. Stanovništvo Osijeka : 1693-1703 = Liber baptizatorum, copulatorum et mortuorum Essekini ab anno 1693. usque ad 1703. Osijek, 1974.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
Izborni predmet na studijima
  2. Povijest, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Povijest, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 7. semestar
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar