ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Ivan Gundulić i hrvatski književni barok

 

Naziv
Ivan Gundulić i hrvatski književni barok
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
131689
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj kolegija jest produbiti znanja o kanonskom autoru hrvatske književnosti Ivanu Gunduliću i njegovu reprezentativnom opusu. Također, uzimajući u obzir s jedne strane književni, a s druge povijesni/društveni/kulturni kontekst u kojem su nastajala Gundulićeva djela, studenti će steći temeljna znanja o hrvatskoj baroknoj književnosti i ovladati stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Na temelju usvojenih književnopovijesnih i kulturnopovijesnih činjenica studenti će se osposobiti za samostalno analitičko-interpretativno čitanje tekstova Ivana Gundulića i drugih autora barokne književnosti te za njihovo kritičko promišljanje.
Sadržaj
  1. Uvod: izvori o Gundulićevoj biografiji i opusu
  2. Opus Ivana Gundulića u svjetlu književnog baroka
  3. Hrvatska barokna lirika: teme, motivi, concetto; ljubavna lirika u Dubrovniku
  4. Ivan Gundulić – pjesnik duhovne lirike i prigodničar
  5. Barokna religiozna poema I: "Suze sina razmetnoga" (tekst i biblijski predložak; žanrovski aspekti religiozne poeme)
  6. Barokna religiozna poema II: Gundulićeve "Suze" iz kulturološke perspektive (posttridentski kontekst; meditativna poema)
  7. Ivan Gundulić i barokna drama I: žanr tragikomedije ("porod od tmine", "Arijadna")
  8. Ivan Gundulić i dubrovačka barokna drama II: lik Armide u Tassa, Gundulića i Palmotića
  9. Gundulićeva "Dubravka" - pastorala ili tragikomedija?
  10. Gundulićeva "Dubravka": oblikovanje kolektivnog identiteta
  11. Povijesni ep "Osman": osmansko pitanje, dopjevi epa, povijesni kontekst, fikcija i zbilja u epu
  12. Gundulićev "Osman" i barokna poetika epa (Gundulić i Tasso)
  13. Oblikovanje identiteta/alteriteta u Gundulićevu "Osmanu": slavenski prostor vs. osmanski prostor
  14. Ivan Gundulić i stvaranje hrvatskog književnog kanona
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. analizirati tekstove hrvatske književnosti s obzirom na pripadnost određenom književnom razdoblju te rodu i vrsti
  2. kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i društveno-povijesnog konteksta
  3. objasniti i razlikovati obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma
  4. primijeniti naučene spoznaje o znanosti o književnosti i književnopovijesnim razdobljima u analizi i tumačenju književnih djela
Metode podučavanja
predavanja i seminari, rad na tekstovima koji su prethodno pripremljeni, različiti oblici multimedijske prezentacije
Metode ocjenjivanja
pismene zadaće, usmena prezentacija, seminarski rad, završni usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Primarna literatura: Ivan Gundulić: Arijadna, Armida, Dubravka, Od veličanstva božijeh, Osman, Pjesni pokorne kralja Davida, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Suze sina razmetnoga, U slavu Ferdinanda II. kneza toskanskoga (tekstovi dostupni u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler, Zagreb: JAZU, 1938. [Stari pisci hrvatski, knj. 9] i u drugim izdanjima); Ivan Bunić Vučić: izbor iz lirike u: Djela, prir. D. Fališevac, Zagreb: Matica hrvatska, 1995. (Stoljeća hrvatske književnosti); Junije Palmotić: Armida, u: Izabrana djela, prir. Rafo Bogišić, Zagreb: Matica hrvatska, 1995 (Stoljeća hrvatske književnosti); Torquato Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (ulomci)
  2. Đuro Körbler, “I. Život i rad Gundulićev”, u: Djela Dživa Frana Gundulića, prir. Đ. Körbler. Zagreb: JAZU, 1938, str. 1–26.
  3. Pavao Pavličić, “Žanrovi hrvatske barokne književnosti”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split: Književni krug, 1979: 9–29.
  4. Dunja Fališevac, “Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228. (http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Falisevac_1989.pdf)
  5. Pavao Pavličić, “Neke zajedničke crte baroknih plačeva”, u: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti. Split: Književni krug, 1979: 105–128.
  6. Celia Hawkesworth, “Gundulić’s Suze sina razmetnoga as a Meditative Poem”, The Slavonic and East European Review 60 (1982) 2: 172–188.
  7. Pavao Pavličić, “Kojem žanru pripada Gundulićeva Dubravka”, Republika 23 (1976) 11: 1235–1251.
  8. Dubravko Jelčić, “Armin Pavić i Franjo Marković o Gundulićevu Osmanu”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014): 443–449
  9. Torquatto Tasso, Discorsi del poema heroico (1594), prijevod u: Poetika humanizma i renesanse, sv. 2, ur. M. Pantić, Beograd: Prosveta, 1963: 80–104.
  10. Zoran Kravar, “Svjetovi Osmana”, u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993: 104–125.
  11. Ivana Brković, “Prostori granice i granice prostora u Gundulićevu Osmanu”, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, ur. T. Bogdan et al. Zagreb: FF press, 2012: 57–70
  12. Davor Dukić, “Jedan povod za dva pogleda iznutra – Gundulićev Osman i Mrnavićeva Osmanšćica”, u: Sultanova djeca, Zadar: Thema i.d., 2004
  13. Marina Protrka Štimec, “Komemorativne svečanosti i proizvodnja svjetovnih svetaca. Gundulićeva slavlja u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća”, Romanoslavica LII (2017) 2: 375–388.
Dopunska literatura
  1. Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić” (Hrvatski biografski leksikon); Slobodan Prosperov Novak, Vučistrah i dubrovačka tragikomedija. Split: Književni krug, 1979. Natka Badurina, “Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića”, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, ur. Mate Zorić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60; Lovro Kunčević, “Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku” Anali Dubrovnik 50 (2012): 9–37; Dunja Fališevac, “Mandalijena pokornica”, u: Ivan Bunić Vučić, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti; Sveučilišna naklada Liber, 1987: 59–94); Pavao Pavličić, “Dopjevi Osmana”, Forum 28(1989) 9/10: 436–455; Stjepan Musulin, “Poljaci u Gundulićevu Osmanu”, Rad JAZU 281/4. Zagreb: JAZU: 101–207; Reinhard Lauer, “Pad silnoga. O semantičkoj strukturi Osmana Ivana Gundulića”, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 87–105; Joanna Rapacka, “Tankred u Carigradu”, u: Zaljubljeni u vilu, Split: Književni krug, 1998, str. 137–163; Dunja Fališevac, “Kompozicija i epski svijet Osmana (iz vizure naratologije)”, u: Kaliopin vrt, Split: Književni krug, 1997: 139–160. Zoran Kravar, “Jedan dijeljeno s tri: Acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića”, Hrvatska književna baština, 2, 2003, str. 417–449; Dunja Fališevac, “Ivan Gundulić”, u: Hrvatska književnost u europskom kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, str. 259-277; Armin Pavić, “O kompoziciji Gundulićeva Osmana”, Rad JAZU 32 (1875): 104–150; Franjo Marković, “Estetička ocjena Gundulićeva Osmana,, 1. dio, Rad JAZU 46 (1879): 78–165; Dragutin Prohaska, “Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju”, Nastavni vjesnik, 21 (1912) 1: 209-218; Rafo Bogišić, “Problem Gundulićeve Dubravke”, Forum 14 (1975) 10-12: 115-149; Hans Rothe, “O žanru Gundulićeva Osmana”, Dometi 16 (1983) 1/2/3: 67–78;. Joanna Rapacka, “Književno-kulturni kontekst poljske recepcije Osmana”, Dubrovnik 2 (1991) 1: 163–173; Zoran Kravar, “Svjetovi Osmana”, u: Nakon godine MDC: Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik: Matica hrvatska, 1993, str. 104-125; Smiljana Narančić Kovač, Trojna struktura Gundulićevih “Suza sina razmetnoga”, Zagreb, 1994; Dunja Fališevac, “Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća”, u: Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2007: 229–243; Marina Protrka, Stvaranje književne nacije: oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća, Zagreb: FF press, 2008.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6. semestar
Fakultetska ponuda
  • Preddiplomski studij: Ljetni semestar