ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Komparativna istraživanja običajno-obredne prakse

 

Naziv
Komparativna istraživanja običajno-obredne prakse
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
117957
Semestri izvođenja
zimski, ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Studenti će naučiti definirati pojmove obred i običaj. Utvrdit će strukturu i osnovna obilježja hrvatske tradicijske (životne i godišnje) obredno-običajne prakse, s naglaskom na ophodne obredno-običajne prakse uvrštene na Listu zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Upoznat će se s osnovnim teorijsko-metodološkim znanjima o komparativnim istraživanjima i tehnikama obreda i običaja u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji. Uočit će povezanost elemenata nekih hrvatskih tradicijskih obreda i običaja s elementima pretkršćanskih obreda i običaja na hrvatskim područjima. Studente se potiče na individualan rad i aktivno sudjelovanje u radu kolegija pisanjem reakcijskog teksta i seminarskim radom po vlastitom izboru, sudjelovanjem u diskusiji na temelju predstavljanja reakcijskih tekstova i seminarskih radova te kritičkim promišljanjem vlastitoga rada i rada drugih studenata. Cilj je na taj način koncipirane nastave osposobiti studente za samostalan i aktivan teorijsko-praktični rad, uporabom različitih (primarnih i sekundarnih) izvora i literature, radi stjecanja znanja i iskustva pri usustavljivanju prikupljenih podataka primjenom komparativnih istraživanja.
Sadržaj
  1. PREDSTAVLJANJE KOLEGIJA I STUDENTSKIH OBVEZA
  2. POJMOVI OBRED I OBIČAJ, TEORIJA I METODOLOGIJA NJIHOVA ISTRAŽIVANJA KRATKI PREGLED ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA OBIČAJA U HRVATSKOJ ETNOLOGIJI
  3. OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKIH TRADICIJSKIH ŽIVOTNIH OBREDNO-OBIČAJNIH PRAKSI REAKCIJSKI TEKST
  4. OSNOVNA OBILJEŽJA HRVATSKIH TRADICIJSKIH GODIŠNJIH OBREDNO-OBIČAJNIH PRAKSI
  5. TEORIJE I PRAKSE KOMPARATIVNIH ETNOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA
  6. KULTURNOPOVIJESNA METODA
  7. VAN GENNEPOVA TEORIJA OBREDA PRIJELAZA U HRVATSKIM OBIČAJNIM PRAKSAMA (gostujuće predavanje prof. dr. sc. Tvrtka Zebeca)
  8. ETNOGRAFSKA KARTOGRAFIJA
  9. U POTRAZI ZA MITSKOM BABOM, MORLAKINJOM NEKAD I VIRDŽINOM DANAS – MOŽE LI ETNOLOGIJA BITI UZBUDLJIVA ZNANOST? (gostujuće predavanje prof. dr. sc. Jelke Vince Pallue)
  10. ETNOLOŠKI / ETNOGRAFSKI FILM SEMINARSKI RAD
  11. POVEZANOST PRETKRŠĆANSKIH I KRŠĆANSKIH VJEROVANJA NA HRVATSKIM PODRUČJIMA
  12. TRADICIJSKI NAPJEVI U HRVATSKIM PARALITURGIJSKIM I IZVANLITURGIJSKIM OBREDNO-OBIČAJNIM PRAKSAMA
  13. ELEMENTI SINKRETIZMA U HRVATSKIM PARALITURGIJSKIM OBIČAJNO-OBREDNIM PRAKSAMA, STARIJIM PUČKIM PREDODŽBAMA I FOLKLORNIM MOTIVIMA
  14. PONAVLJANJE GRADIVA
  15. PONAVLJANJE GRADIVA

Ishodi učenja
  1. Pojam običaj i njemu srodni pojmovi (obred, ritual, ceremonija, slavlje, svečanost, festival, praznik, blagdan i dr.) temeljni su etnološki pojmovi. Tijekom razvoja hrvatske etnologije, istraživanju običaja pristupalo se na različite načine, napose od 90-tih godina 20. st. Kroz praktičan rad studenti se upoznaju s važnijim znanstvenim radovima o običajima i srodnim im pojmovima koji se odnose na etnološke i kulturnoantropološke pristupe, metode i tehnike za istraživanje hrvatskih običaja i obreda.
  2. Kolegij se sastoji od predavanja i samostalnoga praktičnog rada studenata pisanjem i predstavljanjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova, diskusije nakon predavanja te predstavljanja reakcijskih tekstova i seminarskih radova, kritičkih osvrta na korištenu literature, teorijsko-metodološke pristupe i tehnike komparativnih istraživanja pojedinih autora, uetemeljenoga kritičkog vrednovanja rada drugih studenata.
  3. U prvoj etapi pripreme reakcijskog teksta studenti predstavljaju koncept svojega rada te probleme i dileme s kojima se u radu susreću. Zahvaljujući tome i izmjenjujući vlastita iskustva, u završnoj etapi lakše pripremaju i predstavljaju svoj seminarski rad. Radovi mogu biti teorijski, tematski, pregledni, kartografski, terenski (studije slučaja), studije identiteta, izmišljene tradicije i dr. Studentima se tijekom nastave također predstavljaju izabrani dokumentarni filmovi, aktualna događanja (npr. izložbe, znanstveni skupovi, festivali), slikovni prilozi i tradicijska glazba, o čemu se također raspravlja u okviru seminarskog dijela kolegija.
  4. Kolegij predstavlja važan dio nastavnog plana studija etnologije i kulturne antropologije, potičući studente na samostalan i aktivan rad, na kritičko vrednovanje korištenih primarnih i sekundarnih izvora, na stjecanje novih teorijskih i praktičnih znanja te na vlastitu istraživačku primjenu osnovnih postavki komparativne i drugih etnoloških istraživačkih metoda i tehnika. Budući da kolegij istraživanju običaja i obreda pristupa sa šireg stajališta, dijelom se nadovezuje na druge obvezne i izborne kolegije, napose na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Metode podučavanja
Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura
  1. BAJUK, Lidija i Suzana MARJANIĆ. 2018. "Pregled suvremenih istraživanja hrvatske mitologije". U: Hrvatski prilozi 16. međunarodnom slavističkom kongresu. Botica, S., ur. Zagreb: HFD, HSO, 91-100. BELAJ, Vitomir. 1989. "Kultni vrtići". U: Etnološki atlas Jugoslavije, sv. 1. Zagreb: Centar za etnološku kartografiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 21-28. BELAJ, Vitomir. 1989. "Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama". Studia ethnologica 1: 9-17. BELAJ, Vitomir. 2007. "Antropologija obreda". Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora (izabrana poglavlja). Zagreb: Golden Marketing, 17-38. BELAJ, Vitomir. 1993. "Jedna druga Marija. Elementi sinkretizma u pučkim vjerovanjima o Mariji, majci Isusovoj". Bogoslovska smotra 63/1-2: 150-167. BRATANIĆ, Branimir. 1976. "Pogled na 200 godina etnološke znanosti". Izvješća 5 i 6: 5-54. BRATULIĆ, Josip. 2018. "Sveta braća – Ćiril i Metoda". "Legenda o hrvatskom kralju Zvonimiru". "Djevica Marija u kulturi i duhovnosti hrvatskoga naroda". Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji. Split: Književni krug, 41-46, 51-56, 75-81. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 1997. "Mogućnosti interpretacije". "Korizmeno-uskrsni običaji kao obred prijelaza". Hrvatski uskrsni običaji (izabrana poglavlja). Zagreb: Golden Marketing, 8-13, 20-22. ČAPO, Jasna i Valentina GULIN ZRNIĆ. 2013. "Stoljeće hrvatske etnologije i kulturne antropologije". U: Hrvatska svakodnevica – etnografije vremena i prostora. Čapo, J. i V. Gulin Zrnić, ur. Zagreb: IEF, 7-30. ČERNELIĆ, Milana. 1997. "Uvod u raspravu o etnološkoj kartografiji. Poticaj za istraživanje na primjeru teme o godišnjim vatrama". Studia ethnologica Croatica 9: 5-15. ČERNELIĆ, Milana. 2007. "Prilog poznavanju kulturnopovijesne metode u hrvatskoj etnologiji i raspravi o njoj". Studia ethnologica Croatica 19: 5-16. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. 1989. "Migracije i obnavljanje kulturnih sadržaja". Aždajkinja iz Manite Drage. Običaji, vjerovanja, magija, liječenja. Split: Logos, 17-29. ELIADE, Mircea. 2002. Sveto i profano. Zagreb: AGM. GAVAZZI, Milovan. 1988. Godina dana hrvatskih narodnih običaja, Zagreb: Hrvatski sabor kulture. GULIN ZRNIĆ, Valentina. 2009. "O prostoru, zajednici i identitetu". "O istraživanju, metodologiji i građi". Kvartovska spika. Zagreb: IEF, Jesenski i Turk, 26-30, 30-37. HOBSBAWM, E. 2006. "Izmišljanje tradicije". U: Kultura pamćenja i historija. Brkljačić, M., ur. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga. 137-150. JAKUBÍKOVÁ, Kornélia. 1990. "To Methodology of Wedding Customs". Ethnologica Slavica 22: 33-45. alis.uniba.sk/storage/uk/fif/acta/ID_354_66753.pdf KATIČIĆ, Radoslav. 2008. "Što nam znači povijest". Boristenu u pohode. Zagreb: MH, 7-21. LOZICA, Ivan. 2002. "Došli smo vam kolendati". "Kraljice u akademiji". Poganska baština. Zagreb: Golden marketing, 173-189, 191-219. PALOŠIJA, Đurđica. 1972. "Narodna kultura – znanstveni izvor". Izvješća: 31-43. POTKONJAK, Sanja. 2014. "Što je to etnografija?". "Etnografski subjekt spoznavanja…". "Kako dizajnirati istraživanje". Teren za etnologe početnike. Zagreb: HED, FF press, 10-16, 17-26, 36-47. PRICA, Ines. 2001. "Autohtoni drugi". "Unutardisciplinarni proces". "Etnografska retorika ili etnografska poetika". "Jedno dobro mjesto za krizu etnologije (a–c)". "Postoji li (uopće) narod?". Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing, 15-73, 155-168, 184-190, 201-206, 215-218. PULJAR D'ALESSIO, Sanja. 2002. "Etnografski film u odnosu na etnografsko pismo". Narodna umjetnost 39/2: 33–55. RELJA, Renata. 2011. "Metodološke posebnosti suvremenog etnografskog istraživanja". Godišnjak Titius 4: 179–193. SOLAR, Milivoj. 1998. "Riječ i pojam 'mit'. Prepoznavanje mitova. Dijakronija i sinkronija. Tumačenje i objašnjavanje mitova". Edipova braća i sinovi. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga, 7-20. ŠPANIČEK, Žarko. 1995./1996. "Milovan Gavazzi and the Question of the Actuality of the Croatian Cultural-historical Ethnology". Studia Ethnologica Croatica 7/8: 105-119. VINCE-PALLUA, Jelka. 1994. "Razmišljanja i dileme na marginama etnoloških karata – kriza etnologije?". Studia ethnologica Croatica 6: 6-17. VITEZ, Zorica. 2001. "Narodni običaji". Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu kultura i svjetova. Vitez, Z. i A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat, Galerija Klovićevi dvori i IEF, 309-373. ZEBEC, Tvrtko. 2013. "Etnolog u svijetu baštine. Hrvatska nematerijalna kultura u 21. stoljeću". U: Hrvatska svakodnevica – etnografije vremena i prostora. Čapo, J. i V. Gulin Zrnić, ur. Zagreb: IEF, 173-195. ZORIĆ, Snježana. 1991. "Uvod". Obred i običaj. Zagreb: Zavod za istraživanje folklora, 9-34. *** (više autora). 1986. "Poklade u Etnološkom atlasu Jugoslavije". Narodna umjetnost 23: 119-134. *** (više autora). 1987. "Istraživanje običaja – pojmovi i termini". Narodna umjetnost 24: 15-130.
Dopunska literatura
  1. BAJUK, Lidija. 2019. "Hrvatska bogokraljica ljelja i njezina pratilja baba kao antičke božice Demetra i Bauba". U: Luka Ilić Oriovčanin – Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa održanog u Radovanju i Oriovcu 27. listopada 2017. Jagodar J. i M. Šabić, ur. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje – Oriovac: Općina Oriovac, 161-201. BAJUK, Lidija. 2012. "Magija i prežici vračarstva u hrvatskim tradicijskim vjerovanjima i postupcima s rodiljom". Ethnologica dalmatica 19: 101-140. BAUER, Ljudevit i dr. 1992. Martinje – blagdan vina. Zagreb: Otvoreno sveučilište. BELAJ, Vitomir. 2007. Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora. Zagreb: Golden Marketing. ČERNELIĆ, Milana. 2016. Bunjevci – Ishodišta, sudbine, identiteti. Zagreb: Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, Subotica: FF press – Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. ČIČAK, Ivan Zvonimir i Željko OBAD, ur. 1990. Hrvatska božićnica. Zagreb: Otvoreno sveučilište. ĐAKOVIĆ, Branko. 1985. Posmrtni običaji i obredi. Zagreb: Etnografski muzej. ĐAKOVIĆ, Branko. 2011. Igre oko vatre: prilog etnološkim istraživanjima o vatri. Samobor: Meridijani. GAVAZZI, Milovan. 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija. Zagreb: SN Liber. GRBIĆ, Jadranka. 2001. "Vjerovanja i rituali". U: Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i epoha. Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu kultura i svjetova. Vitez, Z. i A. Muraj, ur. Zagreb: Barbat, Galerija Klovićevi dvori i IEF, 459-495. JEŽIĆ, Mislav. 2006. "Indoeuropska pozadina Perunova kulta". U: Mošćenički zbornik 3. B. Pavišić, ur. Mošćenice: Katedra Čakavskog sabora općine Mošćenićka Draga i Zavod za kaznene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 53-62. KATIČIĆ, Radoslav. 2017. Naša stara vjera. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb: Ibis grafika, MH. KIPRE, Ivica. "Narodni običaji i vjerovanja uz smrt". Dubrovački muzeji. Dubrovnik: EM, http://www.dumus.hr/hr/etnografski-muzej/novosti/narodni-obicaji-i-vjerovanja-uz-smrt,407.html LOZICA, Ivan. 1997. "Vrijeme odlučeno na tance, igre i veselja". Hrvatski karnevali. Zagreb: Golden Marketing, 8-54. LOZICA, Ivan. 1996. "O hrvatskome folklornom kazalištu". Folklorno kazalište. Zagreb: MH, 15-67. MAJCEN, Vjekoslav. 1999. "Etnološki filmovi Milovana Gavazzija i hrvatski etnološki film u prvoj polovini 20. stoljeća". Studia ethnologica Croatica 7-8/1: 121–134. MILČETIĆ, Ivan. 1917. Koleda u Južnih Slavena (izabrana poglavlja). Zagreb: JAZU. OBAD, Željko, ur. 1991. Pisanica. Hrvatski uskrsni običaji. Zagreb: Otvoreno sveučilište. PLETERSKI, Andrej. 2014. Kulturni genom. Prostor in njegovi ideogrami mitične zgodbe (izabrana poglavlja). Ljubljana: Založba ZRC. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja. 1995. Knjiga o Božiću (izabrana poglavlja). Zagreb: Golden marketing. SCHWEIZER, Thomas. 1992. “Interkulturelle Vergleichverfahren”. U: Ethnologie. Einführung und Überblick. Ur. Hans Fischer. Berlin: Reimer, 421-443. TOPOROV, Vladimir N. 2002. Predzgodovina književnosti pri Slovanih. Poskus rekonstrukcije (Uvod v preučavanje zgodovine slovanskih književnosti). Ljubljana: Oddelek za etnologijo in kulturno antropologijo Filozofska fakulteta. VINCE PALLUA, Jelka. 1995./1996. "History and Legend in Stone – to Kiss the Baba". Studia ethnologica Croatica 7/8: 281-292. VINCE PALLUA, Jelka 2013. "Baba gljive brala – međimurska svadbena dramska igra kao izvor i put do svetosti svadbenoga obreda". Studia ethnologica Croatica 25: 231-252. VINCE PALLUA, Jelka. 2018. "A newly discovered figurative representation of the mythical Baba –'Old Baba Vukoša' in St. Mary’s church of Gračišće in Istria". U: Sacralisation of Landscape and Sacred Places / Sakralizacija prostora i sveta mjesta – 3. međunarodni znanstveni skup srednjovjekovne arheologije Instituta za arheologiju u Zagrebu, 2.–3. lipnja 2016. Belaj, J. i dr., ur. Zagreb: Institut za arheologiju, 105-117. VITEZ, Zorica. 2003. Hrvatski svadbeni običaji. Zagreb: Golden Marketing. VOJNIĆ-HAJDUK, Lazo, KOPILOVIĆ, Andrija i STANTIĆ, Alojzije. 2006. Dužijanca. Žetvena svečanost. Subotica: Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ. ZEBEC, Tvrtko. 1994. "Tanac u pokladama Punta kao obred prijelaza". Etnološka tribina 17: 103–122. ZORIĆ, Damir. 2020. "Povijest hrvatskog bajoslovlja". Silva rerum. Bilješke o ishodištima pučkih tradicija. Zagreb, Sarajevo: Synopsis,13-93. ***. 1979. Ethnologischer Atlas und seiner Nachbarländer (EA). Die Termine der Jahresfeuer in Europa. Erläuterung zur Verbreitung, Forschungen zum Ethnologischen Atlas Europa und seiner Nachbarländer 1. Göttingen: Verlag Otto Schwartz & Co. Göttingen.

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 3. semestar