ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija

 

Naziv
Likovna baština Dubrovačke Republike od XVI. do XVIII. stoljeća: atribucija, stil, ikonografija
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
131802
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Predmet daje pregled likovne baštine dubrovačkog područja od XVI. do XVIII. stoljeća s posebnim naglaskom na utjecaje talijanskih umjetničkih središta, te predviđa usvajanje i primjenu temeljnih povijesno-umjetničkih metoda atribucije i ikonografije na odabranim primjerima djelā slikarske i kiparske baštine Dubrovnika, ukoliko bude moguće in situ. Na temelju prethodno usvojenih znanja o stilskim značajkama umjetnosti od XVI. do XVIII. stoljeća, studenti se upoznaju s umjetničkim djelima dubrovačkog područja izvedenima u različitim medijima i materijalima (štafelajno i zidno slikarstvo, drvena, mramorna i kamena skulptura, skulptura u metalu i predmeti umjetničkog obrta) te različitim slikarskim zadatcima (sakralna, svjetovna i mitološka tematika, portret, krajolik), na kojima se promatra geneza pojedinih atribucija s obzirom na formalne karakteristike djela, stilske utjecaje, funkciju djela i kontekst narudžbe (ukoliko je poznat).
Sadržaj
  1. Uvod: povijesni i društveni okvir. Uvodne napomene o kolegiju i načinu izvođenja nastave, osvrt na metodologiju rada i upute za katalošku obradu umjetnina.
  2. Arhivski podatci i stupanj očuvanosti djela; pregled povijesno-umjetničke literature o dubrovačkoj baštini; vrste umjetničkih djela, namjena i tematika.
  3. Djela talijanskog slikarstva XVI. stoljeća – boravak stranih umjetnika u Dubrovniku, importi slikarskih djela; oltarna pala, djela sakralne i mitološke tematike za privatne naručitelje.
  4. Djela venecijanske slikarske škole u dubrovačkoj baštini XVI. i XVII. stoljeća.
  5. Slikarstvo: ikonografske promjene u razdoblju nakon Tridentskoga sabora; novi slikarski zadatci; crkveni redovi kao naručitelji.
  6. Likovna baština Napulja, Marchi i Rima i veze s Dubrovnikom (XVII. i XVIII. stoljeće).
  7. I. kolokvij.
  8. Zidno slikarstvo od XVI. do XVIII. stoljeća; mitologija i alegorija u građanskoj i ladanjskoj kulturi Dubrovnika.
  9. Skulptura XVI. stoljeća: lokalna tradicija i strani utjecaji; skulptura XVII. stoljeća.
  10. Potres 1667. godine i obnova grada; lokalne pobožnosti i sveci zaštitnici.
  11. Venecijanska barokna skulptura u Dubrovniku i okolici; altarističko-kiparske cjeline XVII. i XVIII. stoljeća: franjevačka crkva, isusovačka crkva, katedrala.
  12. Seminarska izlaganja / terenski rad.
  13. Seminarska izlaganja / terenski rad.
  14. Osvrt na glavne teme obrađene tijekom kolegija; terenski rad.
  15. II. kolokvij.

Ishodi učenja
  1. imenovati protagoniste slikarstva i skulpture dubrovačkog područja između XVI. i XVIII. stoljeća
  2. interpretirati najvažnija umjetnička ostvarenja renesansnog i baroknog razdoblja u Dubrovniku i okolici
  3. objasniti značajke najvažnijih ostvarenja talijanskih umjetničkih škola čija su djela prisutna na dubrovačkom području (Napulj, Venecija, Rim)
  4. prepoznati svetačke likove i sakralne teme i objasniti razloge ikonografskih odabira
  5. izraditi osnovnu katalošku obradu umjetničkog djela
  6. izraditi formalnu i stilsku analizu umjetničkog djela
  7. razlikovati stilske utjecaje prema kronološkom i geografskom ključu
  8. interpretirati djela s aspekta stila s obzirom na umjetničku vrstu, dataciju i autora
  9. objasniti kritičku povijest djelā dubrovačke likovne baštine od XVI. do XVIII. stoljeća
  10. izraditi katalošku jedinicu (stručni rad)
Metode podučavanja
Predavanja; seminari i radionice; samostalni zadatci; e-učenje; terenski rad.
Metode ocjenjivanja
Pismeni ispit (tijekom nastave razdijeljen u dva kolokvija); seminarski rad.

Obavezna literatura
  1. Milan Pelc, »Dubrovačka slikarska kultura 16. stoljeća«, u: Višnja Bralić (ur.), Restauriranje Tizianove slike iz crkve sv. Dominika u Dubrovniku, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod; Dominikanski samostan sv. Dominika u Dubrovniku, 2008., str. 11-32.
  2. Kruno Prijatelj, »Barok u Dalmaciji«, u: Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1982., str. 831-864 (»Slikarstvo«: »Radovi slikara iz srednje i južne Italije na teritoriju Dubrovačke Republike«; »Tripo Kokolja i slikari iz Boke«; »Dubrovački slikari baroknog vremena«; »Federiko Benković – djela mletačkih slikara 18. stoljeća« /samo djela u Dubrovniku/).
  3. Radoslav Tomić, »Slikarstvo i skulptura u dominikanskim crkvama Dalmacije od 16. do 19. stoljeća«, u: Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2011., str. 130-160 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice).
  4. Radoslav Tomić, »Umjetnost od 16. do 19. stoljeća«, u: Milost susreta. Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima, katalog izložbe, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2010., str. 118-135 (djela s dubrovačkog područja + kataloške jedinice).
  5. Vladimir Marković, Zidno slikarstvo 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1985., str. 11-72 (»Zidne slike u Dubrovačkoj Republici«).
  6. Milan Pelc, Renesansa (Povijest umjetnosti u Hrvatskoj), Zagreb, Naklada Ljevak, 2007. (poglavlja o slikarstvu i skulpturi na prostoru Dubrovačke Republike)
  7. Radoslav Tomić, Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, Matica hrvatska, 2005., str. 51-62; 81-94; 111-119; 121-124 (»Giuseppe Sardi«; »Francesco Cabianca«; »Marino Groppeli«; »Skulptura i oltari u dubrovačkoj isusovačkoj crkvi«).
  8. Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb; Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti, Župa Gospe Velike, 2014.
  9. Zborna crkva svetog Vlaha u Dubrovniku, (ur.) Katarina Horvat-Levaj, Zagreb, Dubrovnik: Institut za povijest umjetnosti, ArtTresor naklada, Dubrovačka biskupija, 2017.
Dopunska literatura
  1. Timothy Clifford, »Dubrovnik: Italian art, c. 1400 – 1800«, u: Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage, London: Frances Lincoln Limited, 2009, str. 148-220.
  2. Veronika Šulić, »Tri faze zidnih slika ljetnikovca Sorkočević u Rijeci Dubrovačkoj«, u: Portal. Godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda 1 (2010.), str. 1-13.
  3. Restaurirane slike iz crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku, (ur.) Neda Kuzek, Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod, 2007.
  4. Radoslav Tomić, »Djela Bartolomea Litterinija u Dalmaciji«, u: Peristil 47 (2004), str. 43-66.
  5. Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća: znanstveni skup uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika, (ur.) Igor Fisković, Zagreb: Muzejsko galerijski centar, 1991.
  6. Vladimir Marković, »Ljetnikovac Bozdari u Rijeci Dubrovačkoj i Marino Groppeli«, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 30 (1990.), str. 231-263.

Izborni predmet na studijima
  2. smjer Istraživački, Modul konzervatorstvo, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  3. smjer Istraživački, Modul moderna i suvremena umjetnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  4. smjer Istraživački, Modul umjetnost antike i srednjeg vijeka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  5. smjer Istraživački, Modul umjetnost renesanse i baroka, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
  6. Povijest umjetnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij