ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Hrvatska renesansna drama- poetološka i kulturološka čitanja

 

Naziv
Hrvatska renesansna drama- poetološka i kulturološka čitanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
216732
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij se bavi čitanjem i interpretacijom reprezentativnih dramskih djela hrvatske renesansne književnosti, pri čemu se književnom tekstu pristupa s jedne strane kao estetskoj tvorevini, a s druge kao kulturnom dokumentu. Sukladno s time, cilj kolegija jest: a) sagledati hrvatsku dramu 16. stoljeća s obzirom na njezin žanrovski repertoar (komedija, tragedija, pastorala, farsa, prikazanje, mitološka drama) te pojedine žanrove i karakteristične dramske postupke osvijetliti iz perspektive renesansnih poetičkih normi i standarda; b) interpretirati odabrane dramske tekstove iz kulturološke vizure, uzimajući u obzir specifčni društveni i kulturni kontekst u kojem su dana djela nastajala.
Sadržaj
  1. Uvod: književni tekst kao estetski objekt i kulturni dokument
  2. Renesansna drama – glavna obilježja hrvatske renesansne drame i njezin europski kontekst
  3. Antičke i renesansne poetike
  4. Dramska robinja: Hanibal Lucić
  5. Religiozna drama / crkveno prikazanje: Mavro vetranović
  6. Mitološke teme i motivi: Mavro Vetranović, Nikola Nalješković
  7. Pastorala I: Džore Držić, Nikola Nalješković
  8. Pastorala II: Marin Držić
  9. Farsa: Nikola Nalješković
  10. Pokladna igra: Marin Držić
  11. Komedija I: eruditna komedija Marina Držića
  12. Komedija II: Marin Držić
  13. Tragedija: Marin Držić, Dominko Zlatarić
  14. Sinteza
  15. Evaluacija

Ishodi učenja
  1. analizirati i vrednovati pojave i procese u hrvatskoj književnosti u povijesnom kontekstu
  2. analizirati, interpretirati, kritički vrednovati tekstove starije, novije i usmene hrvatske književnosti te zauzeti primjeren stav prema književnoj kritici
  3. integrirati analizu književnih tekstova sa stečenim znanjima iz drugih humanističkih i nekih društvenih disciplina
  4. koristiti se prikladnim književnopovijesnim i književnoteorijskim kriterijima u vrednovanju starijih, novijih i suvremenih književnih tekstova
  5. opisati i objasniti poetička obilježja kao i žanrovski sustav hrvatske renesansne dramske književnost
  6. analizirati hrvatske renesansne dramske tekstove u svjetlu poetoloških tendencija u vodećim europskim književnostima
  7. interpretirati dramske tekstove hrvatske renesanse s obzirom na društveni i kulturni kontekst
Metode podučavanja
predavanja i seminari, samostalni zadaci, rad na tekstu, različite vrste multimedijske prezentacije
Metode ocjenjivanja
redovito pohađanje nastave, domaće zadaće, seminarski rad, usmeno izlaganje

Obavezna literatura
  1. Odabrani književni tekstovi hrvatskih renesansnih dramatičara (Hanibal Lucić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Marin Držić, Antun Sasin, Marin Benetović, Dominko Zlatarić)
  2. Z. Lešić, Teorija drame kroz stoljeća. Knj. 1, (Od početaka do kraja XVIII stoljeća), Sarajevo: Svjetlost, 1977 (odabrana poglavlja)
  3. M. Pfister, Drama: teorija i analiza. Zagreb: Hrvatski centar ITI, 1998 (odabrana poglavlja)
  4. E. Fischer-Lichte, Povijest drame I. Od antike do njemačke klasike, Disput, Zagreb, 2010., 89-225.
  5. N. Batušić, „Kazalište renesansnog razdoblja”, u: Povijest hrvatskog kazališta, Zagreb, 1978., 29-90.
  6. D. Fališevac, „Genološki identitet hrvatske drame“, Republika, 48, 1992, 7-8, str. 176-187
  7. Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), ur. D. Fališevac, N. Batušuć. Zagreb: HAZU, 2008: 704–718 (odabrani članci)
  8. Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, ur. D. Dukić. Zagreb: Disput, 2005 (odabrani članci)
  9. S. P. Novak, „Hrvatske dramske robinje“, Dani hvarskog kazališta, 3 – Renesansa, Split, 1976., 185-204, str. 20–47.
  10. M. Tatarin, „Marin Držić i Machiavelli:Nacrt za jedno čitanje Držićeva makijavelizma, www.hrvatskiplus
Dopunska literatura
  1. R. Bogišić, Hrvatska pastorala, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1989 (uvodno poglavlje); S. Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007 (pojedina poglavlja); S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600 –1815), Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2003 (pojedina poglavlja); F. Švelec, Komički teatar Marina Držića, Zagreb, 1968; S. P. Novak, Planeta Držić. Držić i rukopis vlasti, Zagreb, 1984; R. Bogišić, Hrvatska pastorala, Zagreb, 1989; S. Melchinger, Povijest političkog kazališta, GZH, Zagreb, 1989; M. Carlson, Kazališne teorije 1.: Povijesni i kritički pregled od antike do 18. stoljeća, Zagreb, 1996; L. Čale Feldman, „Žensko za muško i muško za žensko u starijoj hrvatskoj dramatici“, u: Umjetnost riječi, 41, 1997, 3, 153-176. S. Stojan, S., Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600-1815), Zagreb-Dubrovnik, 2003; Čovjek, prostor, vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac,Zagreb, 2006; L. Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Zagreb, 2007; S. Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik, 2007; Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, prir. Davor Dukić ... [et al.]. - Zagreb : Srednja Europa, 2009 (pojedina poglavlja); D. Grmača, „Alegorija putovanja poslušnosti. Posvetilište Abramovo Mavra Vetranovića“, Bogoslovska smotra 82 (2012) 1: 113-130. Priručnici: P. Pavis, Pojmovnik teatra. Zagreb: Akademija dramske umjetnosti; Centar za dramsku umjetnost; Izdanja Antibarbarus, 2004 (odabrane natuknice); Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak, L. Rafolt, M. Tatarin, Zagreb: LZMK, 2008 (pojedine natuknice)

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
Fakultetska ponuda
  • Diplomski studij: Zimski semestar