ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Opća fonetika

 

Naziv
Opća fonetika
Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
ECTS bodovi
5
Šifra
51304
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
45
Vježbe u praktikumu
15
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Kolegij je preduvjet za upis ili polaganje
Kolegij je potrebno položiti za

Cilj
Cilj je ovog kolegija da uputi studente u fonetiku kao znanost o govoru, odrediti područja, metode i svrhu te znanosti. Kolegij daje temeljne spoznaje o govoru te uvodi u znanstveni način proučavanja govora.
Sadržaj
  1. Percepcija govora. Odnos akustičkih i psihoakustičkih elementa zvuka. Multimodalna percepcija govora, McGurkov efekt. Kategorijska percepcija: testovi identifikacije i diskriminacije.
  2. Redundantne akustičke osobine glasnika: inherentno trajanje, ton i intenzitet. Test 3.
  3. Evaluacija kolegija i nastavnika.
  4. Određenje fonetike kao znanosti o govoru, određenje govora, temeljne govorne jedinice, govor kao komunikacija, arhetipski govor, govorne funkcije, govorni dijelovi: slojevi i članci. Početno snimanje studenata.
  5. Osnove semiotike i znakovi u govoru i jeziku. Osnovni akustički elementi govora: spektralni oblik, spektralni sastav, promjene zvuka u vremenu, intenzitet, trajanje i ton. Jezične i paralingvističke funkcije prozodije. Početno snimanje studenata.
  6. Biološke osnove govora. Evolucija jezičnih i govornih predispozicija. Segmentiranje snimljenoga govora u programu Praat.
  7. Neurološke osnove govora, reprezentacija jezika i govora u mozgu. Jezični i govorni poremećaju: afazija, dizartija, apraksija. Metode istraživanja mozga. Slušanje i procjena govorne fluentnosti, izražajnosti, glasa i izgovora
  8. Analiza fundamentalne frekvencije, jittera, shimmera, HNR-a u snimljenom govoru. Slušanje i procjena govorne fluentnosti, izražajnosti, glasa i izgovora. Test 1.
  9. Prozodijska sredstva: intonacija. Intonacijske jedinice: početak, jezgra i završetak. Stupnjevi istaknutosti. Vrste intonacijskih jezgara.
  10. Prozodijska sredstva: stanke, ritam i govorne modulacije.
  11. Prozodijska sredstva: boja. Spektralni oblik zvuka i boja glasa. Kvocijent otvora. Elementi akustičke analize glasa i perceptivne procjene. Formanati hrvatskih vokala.
  12. Prozodijska sredstva: glasnoća i tempo. Formanati hrvatskih vokala.
  13. Govorni članci: diskurs, odlomak, rečenica, intonacijska jedinica, riječ, slog, glasnik. Test 2.
  14. Govorna riječ i naglasak Podjela jezika prema sustavu prozodije riječi na tonske, tonsko-dinamičke i udarne jezike. Standardne i dijalektalne varijante hrvatskih naglasaka. Akustičke osobine hrvatskih naglasaka.
  15. Slog: pristup, nukleus i odstup. Glasnika: odnosi glasnika i fonema, asimilacije i adaptacije.

Ishodi učenja
  1. Definirati i objasniti neke temeljne fonetske pojmove: fonetika, govor, arhetipski govor, govorni znak, glasnik, slog, govorna riječ, intonacijska jedinica, rečenica, odlomak, glas, tekst, prozodija, ton, boja, modulacija, tempo, ritam, stanka, ekspresivnost, fluentnost, asimilacija, adaptacija, percepcija govora.
  2. Segmentirati govor na glasnike, slogove, govorne riječi, intonacijske jedinice, rečenice i odlomke te objasniti prozodijske karakteristike pojedinih članaka.
  3. Primijeniti računalni program u analizi govornog zvuka i mjerenju nekih karakteristika osnovnog tona, trajanja i formanata.
  4. Analizirati akustičke osobine naglasaka riječi i intonacijskih jedinica.
  5. Objasniti odnose akustičkih elementa govora (fundamentalna frekvencija, trajanje, intenzitet, spektralni oblik, spektralni sastav) i perceptivnih kategorija (ton, glasnoća, boja).
  6. Nabrojati prozodijska sredstva govora i objasniti njihov utjecaj na govornu ekspresivnost i glatkoću.
Metode podučavanja
Predavanja i vježbe u praktikumu.
Metode ocjenjivanja
Tijekom semestra kontinuirano se prati i vrednuje rad studenata: pohađanje predavanja, sudjelovanje na vježbama, izrada samostalnih zadataka (10% bodova), prvi kolokvij (30% bodova), drugi kolokvij (30% bodova) i treći kolokvij (30% bodova). Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju 61% bodova i više oslobođeni su izlaska na pismeni ispit te imaju usmeni ispit na kojem se provjeravaju temeljni ishodi učenja kolegija. Ocjena se oblikuje prema postotku bodova na temelju kontinuiranog praćenja studenata: 61%-70% bodova – dovoljan (2); 71%-80% bodova – dobar (3); 81%-90% bodova – vrlo dobar (4); 91%-100% bodova – izvrstan (5) te korigira prema rezultatima usmenog ispita. Na pismeni i usmeni ispit moraju izaći studenti koji su tijekom semestra prikupili 40-60% bodova. Studenti koji na temelju kontinuiranog praćenja imaju manje od 40% bodova, odn. više izostanaka nego što je dopušteno nemaju pravo na izlazak na ispit te moraju ponovno upisati kolegij.

Obavezna literatura
  1. Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: Nacrt za gramatiku, HAZU - Globus, Zagreb, 61-379.
Dopunska literatura
  1. Bakran, J. (1996). Zvučna slika hrvatskoga govora. Zagreb, Ibis Grafika.
  2. Clark i Yallop (1995). An introduction to phonetics and phonology. Blackwell Publishing.
  3. Gussenhoven, C. (2004). The Phonology of Tone and Intonation. Cambridge University Press,.
  4. Hauser,M.D., Chomsky, N. i Fitch, W. T. (2002). The Faculty of Language: What Is It, Who Has It, and How Did It Evolve? Science, Vol. 298, str. 1569-1576.
  5. Hurford, J. R., Studdert-Kennedy, M., & Knight, C. (Ur). (1998). Approaches to the evolution of language: Social and cognitive bases. Cambridge University Press.
  6. Ivas, I. (1996). Silazno-uzlazna jezgra u sustavu jezgri hrvatskog jezika. Suvremena lingvistika, 41-42, str. 227–244.
  7. Kovačić, G. (2003). Akustička analiza glasa vokalnih profesionalaca. Zagreb, Graphis.
  8. Mildner, V. (2003). Govor izmenu lijeve i desne hemisfere. IPC grupa, Zagreb. Poglavlje Govor i jezik (str. 139-217).
  9. Pletikos, E. (2005), Percepcija sličnosti prozodije riječi stranih jezika s hrvatskim naglascima“, Govor, 22, 2, str. 89-126.
  10. Škarić, I. (2001). Kakav pravopis (između fonetike i fonologije). Govor, 18, br. 1, str. 1-32.
  11. Tadinac, M., Hromatko, I. (2010). Evolucija govora: što nam mogu reći Hoover i Bonnie?, u knjizi Proizvodnja i percepcija govora, urednici V. Milner i M. Liker, Zagreb, FF press i HFD, 2010, str. 255-263.
  12. Varošanec-Škarić, G. (1998). Relativna spektralna energija i ugoda glasova. Govor, 15, 1: 1-34.
  13. Varošanec-Škarić, G. (2005). Timbar. Zagreb: FF press.
  14. Josipović Smojver, V. (2017). Suvremene fonološke teorije. Zagreb: Ibis grafika.

Obavezan predmet na studijima
  1. Fonetika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar