ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Osnove psihologije sporta

 

Naziv
Osnove psihologije sporta
Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
170254
Semestri izvođenja
ljetni
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Preduvjeti za upis i polaganje kolegija
Za upis kolegija se moraju

Cilj
-usvojiti temeljna znanja iz psihologije sporta
-steći uvid u ulogu psiholoških čimbenika u sportskom uspjehu i neuspjehu
-upoznati se s načinima kojima je moguće povezati sportsku djelatnost i psihološke principe i spoznaje kako bi se razvoj sportskih vještina doveo do maksimuma
-prikazati neke osnovne tehnike i principe rada sa sportašima u praksi
Sadržaj
  1. 1.nastavna jedinica: Definicija i područje psihologije sporta Psihologija sporta kao bazična i kao primijenjena psihologijska disciplina. Definicija i predmet psihologije sporta. Specifični problemi psihologije sporta. Uloga sportskog psihologa.
  2. 2. nastavna tema: Psihodijagnostika u sportu Važnost i uloga psihodijagnostike u sportu. Tehnike i metode psihodijagnostičke procjene sportaša. Pisanje izvještaja o sportašu. Komunikacija izvještaja. Etičke dileme.
  3. 3.nastavna jedinica: Kognitivne karakteristike sportskih aktivnosti Utjecaj kognitivnih sposobnosti na sportsku uspješnost. Analiza kognitivnog opterećenja sportske aktivnosti. Analiza mogućeg djelovanja sportske aktivnosti na razvoj kognitivnih sposobnosti.
  4. 4. nastavna jedinica: Pažnja i koncentracija u sportu Uloga pažnje, koncentracije i fokusiranosti u sportu. Odnos između pažnje i pobuđenosti. Utjecaj stresa na pažnju sportaša. Tehnike upravljanja pažnjom.
  5. 5. nastavna jedinica: Motivacija u sportu Motivacija u sportu. Osnovni pokretači sportske aktivnosti. Motiv postignuća i uspješnost u sportu. Atribucijski procesi u sportu. Intrinzična i ekstrinzična motivacija. Preporuke za povećanje i održavanje povoljnog omjera intrinzične i ekstrinzične motivacije u sportu.
  6. 6. nastavna jedinica: Postavljanje ciljeva u sportu Planiranje i odlučivanje u sportskoj aktivnosti. Ciljna orijentacija. Principi postavljanja ciljeva u sportu. Utjecaj planiranja na motivaciju i ponašanje sportaša. Važnost povratne informacije.
  7. 7. nastavna jedinica: Rukovođenje i motivacijska klima Odnos trener-sportaš. Rukovođenje u sportu. Motivacijska klima. Uloga i tipovi trenera. Model anksiogenog ponašanja trener. Povezanost trenerova rukovođenja i motivacije sportaša. Procjena rukovođenja i klime u sportu.
  8. 8. i 9. nastavna jedinica: Ličnost i sport Ličnost i sport. Utjecaj osobina ličnosti na sportsku uspješnost. Interakcijski model utjecaja ličnost na sportsku uspješnost. Analiza konativnog opterećenja sportske aktivnosti. Karakteristike ličnosti tipičnog i vrhunskog sportaša. Samopouzdanje i mentalna čvrstoća. Utjecaj sportske aktivnosti na razvoj i promjenu osobina ličnosti. Kompetitivnost i hiperkompetitivnost. Agresivnost u sportu.
  9. 8. i 9. nastavna jedinica: Ličnost i sport Ličnost i sport. Utjecaj osobina ličnosti na sportsku uspješnost. Interakcijski model utjecaja ličnost na sportsku uspješnost. Analiza konativnog opterećenja sportske aktivnosti. Karakteristike ličnosti tipičnog i vrhunskog sportaša. Samopouzdanje i mentalna čvrstoća. Utjecaj sportske aktivnosti na razvoj i promjenu osobina ličnosti. Kompetitivnost i hiperkompetitivnost. Agresivnost u sportu.
  10. 10. nastavna jedinica: Kontrola emocija u sportu Važnost emocija u sportu. Povezanost emocija i izvedbe. Važnost emocionalne kontrole za sportaša.
  11. 11. nastavna jedinica: Anksioznost u sportu Stres i anksioznost u sportu. Perfekcionizam i strah od neuspjeha. Suočavanje.
  12. 12. nastavna jedinica: Sportska ekipa Psihologija ekipnih sportova. Grupna dinamika u sportskoj ekipi. Timska kohezivnost i sportski uspjeh.
  13. 13. nastavna jedinica: Psihologija sportskih ozljeda i oporavka Psihološki učinci sportske ozljede. Reakcije sportaša na ozljedu.
  14. 14. nastavna jedinica: Tjelesno vježbanje i mentalno zdravlje Tjelesno vježbanje i mentalno zdravlje. Tjelesno vježbanje i kvaliteta života. Vježbanje i modeli promjene ponašanja.
  15. 15. nastavna jedinica: Kognitivno-bihevioralne intervencije u sportu Psihološka priprema sportaša. Kognitivno-bihevioralne intervencije u sportu

Ishodi učenja
  1. Studenti će usvojiti osnovna konceptualna znanja o suvremenim teorijama iz područja psihologije sporta i tjelesnog vježbanja, znat će definirati, objasniti i razlikovati njihove konstrukte, te kritički prosuđivati o doprinosu psihologije i ulozi psihološke struke u području sporta i tjelesnog vježbanja
  2. Studenti će znati objasniti mehanizme koji leže u pozadini psihološke dobrobiti uslijed vježbanja te kritički procjenjivati o rizicima i potencijalnim negativnim učincima tjelesnog vježbanja
  3. - studenti će znati definirati i objasniti osnovne motivacijske obrasce, osnovne teorije motivacije u sportu kao i psihološke principe postavljanja ciljeva
  4. Studenti će znati definirati, objasniti i na primjeru prepoznati obrasce ciljne orijentacije i motivacijske klime te kritički prosuđivati o načinima razvoja poželjnog obrasca motivacijske klime u sportu
  5. Studenti će znati objasniti važnost emocija u sportu, opisati povezanost emocija i sportske izvedbe te na praktičnim primjerima objasniti važnost emocionalne kontrole u sportskom kontekstu
  6. Studenti će znati objasniti povezanost ličnosti i uspjeha u sportu, opisati djelovanje sporta na oblikovanje ličnosti sportaša i mehanizme kojima ti utjecaji djeluju te objasniti karakteristike ličnosti sportaša u različitim uvjetima kao i opisati profil vrhunskog sportaša
  7. Studenti će znati kritički prosuđivati o povezanosti kognitivnih sposobnosti i uspjeha u sportu, moći analizirati sportske aktivnosti s obzirom na kognitivne zahtjeve te kritički prosuđivati o utjecaju sporta na razvoj kognitivnih sposobnosti
  8. Studenti će znati objasniti odnos između pažnje, pobuđenosti i sportskog postignuća te kritički prosuđivati o tehnikama za upravljanje pažnjom u sportu
  9. Studenti će moći objasniti ulogu odnosa trener-sportaš, objasniti faze u procesu razvoja tima te pojam kohezivnosti te će znati kritički prosuđivati o tehnikama i metodama za razvoj kohezivnosti
  10. Studenti će razvijati kritičko mišljenje i unaprijediti sposobnost prepoznavanja i rješavanja problemskih situacija u sportu i vježbanju putem niza praktičnih vježbi
Metode podučavanja
Nastava će se izvoditi u obliku predavanja i vježbi te diskusija i radionica.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad (nacrt istraživanja)
Pismeni ispit (kritičko promišljanje)
Domaće zadaće
Individualne i grupne aktivnosti na satu

Obavezna literatura
  1. Horga, S. (1993). Psihologija sporta. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Cox, R.H. (2005). Psihologija sporta: Koncepti i primjene. Jastrebarsko: Naklada Slap-
  3. Tušak, M. i Tušak, M. (2001). Psihologija športa. Ljubljana: Filozofska fakulteta..
Dopunska literatura
  1. Bakker, F. C., Whiting, H. T. A. i van der Berg, H. (1995). Sport psychology: Concepts and applications. Wiley.
  2. Barić, R. (2005). Motivacijska klima u sportskoj ekipi: situacijske i dispozicijske determinante. Društvena istraživanja, 14, 4-5, 783-807.
  3. Barić, R. i Horga, S. (2018). Utjecaj tjelesnog vježbanja na psihičku dobrobit. U: M. Mišigoj-Duraković. Tjelesno vježbanje i zdravlje, 318-329.
  4. Liukkonen, J. (2007). Psychology for physical educators. New York: Human Kinetics.
  5. Orlick, T. (1998). Mentalni trening za sportaše. Zagreb: Gopal.
  6. Taylor, J. i Wilson, G. (2005). Applying sport psychology: four perspectives. New York: Human Kinetics.
  7. Weinberg, R. i Gould, D. (2007). Foundations of Sport and Exercise psychology. New York: Human Kinetics.

Izborni predmet na studijima
  1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar