ECTS Informacijski paket za akademsku godinu 2020. / 2021.

Pregled židovske povijesti do kraja 18. st.

 

Naziv
Pregled židovske povijesti do kraja 18. st.
Organizacijska jedinica
Katedra za judaistiku
ECTS bodovi
3
Šifra
94478
Semestri izvođenja
zimski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Upoznavanje studenata s periodizacijom i regijama židovske povijesti od pojave Rima na Bliskom istoku, židovskih ustanaka i posljedica, koje suštinski mijenjaju židovstvo iz civilizacije kulta u civilizaciju svitka, preko predrimske babilonske i perzijske Dijaspore do kasnoantičkih odnosno ranosrednjovjekovnih migracija, koje stvaraju židovske etnografske skupine koje i danas čine okosnicu židovske civilizacije.

Dublje razumijevanje složenosti i međusobne uvjetovanosti odvojenog razvoja svake pojedine židovske komponente, ali i njihove međusobne komunikacije i intereakcije, stupanj komunikacije s okolnim narodima i usvajanje koncepata naroda u čijoj sredinama egzistiraju židovske zajednice kao i zašto je židovska povijest, unatoč geografskoj i političkoj rascjepkanosti zapravo jedna povijest.

Ovaj, kao i ostali povijesni kolegiji na studiju judaistike pridonosi usvajanju znanja o židovskoj povijesti u dijaspori te povijesti Izraela, kao i načina povijesnog razmišljanja, koji je neophodan u oblikovanju prvostupnika judaistike.
Sadržaj
  1. Uspon kršćanstva; teološki i pravni položaj Židova u društvu.
  2. Židovi u Istočnom Rimskom Carstvu/Bizantu.
  3. Bavel: prva židovska dijaspora. Židovska samouprava (gaonat i egzilarhat), institucija ješive; literatura responsa.
  4. Uspon islama i židovski položaj u islamskim društvima. Kairska geniza.
  5. Židovske migracije i naseljavanja u ranom srednjem vijeku.
  6. Židovske migracije i naseljavanja u ranom srednjem vijeku.
  7. S'farad: Židovi na Iberskom poluotoku. Islamska osvajanja. Reconquista.
  8. Srednjovjekovna židovska povijest i kultura i intelektualna povijest na Iberskom poluotoku: Muslimanske države, Kastilja, Aragon. La Convivencia. Disputacije. Rambam i Ramban.
  9. Aškenaz: židovska samouprava, križarski ratovi i njegove posljedice, protjerivanje Židova iz Engleske i Francuske i polagano pomicanje prema istoku.
  10. Intelektualna povijest Aškenaza: Rabenu Geršom, Raši, tosafisti.
  11. Zaključna razmatranja
  12. Uvod: opći pojmovi, terminologija, periodizacija.
  13. Prvi spomeni Židova u povijesnim izvorima.
  14. Pregled židovske povijest u razdoblju Drugog Hrama.
  15. Pregled židovske povijest u razdoblju Drugog Hrama.

Ishodi učenja
  1. opisati različite faze židovske civilizacije u razdoblju antičke i srednjovjekovne povijesti, od razdoblja Drugog hrama
  2. komparirati elemente pojedinih povijesnih, kulturnih i društvenih procesa različitih židovskih kultura i jezika te kako su historijski faktori utjecali na te promjene
  3. razlikovati primarne i sekundarne izvore informacija i identificirati literaturu i izvore relevantnu za pojedinu temu, koristeći se arhivima i knjižnicama te muzejskim i internetskim resursima
  4. analizirati primarne židovske tekstove antičkog i srednjovjekovnog podrijetla u prijevodu te kritički promišljati sekundarne izvorima koji tumače ove tekstove
Metode podučavanja
Metoda izlaganja i tumačenja. Raspravljanje i razgovor sa studentima. Analiza primarnih i sekundarnih izvora. Predavanja u kombinaciji sa seminarom i terenskom nastavom.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se: redovno prisustvo studenta i aktivno sudjelovanje u nastavi i završni pismeni ispit.

Završna ocjena uključuje vrednovanje rada i uspjeha studenta tijekom semestra iskazanih preko spomenutih obveza.

Obavezna literatura
  1. Haim Hillel Ben-Sasson i dr., A History of the Jewish People, Harvard, 1976
  2. Burton Visotzky, David Fishman, From Mesopotamia To Modernity: Ten Introductions To Jewish History And Literature, Perseus, 1999. (odabrana poglavlja)
  3. Odabrani članci prema popisu na Omegi
Dopunska literatura
  1. N. Stillman, The Jews of Arab Lands, JPS, Philadelphia, 1979.
  2. Qur’an: Sure 1 i 2 (Princeton Uni Press; Ali)
  3. S. D. Goitein, A Mediterranean Society, str. 29-74.
  4. R. Brody, The Geonim of Babylonia and the Shaping of Medieval Jewish Culture, str. 3-82.
  5. L. Nemoy, Karaite Anthology, str. 3-29.
  6. H. Malter, Saadia’s Controversy with Ben Meir, in his Saadia Gaon, str. 69-88.
  7. Z. Ankori, Karaites in Byzantium, str. 3-25.
  8. R. Chazan ed., Church, State, and Jew in the Middle Ages, str. 57-68.
  9. B. Bachrach, Jewish Merchant Charters, in B. Bachrach, Jews in Barbarian Europe, str. 70-71; R. Chazan, European Jewry and the First Crusade, str. 11-37.
  10. Haim Hilel Ben-Sasson, The ‘Northern’ European Jewish Community and Its Ideals, in idem. and S. Ettiger eds., Jewish Society through the Ages, str. 208-219.
  11. H. Soloveitichik, Three Themes in Sefer Hasidim, AJS. Review 1, str. 311-357.
  12. Grossman, Pious and Rebellious. Jewish Women in Medieval Europe, str. 174-197; 273-281.
  13. E. Baugarten, Mothers and Children. Jewish Family Life in Medieval Europe, str. 154-189.
  14. J. R. Marcus, The Jew in the Medieval World, odabrani ulomci.

Obavezan predmet na studijima
  1. Judaistika, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar